Ministarstvo kulture i medija donijelo je rješenje o zaštiti 52 lokacije židovskih groblja, što je prvi skupni upis u registar memorijalne baštine, istaknuto je na konferenciji za novinare održanoj u petak u Židovskoj općini Zagreb.

“Željeli smo obuhvatiti zaštitu groblja koja nisu mogla biti zaštićena kao zasebna kulturna dobra, te da pod skupnom zaštitom, pod kategorijom memorijalne baštine, osvijestimo u široj javnosti da postoji velik broj groblja koja trebaju skrb, koja su zapuštena i napuštena jer je židovska zajednica u Hrvatskoj i Europi doživjela zločine i Holokaust“, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek.

‘Prvi skupni upis u registar memorijalne baštine’

“Kako bismo zajednički upisali groblja, jer nemaju sva spomeničku vrijednost, 2012. izmijenili smo Zakon o zaštiti kulturnih dobara uvevši memorijalna dobra, a ovo je prvi skupni upis u naš registar memorijalne baštine“, poručila je Obuljen-Koržinek, dodavši da stanje groblja “direktno i indirektno svjedoči o strašnom stradanju koje su Židovi prošli”.

Dodala je da je Ministarstvo kulture i medija napravilo “ključne korake i preduvjete” za zaštitu izmjenom Zakona o arhivima i deklasifikacijom podataka i digitalizacijom dostupnih baza, čime su omogućili početak sustavnoga istraživanja porijekla umjetnina kako bi “stvorili preduvjete za ispravnu atribuciju i označavanje umjetnina oduzetih židovskim obiteljima”.

Obnova groblja financirat će se sredstvima Ministarstva kulture i medija i pomaganjem lokalne zajednice, poručila je ministrica.

‘Mnoga židovska groblja devastirana’

Mnoga su židovska groblja devastirana, a posebice židovski dio groblja na zagrebačkom Mirogoju, poručio je predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, kazavši da je ondje “više od tri tisuće ekshumiranih na židovskome dijelu groblja, što je u židovskoj vjeri zabranjeno”.

“Budući da je osamdeset posto populacije zagrebačkih Židova ubijeno u Drugom svjetskom ratu, nije se tko imao brinuti o njihovim grobovima, stoga su grobovi nestajali. Po današnjemu zakonu, možete preuzeti grob, ali ne možete dirati spomenik, no možete staviti svoju ploču. No, toga se nitko ne drži i tako je kompletni dio židovskoga groblja na Mirogoju devastiran“, kazao je.

‘Ako se ovako nastavi, teško da će se znati da su Židovi uopće ovdje živjeli’

“Ako se ovako nastavi, teško da će se znati da su Židovi uopće ikad bili u ovome gradu“, dodao je.

Židovska je zajednica u Hrvatskoj i Zagrebu doprinijela razvoju Hrvatske i “uvelike učinila hrvatske gradove srednjoeuropskima”, poručio je Kraus, dodavši da se sprema knjiga o doprinosu židovske zajednice gradu Zagrebu.

Tvrtko Jakovina za Radio Nacional: Židovi su istu sudbinu proživljavali u Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj

Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić kazala je da Ministarstvo želi “osvijestiti širu javnost o postojanju groblja, o židovskim zajednicama u gradovima i naseljima ljudi” te promicati povijesne podatke i sačuvati kulturu sjećanja stanovništva, dodavši da će provođenje daljnjih mjera trajati “od danas do daljnjega”.