Nacional otkriva rezultate prvog kruga natječaja za izgradnju ukupno 250 kuća na Baniji na kojima je najbolje ponude dala osječka tvrtka EuroKamen, ali i razloge zašto bi se proces obnove, koji duboko kompromitira Vladu, mogao dodatno zakomplicirati i oduljiti
Osječka građevinska tvrtka EuroKamen će vrlo vjerojatno preuzeti glavninu posla u izgradnji kuća oštećenih potresom na području Banovine. Otkrivaju to rezultati prve grupe javnih natječaja na kojima su se birali najpovoljniji zainteresirani izvođači za taj posao, o kojem po mnogima suštinski ovisi politička budućnost aktualne Vlade, koja je u dinamici postpotresne obnove dramatično podbacila.
Ta je osječka tvrtka dala najpovoljnije ponude na natječaju za „izvođenje radova izgradnje 50 zidanih kuća prema etalonskom troškovniku na području katastrofe“ koji je raspisan u pet odvojenih grupa po pedeset kuća, a raspisao ga je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na čijem čelu se nalazi državni tajnik Gordan Hanžek.
Nacionalu su predočene pristigle ponude za pet područja koje obuhvaća sporni natječaj. Procijenjena vrijednost radova prema natječajnoj dokumentaciji za svaku grupu od 50 kuća iznosila je 37.350.000 kuna.
Premijer Andrej Plenković dobio je informacije o propustima u natječaju za obnovu kuća na Baniji, zbog čega su na više razina protestirale ozbiljne hrvatske građevinske tvrtke. FOTO: Robert Anic/PIXSELL
Područje jedan pokriva Petrinju i na njega se javilo ukupno osam kandidata. To su tvrtke Kamgrad, Tehno-elektro, EuroKamen, Presoflex gradnja, Međimurje graditeljstvo, Kostak, zajednica ponuditelja D-gradnja i građevinske obrt Špelić, te zajednica ponuditelja Bau-gradnja i Palir. Ispod procijenjene vrijednosti ponude su stigle samo od tvrtki EuroKamen s 32,2 milijuna kuna bez PDV-a i Presoflex gradnje s 35,9 milijuna kuna. Ostale su znatno skuplje, a najskuplje pristigle poslali su Kamgrad s 47,2 milijuna kuna bez PDV-a i Tehno-elektro s 48,7 milijuna kuna bez PDV-a.
Područje dva pokriva dio Petrinje, Lekenika i Zagrebačku županiju. Na natječaj su se javile tvrtke Kamgrad, Tehno-elektro, EuroKamen i Kostak. Najpovoljnija je ponuda tvrtke EuroKamen s 33,7 milijuna kuna bez uključenog PDV-a, dok je najskuplja ponuda tvrtke Tehno-elektro, koja je skuplja za čak 20 milijuna kuna od najpovoljnije.
Područje tri pokriva Glinu, Gvozd, Topusko i Karlovačku županiju. Prije nekoliko dana otvorene su pristigle ponude i na natječaj su se javile tvrtke Ing-grad, Tehno-elektro, Presoflex gradnja, zajednica ponuditelja D-gradnja i građevinski obrt Špelić, te tvrtka EuroKamen. Samo su Presoflex gradnja s 35,9 milijuna kuna bez PDV-a i EuroKamen s 35,8 milijuna kuna bez PDV-a dali ponude ispod procijenjene vrijednosti. Ponude ostalih prijavljenih tvrtki daleko premašuju iznos procijenjene vrijednosti radova.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina javnosti nije priopćio koliko je od prvih 250 kuća obuhvaćenih natječajem na području razorenom potresom do današnjeg dana uopće dobilo rješenje da može ići u obnovu. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL
Područje četiri pokriva dio Siska, Majur, Sunju i Martinsku Ves. Na natječaj su pristigle ponude tvrtki EuroKamen, Radnik, Kostak i Tehno-elektro. Najpovoljnija je ponuda tvrtke EuroKamen s 36,5 milijuna kuna bez uključenog PDV-a, a najskuplja tvrtke Tehno-elektro s 58,5 milijuna kuna bez uključenog PDV-a.
Područje pet pokriva Hrvatsku Kostajnicu, Dvor, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Sisak i Petrinju. Na taj natječaj javile su se tvrtke Ing-grad, Tehno-elektro, EuroKamen i Radnik. Najpovoljnija je ponuda EuroKamena s 36,5 milijuna kuna bez uključenog PDV-a, a najskuplja ona Tehno-elektra sa čak 60,9 milijuna kuna bez uključenog PDV-a.
Dostupne informacije otkrivaju da su se na natječaj javile tek tri od vodećih deset građevinskih tvrtki po kriteriju ostvarenih godišnjih prihoda. To su Kamgrad, koja je prva na tom popisu s 1,7 milijardi ostvarenog godišnjeg prihoda, 150.647.062 kune dobiti i 759 zaposlenih, zatim Radnik, četvrta na tom popisu sa 600.035.517 kuna prihoda, 44,2 milijuna kuna dobiti i 359 zaposlenih, te Ing-grad sa 442.588.035 kuna prihoda, 51,3 milijuna kuna dobiti i 162 zaposlena.
Osječka tvrtka dala je najpovoljnije ponude na natječaju za ‘izvođenje radova izgradnje 50 zidanih kuća prema etalonskom troškovniku na području katastrofe’, raspisan u pet odvojenih grupa po pedeset kuća
Osječka tvrtka EuroKamen je 2021. imala 245 zaposlenih i 109 milijuna kuna prihoda i za nju upućeni poslovni i politički izvori navode da je već aktivna u procesu uvjetno govoreći „rubno kreativne“ konstrukcijske obnove na Banovini koja se provodi kroz proces jednostavne nabave. Moguće je da su se predstavnici te tvrtke kroz takve angažmane već sa stanjem na terenu upoznali kvalitetnije od ostalih na tržištu, pa su jedini uspjeli doći do kalkulacije da se prijave za obnovu kuća po na natječaju predviđenim cijenama bez mogućnosti naknadne korekcije.
EuroKamen se nedavno u središtu pozornosti našao i zato što su zbog sudskog spora u kom se firma našla pojedinci pokušali izvršiti perfidan pritisak na predsjednika osječkog Županijskog suda Zvonka Vrbana. Naime, Vrbanu se nedavno jedan zagrebački odvjetnik obratio zbog neugodnih iskustava s Općinskim sudom u Osijeku. Između ostalog, on je u ime svoje stranke – tvrtke EuroKamen – podnio tužbu protiv Šeksovog nećaka Bojana Divjaka, ujedno i bratića predsjednice Suda Zrinke Šeks-Poštić. Premda se radilo o hitnom postupku, predmet mjesecima nije dobio svoj broj, nije zakazano nijedno ročište, a sama tužba čak nije dostavljena drugoj stranci kako bi ona na nju odgovorila.
Isti odvjetnik zastupa tvrtku EuroKamen u milijunskom sporu protiv Nogometnog kluba Osijek, koji je u vlasništvu mađarskih poduzetnika bliskih Viktoru Orbánu. U javnosti je već poznato da je ta tvrtka izbačena s gradilišta novog osječkog stadiona, oko čega su se vodile žestoke borbe i svaka je strana angažirala vlastite zaštitare. Gradilište je na koncu predano tvrtki Strabag, no na njemu su ostali blokirani vrijedni kranovi, strojevi i materijali, pa je EuroKamen podnio tužbu zbog ometanja posjeda nad tim pokretninama. „Predmet je bio hitan, no dospio je sutkinji Dorici Krnić Miloš, koja po njemu nije postupala“, tvrdi za Nacional jedan izvor blizak samom predsjedniku Suda Zvonku Vrbanu.
„On je kao predsjednik višeg suda ovlašten i nadležan pratiti zakonitosti rada nižeg suda, u ovom slučaju Općinskog suda u Osijeku. Pozvao je spomenutu sutkinju i ukazao joj na to da ima predmet eksponiran u javnosti te od nje zatražio da poštuje proceduru hitnosti i strogo vodi računa o zakonitosti kako se za osječke sudove ne bi vezale nove kontroverze. Ona mu je uzvratila tvrdnjom da je tvrtka EuroKamen ‘promašila suštinu svoje tužbe’ jer se navodno trebala obratiti Trgovačkom, a ne Općinskom sudu, a čak je kazala i da zakonski ne postoji termin ‘ometanja posjeda nad pokretninama’. Vrban joj je kazao da ne želi ulaziti u meritum slučaja jer je on zapravo kazneni sudac i ne poznaje dovoljno materiju građanskog prava. No neposredno nakon sastanka zatražio je tumačenje svoje zamjenice u Županijskom sudu, inače doktorice znanosti, jer u drugostupanjskim postupcima taj sud rješava brojne slične slučajeve. Ona mu je kazala da je tvrdnja sutkinje o nepostojanju ‘ometanja posjeda nad pokretninama’ notorna glupost i u roku od nekoliko dana dostavila brojne primjere iz recentne sudske prakse“, govori isti sugovornik Nacionala. Kasnije je, tvrdi, ista sutkinja kazala da je „nije briga za to“ jer je odluku donijela i napisala pa ju je Vrban zamolio samo da je dostavi strankama.
Dana 21. lipnja za pravo mu je dao Županijski sud u Puli, kojemu je taj predmet automatski dodijeljen u procesu žalbe: odluku sutkinje Dorice Krnić Miloš po hitnom postupku je ukinuo uz obrazloženje koje je za sutkinju iznimno neugodno: nije zaključio da je eventualno „nepotpuno utvrđeno činjenično stanje“, kako to obično biva, nego da se dogodila „bitna povreda odredbi parničnog postupka“. Drugim riječima, da je presuda de facto bila nezakonita.
EuroKamen se nedavno našao u središtu pozornosti kad se zbog tužbe protiv Šeksova nećaka Bojana Divjaka njihov odvjetnik obratio predsjedniku osječkog Županijskog suda Zvonku Vrbanu. FOTO: Davor Javorovic, Miroslav Lelas/PIXSELL
taj su postupak pokušali iskoristiti da kompromitiraju Vrbana uoči nadolazećeg natječaja za izbor novog predsjednika osječkog Županijskog suda. Natječaj za obnovu dijela potresom oštećenih kuća na Banovini pokazuje zašto bi EuroKamenu uskoro mogli biti potrebni blokirani strojevi. Kako bilo, radi se o jednoj od tvrtki koje su poznate na osječkom području, a koja bi svoje aktivnosti uskoro mogla početi seliti i na potresom razrušena područja. Međutim, Nacional je tijekom proteklog vikenda iz više izvora koji su neposredno upoznati s procesom obnove potresom oštećenih područja, ponajprije na području Banovine, došao do javnosti dosad nepoznatih šokantnih saznanja o praktički kaotičnom zastoju u procesu obnove tih područja. To su Nacionalu otkrili izvori bliski Vladi, zatim oni bliski HDZ-u, te na koncu izvori iz poslovnih krugova koji su također neposredno uključeni ili profesionalno zainteresirani sudjelovati u procesu obnove. Ti izvori upozorili su Nacional da će se proces obnove, koji je ionako već razotkrio neočekivano visoku razinu nesposobnosti vladajuće administracije premijera Andreja Plenkovića, dodatno zakomplicirati i oduljiti. Štoviše, tvrde da će se oduljiti poprilično dugo i teško zakomplicirati. I za to su ponudili više čvrstih argumenata.
Te svoje tvrdnje prvenstveno su elaborirali bazirajući se upravo na iskustvu s prvom rundom natječaja raspisanih za obnovu 250 kuća na području Banovine.
Više predstavnika ozbiljnih hrvatskih građevinskih tvrtki žestoko je protestiralo zbog ozbiljnih propusta koje je Hanžek sa svojim ljudima napravio tijekom tog natječaja. Ponajprije zbog načina na koji ga je raspisao, a potom i zbog brojnih po njima suludih tehničkih uvjeta koji su većinu od tih tvrtki naprosto odbili od ideje da se na natječaj prijave. A radi se o natječajima koji samo u prvoj tranši dosežu procijenjenu vrijednost od najmanje 20 milijuna eura. I bit će ih još. Pa je u najmanju ruku čudan izostanak interesa velikih građevinskih tvrtki za taj posao.
Ti su propusti toliki da su predstavnici većeg broja građevinskih tvrtki na više razina unutar Plenkovićeve administracije izrazili ogromno nezadovoljstvo i frustracije, a neki od njih čak su počeli tvrditi da su bili pod pritiskom da se jave na taj natječaj samo kako ne bi ispalo da nema ozbiljnog interesa da itko sudjeluje u obnovi.
Dva su izvora Nacionalu potvrdila da je o svemu tome izravno informiran i premijer Plenković. Štoviše, da su mu precizirali što sve u tom procesu nije dobro te da su mu neki poslovni ljudi, ali i njegovi politički suradnici, rekli kako im sve to izgleda kao politička proizvodnja privida da se kreće u obnovu. Ali takva da nikome nije jasno koliko će se kuća, gdje i kada početi obnavljati. Kao i da je Hanžekov natječaj, osim što vrvi nelogičnostima, uz sve to još i preuranjen. I to zato što ministar Ivan Paladina javnosti nije priopćio koliko je od prvih 250 kuća obuhvaćenih spomenutim natječajem na području razorenom potresom do današnjeg dana uopće dobilo rješenje da može ići u obnovu. A unatoč tomu Hanžek je već raspisao natječaj u kojem se traže izvođači za njihovu izgradnju.
Jedan poslovni izvor Nacionala o tome kaže:
„Plenković je dobio vrlo precizne informacije o totalnom podbačaju, dramatičnim komplikacijama, pa i obrisima raspada postavljenog sustava obnove. Spomenuti natječaj za izgradnju prvih 250 kuća je složen tako loše i nekompetentno do te mjere da se može legitimno sumnjati na to da je namješten za srednje velike tvrtke, ali čudo je da se uopće itko javio. A to već sada pokazuju i otvorene ponude. Najveći problem predstavljaju ugovorni uvjeti u ugovoru koji bi odabrane tvrtke morale potpisati. To će se morati mijenjati jer onaj tko ih potpiše praktički je spreman učiniti samoubojstvo iz zasjede. Ili u svemu ima neki skriveni interes ili možda zna nešto što drugi ne znaju.“
Više predstavnika ozbiljnih hrvatskih građevinskih tvrtki žestoko je protestiralo zbog ozbiljnih propusta koje je državni tajnik Hanžek sa svojim ljudima napravio tijekom natječaja
Nacionalov izvor blizak HDZ-u tvrdi kako do vrha Vlade stižu neslužbeni navodi da se predstavnici tih tvrtki u poslovnom miljeu žale kako su se radi stvaranja javnog privida da se obnova počinje ubrzavati bili pritisnuti javiti na taj natječaj. Odnosno da su to pristali napraviti i da se sada osjećaju kao da su iskorišteni kao paravan proizvodnji iluzije da HDZ pokreće ozbiljan proces obnove. U prilog tim tezama idu i njihove ponude koje su znatno skuplje od najpovoljnije. Poslovni izvor Nacionala navodi kako su oni previsoke ponude na tom natječaju dali iz više razloga. Prvo zbog opće nesigurnosti, jer cijene na tržištu divljaju, jer misle da je procijenjena vrijednost izgradnje temeljito podcijenjena, jer im nitko uopće nije mogao garantirati kada će i koliko kuća početi obnavljati, ali i zbog drugih tehničkih prepreka sadržanih u špranci ugovora koju su im Hanžekovi ljudi pripremili.
Tvrdi se da je za početak ugovorna špranca neprihvatljiva zato što predviđa da se tvrtka koja potpiše ugovor odriče prava prigovora s osnova ugovornih uvjeta.
Izvor koji je imao uvid u šprancu tog ugovora navodi da je većini tvrtki neprihvatljivo pristati na to da izvođač radova neće potraživati nikakvu promjenu cijena, a to špranca predviđa. To je suprotno Zakonu o obveznim odnosima i zaključku Vlade koji regulira upravo okvir na koji se način predlaže da uslijed krajnje nestabilnih tržišnih okolnosti izvođači mogu tražiti korekcije cijena, primjerice, pojedinih materijala.
Izvor koji je imao uvid u šprancu tog ugovora navodi da je većini tvrtki neprihvatljivo pristati na to da izvođač radova neće potraživati nikakvu promjenu cijena, a to špranca predviđa. To je suprotno Zakonu o obveznim odnosima i zaključku Vlade koji regulira upravo okvir na koji se način predlaže da uslijed krajnje nestabilnih tržišnih okolnosti izvođači mogu tražiti korekcije cijena, primjerice, pojedinih materijala.
Poslovni izvor Nacionala navodi kako špranca ugovora za najpovoljnijeg ponuđača predviđa i to da naručitelj radova, a to je Središnji državni ured za obnovu, neće uplaćivati nikakav avans. Spornim se smatraju još neki ugovorni uvjeti, poput sukcesivnog izdavanja naloga za naplatu te rokova izvođenja radova iako Hanžekovi ljudi nisu zadali niti jedan rok predaje objekata osim što su spomenuli riječ „sukcesivno“. Drugim riječima, izvođač radova može biti uveden u posao obnove kuća na način da započne izvoditi obnovu devet kuća, a ostalih 41 tek pred sam kraj roka za dovršenje cijelog projekta.
U ugovornoj špranci sporan je i modalitet pod kojim izvođač može angažirati podizvođače. Naime, Hanžekovi ljudi predvidjeli su da podizvođače izravno plaća Središnji državni ured za obnovu. To više poslovnih izvora smatra posve neprovedivim, zato što je uobičajeno da izvođači angažiraju podizvođače i zarađuju na razlici cijena. Jer podizvođači ne moraju nužno zadovoljiti sve natječajne uvjete, nego na taj način mogu uštedjeti i ponuditi nižu cijenu. Pa tako izvođači mogu dodatno zaraditi, što je i tržišno logično, jer je uobičajeno da glavni izvođači radova imaju prostor za manipulaciju troškova. To je tek dio primjedbi. Osim toga, zasad je potpuno nepoznato kakvim će ritmom ta obnova teći.
Predstavnici tvrtki u poslovnom miljeu žale se kako su se radi stvaranja javnog privida da se obnova počinje ubrzavati bili pritisnuti javiti na natječaj, da su pristali na to, ali se sada osjećaju kao da su iskorišteni
Ali to u jednom dijelu nije odgovornost samo Središnjeg državnog ureda za obnovu. Zasad Ministarstvo graditeljstva nema javno objavljenu informaciju koliko je kuća na potresom oštećenom području dobilo rješenje za pravo na obnovu kuće. To je zona profesionalne i političke odgovornosti ministra Ivana Paladine. O tome također ovisi dinamika uvođenja izvođača radova u proces obnove oštećenih kuća.
Izvori upućeni u taj dio procesa obnove navode kako je i on mogao biti jednostavnije posložen. Jedan od njih o tome kaže:
„Ključna je zamjerka ta što postupak nije postavljen kao neupravni. To je ono što je napravila vlada Zorana Milanovića prilikom obnove Gunje. Na taj način je ubrzala izradu rješenja. I to iz čisto pragmatičnih razloga – nisu morali slati rješenja preporučenom poštom, prikupljati dostavnice i provoditi druge čisto birokratske radnje koje na razne načine sve mogu zakomplicirati. Izdavanje rješenja za obnovu Banovine vodi se kao upravni postupak, a to stvari često usporava i komplicira. A to je samo početak priče.“
Zbog svega navedenoga teško je reći kada i u kojem obujmu će se postupak obnove ubrzati. Uza sve to, iako je predao najpovoljnije ponude, EuroKamen tek treba biti službeno odabran za izvođenje tih radova, a potom počinju teći i rokovi za žalbe. Sve to pokazuje u kako kompleksnom kontekstu aktualna vlada pokušava ubrzati obnovu Banovine i Zagreba.
Komentari