Visoko porezno opterećenje plaća viših razreda gorući je problem domaće IT industrije; destruktivno utječe na poslovanje i nove investicije, kao i na zadržavanje kvalitetnih ljudskih potencijala, te time bitno umanjuje mogućnost hrvatskim IT tvrtkama da budu globalno konkurentne. Budući da je riječ je o visokovrijednim radnim mjestima, a na svjetskom tržištu nedostaje više od milijun stručnjaka i vodi se nemilosrdna borba za talente, domaće tvrtke moraju svojim zaposlenicima osigurati plaće koje će ih motivirati da ostanu u Hrvatskoj. I tu dolazi do začaranog kruga.

Iako tvrtke izdvajaju puno novca za bruto plaće svojih zaposlenika, veliki dio tih sredstava zbog visokog poreznog opterećenja uzima država, a ono što ostane zaposlenicama nemjerljivo je u usporedbi s primanjima koja im se nude u inozemstvu. S druge strane, ako bi tvrtke udvostručile plaće i tako konkurirale ponudama iz inozemstva i pokušale zadržati svoje zaposlenike, one moraju dignuti cijene svojih proizvoda i usluga, a time automatski postaju manje konkurentne na tržištu. Hrvatski stručnjaci su iznimno cijenjeni u inozemstvu, a njihova se plaća opterećuje s više od 42 posto, dok su konkurentne zemlje srednje Europe na 37 posto, a najpropulzivnije zemlje, poput Švicarske i Velike Britanije, još niže. Prema istraživanju platforme Tabu.hr, gdje su prikupljeni podaci od preko deset tisuća zaposlenika u IT industriji, prosječna developerska plaća iznosi 12.631 kuna neto, što u bruto obračunu iznosi oko 22.000 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić suočen je sa zahtjevima predstavnika IT industrije da je hitno potrebno smanjiti opterećenje na plaće kako im najbolji stručnjaci ne bi odlazili vani, ali on kaže da ista pravila vrijede za sve. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Da visoko porezno opterećenje ima snažan destruktivan utjecaj na poslovanje, nove investicije i zadržavanje kvalitetnog kadra u domaćoj IT industriji, potvrdio je za Business&Banking Luka Strišković, odgovoran za pravne poslove i poslovni razvoj u osječkoj tvrtki Barrage koja zapošljava preko stotinu ljudi i aktivno obučava dvadesetak studenata. “U svakom trenutku smo spremni svaku ‘ušteđenu kunu’, koju bi nam omogućio povoljniji porezni okvir, preusmjeriti u izradu novih digitalnih proizvoda, otvaranje novih inozemnih tržišta i stvaranje veće baze zaposlenih stručnjaka u Hrvatskoj. Promišljajući o dobrom poreznom okviru, smatramo da porezno opterećenje ukupnog bruto primitka zaposlene osobe ne bi trebalo prelaziti jednu trećinu bruto iznosa plaće.

Veći neto za zaposlenike znači i veću potrošnju unutar Hrvatske, gdje ljudi kupuju nekretnine, automobile, idu na tjedne i godišnje odmore. Ozbiljnijim poreznim rasterećenjem pokrenula bi se i ozbiljnija potrošnja, koja je generator rasta svake ekonomije. Trenutno porezno rasterećenje osoba mlađih od 25 i mlađih od 30 godina je odlično i pozdravljamo taj model, ali on bi trebao biti pomaknut na dobne skupine 35 i 40 godina. Po uzoru na zakone u poljoprivredi, mladom osobom koja počinje sa svojim OPG-om smatra se osoba ispod 40 godina života, slijedom čega možemo zaključiti da pojam ‘mladost’ ne poznaje gospodarsku djelatnost, već životnu dob sudionika. Također, porezna rasterećenja na 13. i 14. plaću u cijelosti kao neoporezivim isplatama generirala bi veću distribuciju dobiti i tako se pretvorila u efektivan alat izravnavanja socijalne nejednakosti u društvu. Porezno opterećenje rada je izuzetno lako zamijeniti porezom na luksuz”, kazao je Luka Strišković iz tvrtke Barrage.

Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove Udruge ICT-ja, kaže kako od ministra Zdravka Marića traže da se porezno opterećenje inženjerskih plaća smanji s trenutnih 42 ili više posto na 35 do 37 posto. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

HUP – Udruga za informatičke i komunikacijske djelatnosti već dugo upozorava da je goruća tema IT sektora zadržavanje visokoobrazovanih profesionalaca i stručnjaka te inzistira da se opterećenje plaća viših razreda dinamički usklađuje s EU10 trendovima kako bi taj sektor ostao konkurentan i omogućio svojim zaposlenicima bolja primanja. “Ne tražimo nikakve dodatne regulacije, nego samo prilagodbu zakonodavstva i poreznog tretmana prema drugim članicama EU-a kako bismo ostali konkurentni”, rekao je za Business&Banking Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove Udruge ICT-ja. “Za sada nam je fokus na rasterećenju rada i neporeznim davanjima za zaposlenike pa tako tražimo da se ukupni ‘porezni klin’ inženjerskih plaća smanji s trenutnih 42 ili više posto na 35 do 37 posto kako bi zaposlenicima ostalo što više novca na raspolaganju.

To bi se postiglo tako da se neoporeziva osnovica poveća na 5000 kuna, da se smanji niža porezna stopa s 20 na 15 posto, a da se podigne prag za ulazak u višu poreznu stopu na 50.000 kuna. No da bismo postigli i ukupno opterećenje plaća kao što je u drugim tranzicijskim zemljama, neophodno je smanjiti i doprinose za solidarni mirovinski stup na 13 posto te izdvajanja za zdravstvene doprinose na 15 posto. Navedena smanjenja pridonijela bi tome da profesionalcima ostane na raspolaganju dovoljno novca, što bi ih motiviralo da ostanu u hrvatskim firmama, ali bi i svim drugim zaposlenicima omogućilo veće primanja u trenucima dok iz tjedna u tjedan rastu troškovi života. Uz pojedine korekcije na rashodovnoj strani, ali i povećanja prihoda koja smo elaborirali ministru Mariću, vrlo brzo bi se postigao balans i nastavio rast kvalitetne zaposlenosti, što je trenutno dosta upitno. Tražimo svakako i korekcije pojedinih porezno priznatih troškova, uključujući i nagrade, prehranu, bonuse i slično, ali se zauzimamo i za mogućnost prijenosa udjela vlasništva ključnim zaposlenicima, bez dodatnih poreza”, rezolutan je Balen.

Business&Banking je zatražio od Ministarstva financija odgovor što ministar Zdravko Marić poduzima u vezi tog velikog problema, a s obzirom na činjenicu da je IT sektor jedna od najvažnijih industrija za ukupan gospodarski razvoj Hrvatske te da bi kroz nekoliko godina po prihodima mogao čak prestići i sektor turizma, a iznimno je važan jer privlači upravo visokoobrazovane i visokoplaćene kadrove koji su Hrvatskoj nužni, što povećava i ukupni standard države i donosi dodatne benefite i za područje visokog obrazovanja. Iz Ministarstva su odgovorili da se u razdoblju od 2016. do 2021. u poreznom sustavu provodila porezna reforma koja je jasno i i ciljano usmjerena na porezno rasterećenje rada i jačanje konkurentnosti poduzetnika na tržištu rada.

No istaknuli su da se porezna reforma temeljila na horizontalnom principu, jednako vrednujući sve djelatnosti i sve porezne obveznike iste kategorije u skladu s njihovom poreznom snagom, odnosno ostvarenom dobiti. “Na području oporezivanja rada nizom mjera kao što su povećanje osobnog odbitka, olakšica za mlade, smanjenje poreznih stopa, povećanje poreznih razreda te širenje i povećanje neoporezivih primitaka, ostvareno je porezno rasterećenje plaća te olakšano daljnje zapošljavanje. Istovremeno se porezno i administrativno rasteretilo postupanje kod dodjele dionica zaposlenicima kako bi se potaknuo i taj oblik zadržavanja odnosno motiviranja ostanka visoko-mobilne radne snage uz poslodavca”, odgovorili su iz Ministarstva financija te su naglasili kako je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj blizu prosjeka EU-a za različite razine plaća u cijeloj raspodjeli dohotka.

Luka Strišković iz osječke tvrtke Barrage koja zapošljava preko stotinu ljudi, smatra da visoko porezno opterećenje ima snažan destruktivan utjecaj na poslovanje, nove investicije i zadržavanje kvalitetnog kadra u domaćoj IT industriji. FOTO: Privatna arhiva

 Plaće su veliki problem za domaću IT industriju jer ona, a ne država, mora osigurati visoka primanja digitalnim talentima kako bi ih motivirala da ostanu u Hrvatskoj i rade za domaće tvrtke, što je jako izazovno kad znamo da mogu uvijek otići raditi bilo gdje u Europsku uniju. “Nažalost, to je iznimno teško pratiti zbog velikih nameta na rad inženjerskih plaća i plaća profesionalaca u Hrvatskoj”, konstatirao je Hrvoje Balen i upozorio na još jedan problem: zbog visokog poreznog opterećenja rada značajno se povećao rad na daljinu za strane tvrtke. “Od ukupnog troška plaće, država na ime doprinosa, poreza i prireza uzima i više od 42 posto što je jedna od najvećih stopa među tranzicijskim zemljama EU-a i zbog toga često gubimo najbolje talente ili pojedinci počnu pribjegavati nekakvim alternativnim, paušalnim načinima prihodovanja kroz koje dobivaju više prihoda. Tako se jako gubi potencijal razvoja hrvatskih firmi i potiče se zaostajanje za EU-om, a iznimno puno gube i hrvatski zdravstveni i mirovinski sustav.”

Da se paušalni rad, odnosno korištenje paušalnog obrta, može zlorabiti za prikriveno zapošljavanje, potvrdio je i Luka Strišković iz Barragea te je naglasio da je prijeko potrebna kontrola paušalnih obrta, a pravila trebaju biti jasno i logično definirana uz dobre smjernice struke. “Dobrom uspostavom okvira za rad paušalnih obrta napravila bi se svojevrsna konsolidacija tih aktivnosti, gdje bi se struka očistila od onih koji vrše svjesnu zloporabu ovog modela poslovanja. Imperativ je da se omogući samostalno djelovanje IT stručnjaka i katkad vam usluge određenog IT stručnjaka po svojoj prirodi ne trebaju toliko dugo da biste formirali radni odnos, već na projektnoj bazi. Samostalna djelatnost pruža određenu slobodu koju ljudi traže, za razliku od radnog odnosa, ali i nameće određene rizike i nesigurnosti koji su u radnom neutralizirani – pitanja godišnjeg odmora, bolovanja, porodiljnog ili roditeljskog dopusta. Po našem dosadašnjem iskustvu, Nizozemska je taj problem riješila uspostavljanjem jasnog okvira kroz jedinstvene opće uvjete pružanja usluga koji vrijede za sve IT djelatnosti jednako. Time su istovremeno pružili sigurnost samostalnim stručnjacima i korisnicima svojih usluga”, poručio je Luka Strišković iz osječke softverske tvrtke Barrage.

‘Bez informacijskih tehnologija ozbiljan gospodarski napredak je, po nama, nemoguć’, upozorio je Luka Strišković

Na prikriveno zapošljavanje upozoreno je i Ministarstvo financija, koje je na pitanje Business&Bankinga jesu li zbog nesmotrenih poreznih izmjena samostalnog rada hrvatske tvrtke dovedene u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj, a kroz rad na daljinu angažiraju hrvatske profesionalce, odgovorilo kako su utvrdili da se paušalni obrt koristio za prikriveno zapošljavanje. “Provodeći poreznu reformu uvažili smo upozorenja dobivena posebice od tvrtki iz IT djelatnosti na pojavu korištenja paušalnih obrta za prikriveno zapošljavanje. Zakonskim dopunama dodatno se naglasio institut korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona te su pokrenuti i postupci provjere načina poslovanja određenog broja paušalnih obrta. Do sada provedeni postupci provjere paušalnih obrta ukazuju na to da je činjenica, iako u manjem broju, da se institut paušalnog obrta koristio za prikriveno zapošljavanje. Kako je mogućnost paušalnog oporezivanja obrta porezno i administrativno najjeftiniji i najlakši način poslovanja, isti je glede načina oporezivanja namijenjen samo onim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u manjem obimu, samostalno snoseći rizike i odgovornost poslovanja, a ne kao mogućnost povoljnije isplate dohotka iz radnog odnosa. U kontekstu navedenog ističemo da se u javnosti pogrešno navodi da strane tvrtke smiju legitimno angažirati stručnjake kroz institut paušalnog obrta, s obzirom na to da način oporezivanja ne ovisi o tome je li isplatitelj strana ili hrvatska tvrtka već o obilježjima poslovnog odnosa. I u provedenim postupcima provjere u kojima se pokazalo da postoje obilježja nesamostalnog rada u odnosu na stranog isplatitelja, utvrdilo se korištenje poreznih pogodnosti te su zadužene pripadajuće porezne obveze”, odgovorili su iz Ministarstva financija.

Prema podacima Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore prihod IT sektora u 2019. dosegao je 26,93 milijarde kuna, a 2020. je iznosio 27,81 milijardu kuna. Izvoz u IT sektoru u 2019. iznosio je osam milijardi kuna, a u 2020. je nastavio snažno rasti uz stopu od 13 posto te je dosegao 9,04 milijardi kuna. Za 2021. podaci će biti dostupni nakon obrade završnih računa krajem ove godine, a procjene su da će prihod IT sektora zabilježiti dvoznamenkasti rast od 11 posto, uz rast izvoza nešto manji od 15 posto. U 2020. udio IT industrije u ukupnom BDP-u bio je 2,5 posto.

Prosječna neto plaća u IT sektoru, prema podacima HGK, u 2020. iznosila je 8998 kuna, rast broja zaposlenih u 2021. mogao bi biti veći od osam posto, a isto se očekuje i u 2022.. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

IT industrija je jedna od najbrže rastućih industrija u Hrvatskoj i jedna od propulzivnijih grana gospodarstva koja za sobom vuče sve druge gospodarske sektore te je izvor velikih promjena u poslovnoj praksi drugih industrijskih djelatnosti. Stoga se nameće pitanje prepoznaje li država značaj te industrije kao strateške grane gospodarstva. Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove Udruge ICT-ja, o tome je rekao:

“Što se tiče okruženja, u prošlosti smo postigli određene napretke koji se tiču par krugova poreznog rasterećenja rada i uvođenja neoporezivih izdataka za zaposlenike, ali i nekih pojednostavljenja zapošljavanja stranaca. Također, dosta smo odmakli i u izradi nove Strategije pametne specijalizacije u kojoj bi se digitalni proizvodi i platforme trebali naći kao posebno tematsko prioritetno područje. Ako se prihvati prijedlog strategije na kojoj smo radili, otvorit će se prostor i za neophodnu transformaciju ovog sektora kroz ulaganja u istraživanje i razvoj te odmak od davanja usluga prema stvaranju vlastitih softverskih proizvoda i platformi, što stvara puno veću dodanu vrijednost. Međutim, mnoge druge zemlje su iznimno agresivno mijenjale svoje politike privlačenja firma i ljudi te je sad krajnji čas da i mi napravimo ozbiljniji zaokret u oporezivanju rada jer ćemo inače ostati bez ljudi koji će se dominantno okrenuti radu za strane firme na daljinu ili čak pojačano iseljavati. HUP je pripremio sveobuhvatan dokument o prijedlogu rasterećenja rada i počeo razgovore s ministrom financija o toj temi koja je od presudne važnosti za bilo kakav daljnji rast sektora.”

‘Zbog poreznog opterećenja od 42 posto, gubimo najbolje talente ili pojedinci pribjegavaju paušalnim metodama’

Kada je riječ o strategiji razvoja, Luka Strišković iz tvrtke Barrage dodaje još jedan hodogram, Zakon o radu kao ograničavajući faktor razvoja IT-ja. “Odgađanje donošenja Strategije pametne specijalizacije i odgađanje donošenja novog zakona o radu uvelike otežavaju organizaciju strategije razvoja i kvalitete rada u IT zajednici. Bez dobrog regulatornog okvira nema strelovitog uspona kakvog svi ekonomisti u teoriji sanjaju. Osnovni preduvjet razvoja odlične poduzetničke klime jest idealan pravni okvir koji jamči pravnu sigurnost i izvjesnost u svim postupanjima. Donošenjem okvira pametne specijalizacije IT društva mogu dugoročno planirati veće investicije, s obzirom na to da bi se takvim uvrštavanjem otključao potencijal korištenja europskih fondova za sufinanciranje istraživanja i razvoja. Istraživanje i razvoj su presudne aktivnosti u izgradnji stabilne i napredne ekonomije jedne zemlje. A bez informacijskih tehnologija ozbiljan gospodarski napredak je, po nama, nemoguć”, upozorio je Luka Strišković.

U IT sektoru 2019. bilo je zaposleno 32.860 ljudi, a 2020. taj broj raste 5,8 posto te je 34.762 ljudi bilo zaposleno u 5707 tvrtki. Prosječna neto plaća u tom sektoru, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2020. iznosila je 8998 kuna. Prema njihovim procjenama rast broja zaposlenih u 2021. mogao bi biti veći od osam posto, a ista stopa rasta broja zaposlenih očekuje se i u 2022. godini.