Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio je u ponedjeljak ono što je nazvao “pravednijim poreznim sustavom”. Novi paket poreznih izmjena koje stupaju na snagu 1. siječnja usmjeren je na porez na nekretnine i porez na dohodak.
Najavljene izmjene te prvenstveno uvođenje novog poreza mogle bi biti dobar znak, smatra ekonomist i profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić. “Dosad smo imali primitivan porezni sustav – porez na rad, na dohodovni sustav, PDV i parafiskalne namete. Sve ostalo je zanemarivo. Ovo je iskorak. Uvodi se novi porezni oblik koji dosad nismo imali. Nadam se da će porez na nekretnine ići u smjeru izgradnje novog, modernog poreznog sustava ove zemlje koji bi uključivao puno više poreznih oblika za različite ciljeve. Moja glavna zamjerka je što bi porez trebao biti koncipiran kao porez na imovinu, porez na bogatstvo”, rekao je Brkić za Forbes Hrvatska.
Ovo su možda prve laste koje najavljuju proljeće, kaže, nadajući se kako su to naznake drugačijeg pristupa poreznom sustavu. Sustavu koji će zapravo postizati ciljeve koji se ovim izmjenama neće postići, a to su veća porezna pravednost, podjednako porezno opterećenje po glavi stanovnika, odnosno da više plaćaju oni koji više zarađuju.
Nekretninska oaza za Švicarce, Nijemce, Francuze
Dosadašnji način oporezivanja nekretnina i rada nije bio u podjednakom omjeru. Dugoročni najam oporezivao se s oko 8,4 posto, a rad s 20 posto. Prema najavama ministra Primorca novim bi pravilima svi izvori dohotka bili podjednako porezno tretirani. Paušalno oporezivanje, smatra Brkić, nije bila dobra ideja. Time se omogućavalo strancima koji u svojim zemljama imaju porez na imovinu i porez na bogatstvo nudila svojevrsna nekretninska oaza.
“Paušal je sulud. Koliko stranaca legalno sklanja svoj novac u poreznu oazu, jer nekretninski posao u Hrvatskoj baš to i je – nekretninska oaza za Švicarca, Nijemca, Francuza, Talijana. Tamo je to puno skuplje. Oni dižu cijene nekretnina i dodatno kompliciraju priuštivo stanovanje za mlade, a mi ih još porezno stimuliramo za to paušalnim porezom. Zar je moguće da debeloj guski još podmazujemo vrat?“, pita se ekonomist.
Stope rasta kao pokazatelj učinkovitosti porezne politike
Brkić kaže kako se porez na dodanu vrijednost ne bi trebao koristiti kao mjera socijalne politike. Ublažavanje poreza za ugostitelje ili regulacija cijena pelena pomoću PDV-a, po njegovom mišljenju se budalaštine. Nonsens je, dodaje, provoditi socijalnu politiku preko PDV-a.
“Cijene pelena trebale bi se regulirati preko industrijske politike. Smanjenjem poreza u ugostiteljstvu svaki stranac koji dođe bio bi subvencioniran. Hoćemo li mi subvencionirati Slovence, Mađare, Talijane?“, pita se pojašnjavajući kako je model Lafferove krivulje, koji se u Hrvatskoj najčešće objašnjava time da ako poduzetnicima ostavite više, oni će investirati više, zvuči simpatično, ali problem je što u empiriji nikada nije potvrđen.
Posljedice svih dosadašnjih reformi ne preispituju se koliko bi trebale, smatra. “Što je sa stopama rasta u odnosu na dosad provedene porezne reforme? Ništa. Stope rasta ne prelaze tri posto. Logično je zaključiti da porezne izmjene ne utječu direktno na ekonomske stope rasta”, rekao je za Forbes Hrvatska Brkić.
Komentari