Ekonomistica Marijana Ivanov komentirala je najavljeni porez na nekretnine, kao i odluku Vlade o smanjivanju poreza na dohodak u Zagrebu.

Vlada je najavila da će porez na nekretnine iznositi između nula i osam eura po kvadratu i to na samo određene nekretnine. “Rekla bih da su se “tresla brda, a rodio se miš”. Neke velike razlike neće biti, pogotovo ako je on zamišljen kao zamjena porezu na vikendice. Nitko neće prodavati nekretninu ako će umjesto pet, morati plaćati osam eura”, rekla je ekonomistica.

Veći teret, smatra Ivanov, prelit će se na cijenu najma, odnosno korisnici će na kraju sve to platiti i “od cijele te reforme neće biti ništa”. No, ističe Ivanov, porez na nekretnine se ne uvodi kao porez na bogatstvo: “Vi možete kuću od 300 kvadrata i nećete plaćati ekstra porez, a netko tko ima dva stana od 50 kvadrata će biti porezno zahvaćen što prije svega govori da je porez – nepravedan”, naglasila je Ivanov kritizirajući regresivni učinak poreza koji se slama na leđima srednje klase štedeći one s više nekretnina.

PROBNI BALON? Lokalni čelnici o prijedlogu poreza na nekretnine: ‘HDZ-ova Vlada ne zna što bi htjela’

“Samo porijeklo i bogatstvo onih koji kupuju nekretnine nitko nikada nije previše provjeravao, tako da nismo ispravili ništa”, ocjenjuje Ivanov za N1.

Smatra da se nije dovoljno fokusiralo na samu svrhu poreza: “Puno ljudi živi u gradu i ljetuje na moru. Tamo stvaraju određene troškove lokalne zajednici i logično da ona naplaćuje neki porez”. Prve najave poreza na nekretnine spominjale su širi krug nekretnina, kao i da će porez biti od jedan do 10 eura po kvadratu, no sada se uvođenje prebacuje na dobru volju lokalnih vlasti.

Na pitanje misli li da se radi o pritiscima interesnih grupa na Vladu, odgovorila je: “Mislim da bi se ti porezi trebali uvesti svuda i isto tretirati svuda, a ne prepustiti to lokalnim jedinicama, kaže Ivanov i dodaje da ovo pokazuje “snagu lobija u turističkom sektoru i toj rentijerskoj ekonomiji koju imamo prisutnu u Hrvatskoj i koja stvara pritisak na vladu”, govori i smatra da se “stvari uglavnom rješavaju u korist nečega za što svi već godinama znamo da loše djeluje na hrvatsku ekonomiju.”

Poručila je da namirivanje svih zainteresiranih skupina ne bi smjelo biti kriterij po kojem se dovode porezne reforme. Što se tiče poreza na vikendice, Grad Supetar ga je ograničio na maksimalno 5 eura, Dalibor Paus, je rekao da će u općini u Istri ostati na 2… Čak 94 od 550 jedinica lokalne samouprave ga nije uopće uvelo.

MOŽE BITI I NULA Neočekivani obrat oko poreza na nekretnine, Bjelovar će to prvi iskoristiti

“U manjim mjestima porez na nekretnine vjerojatno neće ići na maksimalnih osam eura po kvadratu, no u Zagrebu sigurno hoće što možda i ima neke elemente pravednosti. Mislim da na kraju taj porez neće ići nikome u prilog zato što će na kraju oni koji plaćaju najam – plaćati više i imat ćemo mrtvi teret poreza od koje koristi nema“, istaknula je.

“Ako netko vjeruje da 1000 eura izdatka vlasnika na nekretnine natjerati vlasnika da istu i proda, onda je on naivan. U uvjetima visoke inflacije nekretnine daju puno bolju zaštitu realne vrijednosti imovine nego bilo koji financijski oblik imovine”, rekla je Ivanov koja smatra da neće doći do pada cijena nekretnina niti do prodaja, usprkos najavama agencija. “To su baloni, spinovi koji se puštaju u optjecaj“, tvrdi Ivanov.

Smatra i da je besmisleno uvoditi porez prije prethodnog postojanja registra nekretnina.

POREZ NA NEKRETNINE Jurčić: ‘Kad nemate analizu, to najčešće čini više štete nego koristi. Ovdje svatko gleda sebe…’

“Nema mi smisla uvoditi porez na nekretnine kao porezni instrument kojim ćete utjecati na tržište, odluke ljudi kako će držati imovinu. Također ga po meni nema smisla uvoditi ako to nije porez na bogatstvo”, pojasnila je.

Komentirajući najavu snižavanje poreza na dohodak u Zagrebu, Ivanov ga ne pozdravlja: “Stari bivši prirez koji je kasnije pretvoren u porez na dohodak pa drugim imenom zovemo istu stvar je bitniji izvor prihoda svake lokalne zajednice koja ga ubire”, rekla je pa dodala da joj se osobno nikako ne sviđa sukob lokalne i centralne vlasti koja je, kako kaže, na razini Zagreba veoma vidljiv.

“Ne moram biti simpatizer aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, ali rušenje temelja njegove političke konstrukcije u Zagrebu se ne bi trebalo odvijati na način da ga središnja država zakonima ruši. Mi u Zagrebu svakim danom imamo sve lošije uvjete života, među ostalim zbog lošije usluge. Za poboljšanje tih usluga smeća, prijevoza – potreban je novac. Izgleda da kao u paketu stvarate nezadovoljstvo građana da promijenite političku garnituru. To se ne bi smjelo raditi”, zaključuje profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

POREZNA REFORMA Vlada udara na Tomaševića i smanjuje mu porez na dohodak. Evo koliko bi trebale porasti plaće