Interes stranih radnika za poslove u Hrvatskoj, kao i domaćih poslodavaca za njihovim angažmanom, ne jenjava – u prvih pola godine MUP je izdao 112,4 tisuće radnih dozvola i ovim tempom definitivno će se ispuniti procjene analitičara i poslodavaca da će broj zaposlenih stranaca iz trećih zemalja premašiti 200 tisuća.

U šest mjeseci izdano je gotovo 21 tisuća dozvola više nego u istom lanjskom razdoblju, a lani je, inače, tijekom cijele godine bilo odobreno 172,5 tisuća dozvola.

Iz MUP-ove mjesečne statistike o kretanjima u zapošljavanju stranih radnika vidljivo je da usporava rast odobrenja za radnike iz BiH, koja je još uvijek bazen iz kojeg ih se najviše povlači, dok raste broj dozvola Srbima, Nepalcima, Indijcima, Makedoncima.

Novost je da se među deset zemalja iz kojih poslodavci ‘uvoze’ radnike, uvrštene ove godine dvije nove zemlje – Uzbekistan i Egipat, piše Poslovni Dnevnik

U prvih šest mjeseci iz te dvije države stiglo je gotovo šest tisuća stranih radnika (tri tisuće iz Uzbekistana i 2,7 tisuća iz Egipta).

Za državljane BiH odobreno je oko 22 tisuće dozvola, gotovo jednako kao i lani, Srbima i Nepalcima po 18 tisuća, s tim da je broj dozvola za Srbe porastao za 3,5 tisuća, a Nepalcima za 6,5 tisuća.
Interes raste i za radnicima iz Indije (10 tisuća), Sjeverne Makedonije (devet tisuća), a znatno je povećan i broj dozvola radnicima iz Filipina, te Bangladeša, dok je jedina među deset zemalja iz kojih dolazi najveći broj radnika u Hrvatsku s padom u broju izdanih dozvola – Kosovo.

Lani je za radnike iz te zemlje ishođeno 5,6 tisuća dozvola, a ove godine 4,4 tisuće.

Primjetan je porast zapošljavanja stranaca u svim djelatnostima, a za razliku od lanjskog prvog polugodišta, kada je graditeljstvo predvodio u potražnji, ove godine prednjači turizam i ugostiteljstvo.

Za poslove na gradilištima policija je dala odobrenje za gotovo 37 tisuća radnika (3,5 tisuće više nego lani), dok je broj dozvola u turizmu skočio za više od šest tisuća, na 38,4 tisuće.

U odnosu na ranije brojke, raste i interes za radnike u industriji, kojih je u prvih pola godine primljeno u Hrvatsku gotovo 14 tisuća (tri tisuće više nego lani), a značajno je porastao i dolazak radnika u prometu i trgovini.

I dalje se najveći dio dozvola odnosi na nova zapošljavanja (izdano 74 tisuće), no u porastu su i produljenja (26 tisuća), te dozvole za sezonsko zapošljavanje (12 tisuća).

Zanimljivo je i da se najviše dozvola za novo zapošljavanje, gotovo jednak broj (11 tisuća) izdaje u Istri i na području zagrebačke policijske uprave, koja obuhvaća i glavni grad i tzv. Zagrebački prsten, dakle dvije županije.

No, uz ranije odobrene dozvole koje su produljene, zagrebački poslodavci ipak imaju nešto veći broj dozvola, ukupno 18,7 tisuća, a u Istri oko 15 tisuća. Zanimljivo je i da Zagreb gotovo nema potražnju za stranim sezonskim radnicima (175).
Generalno, veći interes za stranim radnicima prisutan je u priobalnim županijama, dok je u kontinentalnom dijelu zemlje izraženiji broj odobrenih zahtjeva vidljiv u gospodarski aktivnijim županijama, prvenstveno u Varaždinskoj, te u Sisačko-moslavačkoj u kojoj se odvija intenzivna obnova potresom porušenih objekata.

ŠUŠNJAROVA LOGIKA: Trebaju nam strani radnici da nas razviju do stupnja da naši prestanu odlaziti iz zemlje

Najmanje dozvola odobreno je u najnerazvijenijim županijama, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, po manje od 500.

U narednom razdoblju gospodarstvenici očekuju nastavak potrebe za stranim radnicima, no zbog izmjena zakona o strancima, zasigurno će doći do promjene i u statistici radnih dozvola.

Iako su izmjene odavno prošle javnu raspravu i usuglašavanje sa socijalnim partnerima, te je i službeno predstavljen u Vladi početkom travnja, uoči parlamentarnih izbora, još uvijek nije stavljen u saborsku proceduru.

JURČIĆ ‘Nije problem što dolaze strani radnici, nego u ove dvije stvari’

S obzirom na njezino trajanje, promjene kojima se uvodi i nešto više reda u ovu praksu zaživjet će tek od početka iduće godine.

Izdane dozvole trajat će tri, umjesto jedne godine, ali će se i poslodavcima uvoditi strože obveze omjera domaćih i stranih radnika, davanja novčanog jamstva državi u slučaju da odustanu od radnika za kojeg su ishodili dozvolu, te će se regulirati smještaj radnicima, a što će sve također imati utjecaja na statistiku radnih dozvola.