Turska je za muslimanske vjernikeotvorila drevnu crkvu Horu, jednu od najslavnijih bizantskih građevina u Istanbulu, nakon što je korištena kao muzej više od 70 godina, što je čini drugom takvom velikom prenamjenom pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Erdogan, pobornik pobožnih muslimana i čelnik stranke s islamističkim korijenima, pretvorio je svjetski poznatu Aju Sofiju u Istanbulu iz muzeja u džamiju 2020. godine na svečanosti kojoj su nazočili deseci tisuća ljudi.

Taj su potez kritizirali crkveni čelnici i neke zapadne zemlje, rekavši da bi ponovno pretvaranje Aje Sofije riskiralo produbljivanje vjerskog jaza.

Erdogan je rekao da je to miješanje u suverena prava i poručio da je odlučan zaštititi prava muslimana.

Izvorna crkva Hora ili Karije datira iz 4. stoljeća, a Osmanlije su je pretvorile u džamiju. Postala je muzej 1945., a Recep Tayyip Erdogan je 2020. potpisao naredbu kojom se ponovno pretvara u džamiju. Otvorena je u ponedjeljak nakon obnove.

Vanjske dvorane ostale su muzejski prostor, a posjetitelji su mogli nesmetano razgledati cijenjene stropne mozaike. Zavjese su skrivale biblijske mozaike u molitvenom dijelu zgrade, u skladu s muslimanskom tradicijom.

Posjetitelji su viđeni kako podižu pokrove kako bi pogledali mozaike Isusa i Marije s djetetom Isusom.

Ferdy Simon, britanski turist, rekao je da bi više volio da je zdanje ostalo muzej kako bi ljudi mogli vidjeti mozaike i freske. “Čini se da je to neka vrst političkog gambita”, rekao je Simon.

Hrvati i Bošnjaci kod Tomislavgrada zajedno izgradili crkvu, pa džamiju

“Malo je šteta kada vidite pobožne žene koje su došle ovamo moliti, a rečeno im je da ne mogu ući u predvorje”, dodao je, govoreći o činjenici da je glavni molitveni dio rezerviran za muškarce, kao i u svim džamijama.

Ugur Gokgoz, Turčin koji se došao moliti, rekao je da je pravo turskog naroda koristiti Horu kao džamiju, dodajući da su artefakti unutar muzeja sačuvani.

“Postojao je mali dio rezerviran za molitvu. Na kraju, nisu sve srušili i pretvorili u džamiju”, rekao je.

Crkva je prvi put izgrađena na tom mjestu u 4. stoljeću, ali većina postojeće zgrade datira iz crkve iz 11. stoljeća koja je djelomično obnovljena 200 godina kasnije nakon potresa.

Crkva Svetog Spasitelja u Hori, izgrađena u blizini drevnih gradskih zidina tadašnjeg Konstantinopola, sadrži mozaike i freske iz 14. stoljeća koji prikazuju scene iz biblijskih priča.

Prekriveni su nakon što su Osmanlije osvojile grad 1453., ali su ponovno otkriveni kada ju je – poput Aja Sofije – turska sekularna republika 1945. pretvorila u muzej.

Burcin Altinsay Ozguner, turska čelnca Međunarodnog vijeća za spomenike i povijesne lokalitete, rekla je da su artefakti iz Hore jedinstveni i da je najbolji način da budu dostupni znanstvenicima da se zdanje sačuva kao muzej.

“Naravno, iza toga se krije politička korist“, rekla je, dodajući da je očito da nema potrebe za pretvaranjem Aja Sofije i Hore u džamije, s obzirom na to da se odmah do njih nalaze druge džamije.