Krešimir Blažević govori kako je s kolegama osmislio karte koje se koriste u pub kvizovima te kako je taj oblik zabave postao popularan u Zagrebu

Koje je boje nebo? Koliko rupa ima švicarski sir? Može li selo iz seljaka? Ovakva bizarna pitanja često se mogu čuti na pub kvizovima, natjecanjima na kojima mogu sudjelovati svi koji požele, bez obzira na znanje. Pub kvizovi održavaju se u kafićima i klubovima diljem Zagreba, a veliku popularnost, osim u kod nas, imaju i diljem svijeta. Natjecatelji se najčešće natječu u grupama, a oni najbolji dobivaju i razne simbolične, često i duhovite nagrade.

No na spomenutim kvizovima ne postavljaju se samo bizarna pitanja, već se mogu čuti i brojna ozbiljna pitanja koja od sudionika traže dobro poznavanje povijesti, sporta, glazbe i drugih društvenih segmenata. Jedno od zanimljivih pitanja na kojima mnogi ne pogode točan odgovor glasi: “Koja je politička ličnost u prvoj polovici 20. stoljeća bila inženjer za Daimler grupaciju, pa kasnije i testni vozač?“ Za one koji ne znaju odgovor na ovo pitanje je Josip Broz Tito.

O porijeklu samih pub kvizova ne zna se mnogo, ali kulturni antropolozi generalno smatraju kako je izvorište tradicije Ujedinjeno Kraljevstvo i susjedna država Irska. Kultura puba – kod nas je puno bliža riječ pivnica ili bar – stoljećima je već prisutna, pa i izvorišna, u tima dvjema državama. Za Irce i Britance, pubovi su uvijek bili mjesto socijalizacije i zabave, ali to nije bila njihova jedina prednost.

U 50-im godinama prošlog stoljeća, mnoga kućanstva tih dviju država još nisu imala televizor, tako da jedini način da se uključe u televizijski program bio je putem televizora u pubovima. S rastom ekraniziranih kvizova, stalni gosti pubova bi, gledajući te emisije, govorili odgovore na glas prije samih natjecatelja televizijskog kviza. Kako bi se drugi počeli priključivati gledanju emisija i odgovaranju na pitanja, vlasnici su, kako bi podigli svoj promet tijekom inače mirnog radnog tjedna, počeli organizirati ono što se danas naziva pub kvizovima. Za njihovu popularnost zainteresirali su se i Krešimir Blažević i njegov tim strastvenih kvizaša, koji su prije nekoliko godina osmislili koncept Pop Up kviz karata s pitanjima nalik onima iz pub kvizova.

„Sada će već biti skoro tri godine. Taman kada je bila epidemija korone osmislili smo te naše karte s pitanjima za kvizove – Pop Up, ali ideja je krenula još i prije korone. Kako su pub kvizovi počeli biti sve više popularni, to je nešto što su ljudi tražili. Ljudi se vole natjecati, tako da smo izradili taj koncept koji i danas imamo sa 114 karata u jednom špilu od kojih su neka pitanja mnogo teža. Naravno, različiti špilovi se mogu spajati, tako da igrači mogu doći do većeg broja raznovrsnijih pitanja, umjesto da se drže samo jedne teme“, otkriva na početku razgovora za Zagreb News Krešimir Blažević.

Krešimir Blažević i njegov tim od početka su htjeli raditi tematske špilove s pitanjima. Prva dva koja su napravili bili su vezani uz glazbu i pop kulturu. Kako se to među već velikom publikom pub kvizaša uhvatilo, iste su godine, zbog potražnje, izdali i špil tematski vezan uz filmove. Sada, skoro već tri godine od prvog izdanog špila, dogurali su do 9 izdanih špilova – što zajednički čini preko tisuću zajedničkih pitanja. Posljednja dva špila bila su vezana uz nogomet i jugoslavenski glazbeni pokret novog vala. Iduće pak, pošto je i Krešimir obožavatelj sporta, kako otkriva, bit će špil vezan uz općenitu tematiku sporta.

Nisu znali hoće li taj njihov interes zaživjeti i kod drugih, ali iznenadilo ih je da to ljude interesira. Dobro, imali su i sreće s koronom koja je sve zaključala u svoje sobe s puno slobodnog vremena.

„Taman je počelo ljeto tijekom prve godine korone. Bilo je sve jako interesantno jer su tada još počela ona prva popuštanja mjera. Svi su zapravo trebali nešto da bi igrali na plažama, a mi smo pogodili s našom idejom. Mislim da je jako pomogao naš pristup da ne radimo samo teška pitanja, već da uz ona teška ima i lakših i srednjih. Tako da se stvarno može primijeniti na široku publiku“, prisjetio se Blažević.

Ne rade Krešimir i njegove kolege samo da zabave druge. I svi koji rade na kartama vole kvizove i opće znanje. Izrada novih špilova za njih je način da nadopune svoje znanje, a i da se međusobno ispituju i natječu. Sam Krešimir ogroman je ljubitelj kvizova u svim oblicima, pogotovo HRT-ovih emisija poput ‘’Milijunaša’’ i ‘’Potjere’’, pa i njezine nove inačice ‘’Super Potjere’’, za koju misli da bi trebala biti inspiracija i za pub kvizove.

„Mislim da bi svakako trebali razmišljati da se na većoj razini održe pub kvizovi, osim tih lokalnih kafića. Nekakav godišnji ‘super pub kviz’ koji će okupiti sve najbolje timove od protekle godine. Mogla bi to čak biti i neka svojevrsna pub kviz konvencija, da se ljudi mogu u to kako spada uživjeti. Ne idu ljudi na te kvizove da dobiju nagrade, već da se natječu, a takva manifestacija bi išla samo u korak s natjecateljskim duhom koji se razvio – reklo bi se jedna stepenica gore, da pola Hrvatske to prati. Sada pogotovo, kada se doslovno svaki dan održava pub kviz u Zagrebu“, komentira Blažević oslanjajući se na slične turnire koji se održavaju uz pomoć udruga u SAD-u, Australiji, a i pogotovo u Novom Zelandu gdje se svake godine održava nacionalni turnir.