Objavljeno u Nacionalu br. 769, 2010-08-10

LADY GAGA na svom je koncertu u Phoenixu javno istupila protiv novog, oštrog antiimigracijskog zakona koji je uveden u Arizoni, prema kojem ilegalni useljenici mogu biti uhićeni i deportirani iz SAD-a

Lady Gaga, jedna od trenutačno najpopularnijih američkih pop-pjevačica, prije desetak dana održala je veliki koncert u Phoenixu u Arizoni. Velika dvorana US Airways Center bila je puna, a publika je oduševljeno pratila njezin nastup. Ona je jedna od rijetkih velikih pop zvijezda koje posljednjih tjedana ne bojkotiraju Arizonu i ne otkazuju svoje već dogovorene koncerte u toj američkoj saveznoj državi. Razlog bojkota je namjera tamošnje vlasti da uvede strogi antiimigracijski zakon prema kojem bi policija mogla hitno deportirati ilegalne useljenike nastanjene u Arizoni. Ona s Meksikom ima dugu granicu, a preko nje svakodnevno ogroman broj ljudi iz cijele Latinske Amerike pokušava ilegalno ući u SAD kako bi tu započeli novi život.

ZAKON JE INICIRALA arizonska guvernerka, republikanka Jan Brewer. Na tom položaju je od početka 2009., desničarka je, a posebno je zainteresirana za rješavanje problema imigranata. Arizona ima 6 i pol milijuna stanovnika, od toga 30 posto latinskoameričkog podrijetla. Većina ima legalizirani status, ali 8 posto stanovnika Arizone, oko 500.000 ljudi, ilegalni su useljenici. U SAD-u ima 11 milijuna ilegalnih useljenika, a Arizona je među saveznim državama druga po njihovu broju – iza Kalifornije. Mnogi građani Arizone ljuti su na federalnu vlast što nije bolje osigurala granicu s Meksikom da toliki ilegalci ne prelaze granicu i što nije donijela stroge zakone koji bi omogućili protjerivanje iz SADa i repatrijaciju uhvaćenih ilegalnih useljenika.

BUDUĆI DA TO središnja državna vlast nije učinila, na inicijativu Jan Brewer to je odlučila učiniti lokalna vlast Arizone, pa je proljetos donesen takav zakon, koji je guvernerka potpisala 23. travnja. To je dosad najoštriji zakon protiv ilegalne imigracije u SAD-u. Gotovo 70 posto stanovnika Arizone podržava taj zakon, koji nosi oznaku SB1070, jer smatra da je ilegalaca previše i da ugrožavaju njihovu dobrobit i sigurnost. Istina jest da je ilegalna imigracija za SAD golem sigurnosni problem, a na područjima gdje se latinskoamerički ilegalci najviše naseljavaju i nalaze posao i velik socijalni problem. Posljednjih godina posebno ih je mnogo ušlo u SAD zbog sve težeg ekonomskog stanja u zemljama Latinske Amerike, ali i stoga što su u SADu jako traženi kao jeftina radna snaga. Oni vrlo lako nađu poslove koje državljani SAD-a zbog malih plaća i teških uvjeta rada ne žele. Za njima postoji velika potražnja u poljoprivredi, žene se lako zapošljavaju kao kućne pomoćnice i dadilje, a ima i ilegalnih useljenika zaposlenih u industriji, bez mirovinskog i socijalnog osiguranja.

TIH 11 MILIJUNA ilegalnih imigranata jesu s jedne strane sigurnosni i socijalni problem, ali ujedno – ukazuju ekonomisti i liberalni političari – svojim radom, makar i ilegalnim, znatno pomažu općem napretku SAD-a, a neke privredne grane bez njih uopće ne bi mogle funkcionirati. O njihovoj sudbini već se dugo raspravlja. Desničari traže da budu pohapšeni, kažnjeni i protjerani. Liberalni pak ekonomisti i sociolozi tvrde da bi se američka vlada trebala ponašati upravo suprotno i poduzeti sve da ilegalni imigranti prestanu biti tretirani kao kriminalci, da im se legalizira status, kako bi mogli još više pridonositi američkom prosperitetu, ali i poboljšati svoj socijalni i ekonomski položaj.

PREMA TIM liberalnim prijedlozima vlada bi trebala čak i poticati dolazak radnika iz Latinske Amerike, jer oni ne oduzimaju radna mjesta državljanima SADa. Ali njihov dolazak trebao bi biti organiziran i legaliziran, po uzoru na njemačke gastarbajtere, strane državljane koji legalno ulaze u Njemačku kako bi se negdje zaposlili. Što se pak tiče onih koji su već ilegalno ušli u SAD, tu žive već godinama, mnogi i zasnovali obitelji, njima treba postupno, uz neke uvjete, legalizirati status, dati im državljanstvo nakon određenog vremena boravka u SAD-u, ako počnu plaćati porez, nauče engleski. Desničari se godinama protive i jednom i drugom, i gastarbajterskom programu i legalizaciji ilegalnih useljenika, koje oni smatraju prekršiteljima američkih zakona, kriminalcima koje treba deportirati. Oni se zalažu za organiziranje potjera za ilegalnim imigrantima, za racije po četvrtima gdje ilegalno žive, za kažnjavanje onih koji im iznajmljuju stanove, a posebno onih koji im daju posao, jer i oni krše zakon. Desničari smatraju da bi se i Nacionalna garda trebala rasporediti u saveznim državama uz 5000 kilometara dugu granicu s Meksikom i da bi i ona poput policije trebala krenuti u lov na ilegalne imigrante, čak i one koji godinama žive u SAD-u, te ih deportirati. Arizonski zakon SB 1070 ne ide tako daleko, ali je za useljenike jako opasan jer omogućava policiji da svakom sumnjivcu provjerava dokumente i uhiti svakog ilegalca kojeg pronađe bez dokumenata. Po tom zakonu može se kazniti i svatko tko ilegalne imigrante zaposli na crno. I prije nego što je stupio na snagu mnogi ilegalni imigranti napustili su Arizonu, drugi su ispisali djecu iz škola, a bilo je i otkaza zbog straha poslodavaca. U Arizoni su takve mjere pozdravljene. No velik broj ljudi diljem SAD-a smatra taj zakon nepravednim i štetnim, kršenjem ljudskih prava, udarcem američkoj ekonomiji i suprotnošću samom duhu SAD-a, koji je i stvoren imigracijom.

I LADY GAGA je velika protivnica tog zakona, ali se ne slaže s bojkotom svojih kolega protiv Arizone. Ona je odlučila održati koncert jer je smatrala da je to odlična prilika da jasno i glasno pred tisućama svojih obožavatelja iskaže svoje protivljenje tom zakonu. Na pozornicu je došla s natpisom na ruci “Stop SB1070”, a obratila se publici, u kojoj su bili i mnogi useljenici iz Latinske Amerike, rekavši da svi zajedno moraju ustati protiv tog zakona: “Moramo biti aktivni. Moramo prosvjedovati. Ja ću vikati, ja ću protiv tog zakona galamiti još jače. Držat ću se za vas, mi ćemo se držati zajedno da mirno prosvjedujemo protiv sadašnjeg stanja. Hvala vam što ste kupili kartu da vidite moj show ‘Arizona Tonight’. Želim da se osjećate slobodnima. Želim da se oslobodite svih svojih nesigurnosti. Želim da se pobunite protiv bilo koje osobe ili protiv bilo kojeg zakona koji čini da osjećate kako ovamo ne pripadate.” Potom je otkrila kako su je neki kolege nagovarali da se i ona pridruži bojkotu Arizone: “Zvalo me nekoliko rock zvijezda, pop pjevača, rappera i poručili su mi kako bi željeli da bojkotiram Arizonu. Odgovorila sam im da ne vjerujem da glupe pop zvijezde bojkotom mogu nauditi privredi Arizone. Radije sam ovdje da svima kažem što treba učiniti u vezi sa zakonom SB1070.”

BOJKOT JE POKRENUO Zack de la Rocha iz grupe Rage Against the Machine, koji je akciju nazvao “Sound Strike”, te pozvao i druge da bojkotom Arizone skrenu pozornost na sporni zakon. Pridružili su mu se dosad Calle 13, Kanye West, Spank Rock, Tenacious D i Sonic Youth, a grupe Cyprus Hill i Pitbull otkazale su već ugovorene koncerte. Lady Gaga smatra da je dolaskom u Arizonu i intervencijom na koncertu postigla više nego što bi uspjela da se pridružila bojkotu. Jako je angažirana u ovom pitanju, zbog svijesti da je taj zakon donesen u Arizoni ne samo nepravedan, nego i nelogičan. Cijela je Amerika stvorena na radu useljenika, gotovo svi Amerikanci su njihovi potomci, to useljavanje traje već preko pet stotina godina, ništa se u tome nije promijenilo, osim možda odakle ti useljenici dolaze i u kolikom broju. I Lady Gaga, kojoj je pravo ime Stefani Germanotta, ima, naravno, talijanske korijene. Već je i prije pokazivala da su joj oni važni, da smatra da je važno što imigranti i dalje dolaze, pa je i na koncertu napomenula da “bez imigranata od ove zemlje ne bi nikada bilo ništa”.

ONA SPADA među one koji su uvjereni da ova generacija nema pravo podvući crtu i uvesti zabranu useljavanja, kao što to nisu imale pravo ni prethodne generacije. Protivi se rasističkom odnosu prema novim imigrantima, uglavnom iz Latinske Amerike. Uvjerena je da je i ta nova generacija imigranata itekako važna jer su to ljudi koji mukotrpno rade, često poslove koje ne žele raditi državljani SAD-a, a koji, iako nemaju reguliran status, plaćaju poreze, školuju djecu, pridonose svojim lokalnim zajednicama, pridonose svojim radom boljitku SAD-a. Odlučila je svoju veliku popularnost iskoristiti da skrene pozornost na taj zakon u Arizoni. Nedavno se i u velikom intervjuu časopisu Vanity Fair dotaknula te teme. To čine i drugi njezini kolege, npr. kolumbijska pjevačica Shakira. No Lady Gaga i njezini istomišljenici su u u manjini. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da i većina Amerikanaca u drugim saveznim državama podržava strogi zakon što ga je uvela Arizona i traže da se takvi zakoni uvedu i kod njih. Zakon je u Arizoni trebao stupiti na snagu 29. srpnja, ali se na njega žalila i federalna američka vlast, kao i neke udruge za zaštitu ljudskih prava, pa je lokalni sud suspendirao ključne odredbe zakona, jer po američkim propisima vlade saveznih država ne mogu samostalno regulirati pitanja iz sfere imigracije, budući da je imigracija u djelokrugu federalne vlasti. Stoga su u zakonu suspendirane odredbe kojima se lokalnoj policiji daju ingerencije da identificira ilegalne imigrante i deportira ih, jer je za to mjerodavna isključivo mnogo blaža služba za useljavanje.

DRŽAVA ARIZONA žalila se pak višem prizivnom sudu na tu odluku lokalnog suda pa se pravna bitka nastavlja. Opće je uvjerenje da će se zakon SB1070 na kraju na jesen naći i pred Vrhovnim sudom SAD-a. Tada će se znati i kakva će biti sudbina ne samo 500.000 ilegalnih useljenika koji žive u Arizoni, nego i svih 11 milijuna ilegalnih useljenika koji žive u SAD-u, hoće li dobiti priliku da svoj status legaliziraju ili će biti protjerani kako to želi vlast Arizone.