Novoimenovani dekan Fakulteta hrvatskih studija zagrebačkoga Sveučilišta Stjepan Ćosić poništio je kao nezakonitu odluku o izvanrednom otkazu profesoru Anti Čoviću, prorektoru Sveučilišta u Zagrebu, koju je donio njegov prethodnik na toj dužnosti Pavo Barišić.

Dekanski kolegij Fakulteta hrvatskih studija (FHS) priopćio je u četvrtak da je spomenuta odluka o poništenju otkaza Anti Čoviću “donesena zbog brojnih nezakonitosti poništene odluke proceduralne i sadržajne naravi”.

Istaknuto je kako, radi otklanjanja nejasnoća koje su se u javnosti pojavile u vezi s ovim slučajem, navode ključne razloge zbog kojih je donesena odluka da se poništi odluka o izvanrednom otkazu Anti Čoviću.

Formalni i sadržajni razlozi

Tako se navodi da je bivši dekan Pavo Barišić odluku o izvanrednom otkazu “u formalnom pogledu donio suprotno odredbama članka 151. Zakona o radu i članka 87. stavka 5. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, jer nije pribavio suglasnost povjerenice sindikata koji na Fakultetu okuplja glavninu zaposlenika niti suglasnost Fakultetskoga vijeća”.

Istaknuto je kako je glavni razlog da se poništi odluka o izvanrednom otkazu sadržajne naravi, jer za davanje izvanrednog otkaza ne postoji materijalno uporište u Obavijesti Državnoga inspektorata od 10. ožujka 2021. na koji se bivši dekan poziva u svojoj odluci.

Uz napomenu da je bivši dekan navedenu obavijest preimenovao u “nalaz”, Dekanski kolegij ustvrdio je da “nema uporišta za davanje izvanrednog otkaza nego, upravo obrnuto, tim je dokumentom dekanu pravno zapriječeno bilo kakvo postupanje u tom predmetu do okončanja sudskoga procesa”.

Navedeno je kako je u obavijesti Državnog inspektorata stoji da “namjerava poduzeti optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je počinjen prekršaj iz čl. 23. Zakona o radu“.

S tim u vezi, Dekanski kolegij FHS-a navodi da, “ako igdje, onda u radnom pravu vrijedi načelo da u slučaju sumnje treba postupati u korist optuženoga radnika (latinski in dubio pro reo)”.

Tadašnji dekan je pak, dodaje se, “osnovanu sumnju pretvorio u osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć te je u toj ‘krivotvorini’ obavijesti Državnoga inspektorata, našao nepostojeće uporište za davanje izvanrednog otkaza”.

“Takvim neodgovornim ponašanjem bivši dekan nanio je neprocjenjivu reputacijsku štetu instituciji, kojoj je bio na čelu te teško povrijedio ljudsko i profesionalno dostojanstvo osobe koja je, tijekom tridesetogodišnje povijesti stvaranja Fakulteta hrvatskih studija, dala nedvojbeno najveći individualni doprinos”, zaključio je Dekanski kolegiji FHS-a.

U privitku priopćenja Dekanskoga kolegija FHS-a je i odluka dekana Ćosića u kojoj, uz ostalo stoji, da je “odluka je profesoru Anti Čoviću izvanredno otkazan Ugovor o radu sklopljen 20. rujna 2019. o radu određeno vrijeme od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2021. donesena na temelju osobito važne činjenice –  ‘saznanja’ kako taj ugovor nije smio biti sklopljen, odnosno u trenutku njegova sklapanja nije postojala pravna osnova za njegovo ugovaranje”.

Također, dodaje se kako s u izvanrednom otkazu navodi da je “poslodavac do ‘saznanja’ došao po nalazu Državnoga inspektorata zaprimljena 10. ožujka 2021”.

S tim u vezi, dekan Ćosić je u svojoj odluci zaključio kako je “nezakonita odluka po kojoj radnik nema pravo na otkazni rok niti na otpremninu i koja stupa na snagu s trenutnim učinkom s danom donošenja”.

Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu Anti Čoviću donio je bivši dekan Pavo Barišić 15. ožujka ove godine.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras imenovao je pak Stjepana Ćosića, redovitoga profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu i profesora na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija, za novoga dekana Fakulteta hrvatskih studija 16. ožujka na temelju suglasnosti sveučilišnoga Senata.

Senat zagrebačkoga Sveučilišta tu je suglasnost dao rektoru na sjednici 16. ožujka održanoj posredstvom e-maila na kojoj je Senat, koji ima 70 članova, većinom od 44 glasa, podržao prijedlog rektora Borasa o razrješenju Pave Barišića s dužnosti privremenoga dekana FHS-a.

Istoga dana ranije izvanrednu sjednicu održao je Savjet Sveučilišta u Zagrebu koji je, među ostalim, jednoglasno zaključio da se o razrješenjima čelnika sveučilišnih sastavnica može glasati jedino na sjednicama Senata koje se održavaju uživo.