POMOR DIVNIH ŠKOLJKI Znanstvenici za Nacional.hr: ‘Kad je more pretoplo, dagnje ne rastu. Moguće da zbog visokih temperatura i ugibaju’

Autor:

10.03.2018., Malostonski zaljev, poluotok Peljesac - Uzgajanje skoljaka u Malostonskom zaljevu.  "nPhoto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Grgo Jelavic/PIXSELL

Danas je odjeknula vijest kako se u Malostonskom zaljevu dogodio nezapamćeni pomor dagnji. Prema prvim procjenama, podsjetimo, u tamošnjoj uvali Brijesta, inače poznatoj po masovnoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, uginulo je čak 80 posto dagnji.

Uzgajivači su očajni, pretpostavljaju da je uzrok izrazita toplina mora, na ovome dijelu Jadrana nezapamćena. Temperature mora, naime, ovih dana penju se i do nevjerojatnih 30 stupnjeva.

Koji je točan uzrok ovog groznog pomora, inače ukusnih i popularnih stonskih dagnji, pitali smo znanstvenike Institutu za oceanografju i ribarstvo.

Dr.sc. Melita Peharda Uljević, znanstvena savjetnica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo navodi kako bi pravi uzrok pomora trebao analizirati veterinarski inspektor te dodaje da su na Institutu proveli znanstveno istraživanje koje je pokazalo da dagnje ne rastu kad su temperature mora više od 26 stupnjeva Celzijusa.

NEZAPAMĆENO Veliki pomor dagnji u Malostonskom zaljevu. ‘More je skoro 30 stupnjeva, sve krepano. Ovako još nije bilo’

Postoji mogućnost da toplina mora utječe i na smrtnost

Znanstvenici Instituta za oceanografju i ribarstvo nedavno su objavili rezultate istraživanja sezonskog rasta dagnji (Mytilus galloprovincialis) koje je provedeno na uzorcima školjkaša iz uzgajališta na području ušća rijeke Krke i Malostonskog zaljeva.

U sklopu BiVACME projekta, kojeg je financirala Hrvatska zaklada za znanosti, provedena je geokemijska analiza ljuštura dagnji. Naime, iz podataka o stabilnih izotopima kisika u ljušturnom materijalu školjkaša, moguće je utvrdili temperaturu mora u doba polaganja ljušture pa time i prestanke rasta tijekom određenog doba godine”, pojasnila je Peharda Ujević.

Istraživanje je, kaže Peharda Ujević, pokazalo da kad je more pretoplo, dagnje ne rastu. Naglašava, međutim, da nije istražen utjecaj temperature mora na smrtnost dagnji, ali, kaže, postoji mogućnost da toplina mora utječe i na pomor dagnji.

“Rezultati istraživanja pokazuju da analizirane dagnje nisu rasle tijekom najtoplijeg dijela godine, odnosno kad je temperatura mora viša od 26°C. Utjecaj temperature na smrtnost nije bila istraživana, ali moguće je da više temperature mora, pored usporavanja i prestanka rasta, utječu i na preživljavanje školjkaša”, ističe Peharda Ujević.

Ne rastu ni kad je salinitet mora smanjen

Pored visokih temperatura, na rast dagnji utječe i smanjeni salinitet, navodi dalje znanstvenica.

“Na rast dagnji utječe i smanjeni salinitet poput onog zabilježenog krajem 2021. i početkom 2022. godine na području ušća rijeke Krke, kad je također došlo do smanjenja odnosno prestanka rasta ljuštura”, rekla je dr. sc. Melita Peharda Uljević, znanstvena savjetnica.

U istraživanju su, valja naglasiti, pored znanstvenika sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo, sudjelovali i znanstvenici iz Njemačke, Japana i SAD-a.

Ukusne i diljem svijeta popularne dagnje iz Malostonskog zaljeva masovno ugibaju zbog pretoplog mora. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL, ilustracija

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.