Povodom 33. godišnjice pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, potpredsjednik Vlade Davor Božinović posjetio je u subotu u Aržanu njegovu obitelj i položio vijenac na njegov grob poručivši kako je Jovićeva i žrtve svih branitelja duboko urezana u memoriju hrvatskih ljudi.

Božinović je došao u pratnji glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i načelnika splitsko-dalmatinske policije Slobodana Marendića, obitelji je uručio sliku “Život svetog Josipa”, djelo akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, a potom su na grobu Josipa Jovića položili vijence i zapalili svijeće.

“Okupili smo se  i ove godine kako bismo obilježili godišnjicu smrti pogibije prvog hrvatskog redarstvenika, prve žrtve Domovinskog rata, hrvatskog policajca Josipa Jovića. Okupili smo se zajedno sa članovima njegove obitelji, s njegovim suborcima, s narodom Aržana, Imotske krajine i Splitsko-dalmatinske županije”, rekao je Božinović. Istaknuo je, kako se navodi u priopćenju, da će Ministarstvo unutarnjih poslova i ubuduće održavati živim sjećanje na sve poginule hrvatske redarstvenike, hrvatske branitelje, sve one koji su postali ne samo simbolom žrtve, simbolom otpora već i simbolom stvaranja Republike Hrvatske.

“To je naša dužnost. Iz godine u godinu vidimo da se brojni građani okupljaju na ovim obljetnicama, što znači da je žrtva Josipa Jovića i ostalih branitelja duboko urezana u memoriju hrvatskih ljudi. Mi sigurno nećemo dopustiti da sjećanje na naše junake, na one kojima smo dužni i zahvalni za njihovu žrtvu, ikada izblijedi”,  poručio je Božinović.

‘Krvavi Uskrs’: Njegova pogibija postala je motivacija

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja poručili su kako je Jovićeva herojska pogibija postala najsnažniji motivacijski faktor svim hrvatskim braniteljima u bespoštednoj obrani od velikosrpskih agresora, simbol svih naših žrtava i uzor novim generacijama.

‘Krvavi Uskrs’ povijesni je događaj i prekretnica u Domovinskom ratu, nagovještaj trnovitog puta do samostalnosti i slobode, za koju je hrvatski narod podnio goleme žrtve, a redarstvenik Josip Jović, koji je poginuo na Plitvicama u dobi od 21 godine, prva je među njima, ističe se u priopćenju.

Prije 33 godine, nakon slamanja oružane pobune u Pakracu, uslijedila je akcija na Plitvicama kao odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokiranje državne ceste koja je spajala sjever i jug zemlje. Akciju Plitvice uspješno su proveli pripadnici Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje i Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec. Akcija u kojoj je pala prva žrtva Domovinskog rata i ranjeno devet policajaca ušla je u povijest kao ‘Krvavi Uskrs’, a Josip Jović postao je simbol domoljublja, predanosti i hrabrosti, stoji u priopćenju.