Polovina građana Srbije ne zna za ratne zločine devedesetih

Autor:

Memorijalni centar Srebrenica - Potočari 20.03.2019, Potocari, Bosna i Hercegovina - 
Porodice stradalih obilaze grobove svojih najmilijih i cekaju izricanje drugostepene presude Radovanu Karadzicu. U Memorijalnom centru u Potocarima organizovano je javno gledanje presude. Nerma Hrvacic pored groba svoga oca.
Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Armin Durgut/PIXSELL

Gotovo polovina građana Srbije ne zna za ratne zločine devedesetih, izjavio je Marko Milosavljević, aktivist srpskog ogranka Inicijative mladih za ljudska prava na online raspravi “Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda na Zapadnom Balkanu”, koju su u srijedu organizirali Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske.

Milosavljević je precizirao kako “samo 14 među 1200 ispitanika zna za postojanje logora na području Srbije devedesetih”, te dodao kako u Srbiji “ne postoji jasno sankcioniranje zločina protiv čovječnosti i genocida”. Međunarodna zajednica treba snažnije osuditi poricanje zločina i glorifikaciju zločinaca, kazao je Milosavljević.

Uz Milosavljevića, na raspravi su sudjelovali Nerzuk Ćurak s Fakulteta političkih nauka iz Bosne i Hercegovine, Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo s Kosova, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava iz Crne Gore te Saša Petejan iz Zavoda Apis iz Slovenije, uz moderatoricu rasprave, voditeljicu Documente Vesnu Teršelič.

Vesna Teršelič je u uvodnim riječima naglasila važnost teme za sve post-jugoslavenske zemlje, uz potrebu za “podrškom u procesu integracije u EU koji je sve sporiji i sve neizvjesniji”.

Nerzuk Čurak istaknuo je obvezu suprotstavljanja poricanju genocida, holokausta ili ratnih zločina uz upozorenje kako je “glavna prepreka za pozitivan i miran razvoj Bosne i Hercegovine kao i ostatka zemalja u okruženju vezana uz suočavanje s prošlošću”. Čurak zaključuje kako je i danas, 25 godina nakon nasilja, potreban utjecaj međunarodne zajednice kao brana rastućoj kulturi poricanja i proizvodnji lažne historije.

Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava iz Crne Gore istaknula je potrebu za daljnjom podrškom inicijativi za REKOM, “kako bi za nove generacije ostao barem neki trag o zločinima i žrtvama”.

Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo s Kosova zabrinut je što novoj vlasti na Kosovu “razgovori sa Srbijom neće biti među prioritetima”, a govorio je i o otporu kosovskog društva kažnjavanju ratnih zločina koje je počinila Oslobodilačka vojska Kosova, priopćili su iz Documente.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.