Mlijeko je zbog svoje nutritivne vrijednosti važno u prevenciji bolesti i utječe na povoljan ishod liječenja, no istraživanje stručnjaka Klinike za dječje bolesti Zagreb pokazuje da je 10 posto hospitalizirane djece pothranjeno, 30 posto nema odgovarajući dnevni unos potrebne energije, dok 50 posto djece ne unosi dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, a samim time i dovoljno kalcija u organizam.

“Pothranjenost djece produžuje njihov boravak u bolnici, zato želimo svakom djetetu omogućiti, po njegovom izboru, dobnoj starosti i dijagnozi, jedan mliječni obrok izvan bolničke prehrane. Želimo to postići u dogovoru s institucijama koje operativno provode takav program u školama”, ističe voditeljica Odjela za dijetetiku i prehranu u Klaićevoj bolnici Diana Vukman.

I u školama je isti problem, s obzirom da je najnovije istraživanje o prehrani srednjoškolaca pokazalo da 74 posto njih ne unosi dovoljno kalcija.

Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih skupina namirnica u ljudskoj prehrani. Majčino mlijeko ili, u slučaju kad to nije moguće, dojenački mliječni pripravak prva je hrana koju dojenče konzumira. Konzumacija mlijeka u raznim oblicima nastavlja se i nakon dojenačke dobi zbog čega je mlijeko, odnosno mliječne namirnice, često predmet mnogih istraživanja uz koju se vežu mnoge povoljne zdravstvene tvrdnje.

Cilj dvogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani hospitalizirane djece te na temelju dobivenih rezultata dati preporuke za poboljšanje prehrane djece u bolnici. Budući da su nutritivne potrebe djece povećane zbog ograničenih tjelesnih rezervi te rasta i razvoja, pothranjenost u ranoj dobi može biti uzrokom niskog rasta, usporenog kognitivnog razvoja i smanjenog imuniteta.

• Dokazano je da mlijeko sadrži cijeli niz bioaktivnih peptida, antioksidansa, kalcija te drugih biološki aktivnih komponenti čiji je unos poželjan tijekom cijelog života, a u djetinjstvu čak i nužan.

“Na temelju rezultata istraživanja možemo zaključiti da je svakako potrebno povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda u hospitaliziranu djecu. Jedan je od načina da se u standardu bolničku prehranu uvede šira paleta dostupnih proizvoda koje djeca najčešće konzumiraju kod kuće. Također, u recepture jela uvesti nutritivno bogatije vrste mliječnih proizvoda koje bi obogatile jelovnik”, kaže Vukman.

Umjesto klasičnog jogurta tako bi trebalo ponuditi probiotičko fermentirano mlijeko zbog njegovih funkcionalnih svojstava, a dio slatkih proizvoda (puding, kakao, čokoladno mlijeko, sladoled) zamijeniti voćnim jogurtima i desertima od sezonskog voća i bez dodatka šećera.

Također je zaključeno da treba povećati broj nutricionista/dijetetičara čime bi se omogućio individualni i holistički pristup djetetu i njegovim prehrambenim potrebama.

O važnosti konzumiranja mlijeka bilo je govora i na Mliječnom danu za djecu Klaićeve bolnice, kojim se u toj ustanovi želi podići svijest o važnosti te namirnice kod djece i roditelja, te kod svih koji brinu o njihovu zdravlja.

Pothranjenost bolesnika u bolnicama predstavlja rizik za nepovoljni ishod liječenja, odnosno produljeni boravak u bolnici i duži oporavak.

Vukman navodi kako je dnevni prehrambeni unos nedovoljan kod brojnih bolesnika u bolnicama, jer ne zadovoljava njihove dnevne potrebe. Istraživanja su pokazala da je kod takvih bolesnika povećana učestalost komplikacija, kao što su bolničke infekcije, loše respiratorne funkcije i dugotrajno mirovanje.