Na Odboru za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta (FEMM) prošloga tjedna usvojen je Izvještaj o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja u EU-u, a izvjestitelj Parlamenta bio je Fred Matić. Tekst je podržala većina članova FEMM-a, a radi se o prvom takvom izvješću nakon onog koje je 2013. godine bilo odbijeno na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. U njemu se traži univerzalni i puni pristup seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravstvenim uslugama te poziva članice EU-a da za sve osiguraju seksualnu edukaciju, kao i kontracepciju i legalan i dostupan pobačaj. Traži se i puni pristup medicinski potpomognutoj oplodnji za sve osobe, bez diskriminacije, i visokokvalitetna skrb za trudnice, rodilje, babinjače i dojenčad.

Tekst jasno osuđuje i pokušaje pojedinih aktera da teme poput pobačaja zlorabe za nacionalne interese i poziva Komisiju da zaštiti pravo svake osobe na samoodređenje i izbor, uz poseban naglasak na to da se mora suzbiti svaka diskriminacija u pristupu tim zdravstvenim uslugama na temelju roda, spola, rodnog identiteta i seksualne orijentacije ili drugih osnova.

U FEMM-u smatraju da je izuzetno bitan trenutak u kojem se Izvješće pojavljuje, s obzirom na činjenicu da neke zemlje članice u posljednje vrijeme zabranjuju pobačaj, negiraju važnost seksualne edukacije i ograničavaju pristup medicinski potpomognutoj oplodnji.

Fred Matić, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, izuzetno je ponosan na činjenicu da je Izvješće prošlo većinom glasova na Odboru u kojem je zamjenski član. Na pitanje kako se odlučio upravo za ovu temu, Matić odgovara da je korijen njegova interesa bio Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme Domovinskog rata, koji je donesen tijekom njegova mandata na čelu Ministarstva branitelja: “Taj je Zakon jedinstven u svijetu i Europi, a bavi se žrtvama jednog od najgorih ratnih zločina koji se mogu dogoditi, tako da je rad na ovom Izvješću zapravo bio prirodan nastavak mog takvog političkog angažmana. Izvješće je trebalo biti predstavljeno još prije godinu dana, no zbog pandemije covida-19 rad na njemu se oduljio i zapravo mi nije žao, jer smo ga upotpunili kroz odličnu suradnju s brojnim ženskim udrugama i organizacijama civilnog društva iz Hrvatske i Europe. Od njih smo dobili puno kvalitetnih podataka, s obzirom na to da se oni tim temama godinama bave. Zapravo, jako sam ponosan na činjenicu da sam dobio priliku raditi to Izvješće, jer to je ipak bila SDP-ova inicijativa. Inače, u Odboru za rodnu ravnopravnost sjede samo dvojica muškaraca – osim mene, tu je i kolega iz Poljske. Na kraju je to Izvješće ispalo toliko snažno i interesantno da smo se šalili kako sam ga trebao predstaviti na kraju mandata, da si osiguram još jedan.”

Rada Borić, saborska zastupnica zeleno-lijeve platforme Možemo!, potpredsjednica Nove ljevice, bivša potpredsjednica Europskog ženskog lobija i članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, ističe da je Fred Matić prvi eurozastupnik koji još 2019. organizirao sastanak s predstavnicama ženskih udruga i stručnjakinjama za ženska i ljudska prava te saslušao njihove prijedloge i iskustva: “Dapače, mislim da smo mi na neki način sugerirale temu njegova Izvješća, s obzirom na to da predstavnici nacionalnih delegacija u tom Odboru mogu birati o čemu će izvještavati. Naime, već smo prije dvije godine, upravo zbog prijetnji davno stečenim reproduktivnim pravima žena, i to ne samo u Hrvatskoj već i u ostalim novim članicama EU-a, predložile da uzme taj portfelj. Kada je imenovan izvjestiteljem, sastali smo se u nekoliko navrata i zajedno radili na tom dokumentu, posebno pazeći na jezik koji se koristio, nastojeći formulirati određene zahtjeve na način koji može biti prihvatljiv i zastupnicima centra i desnice.”

Fred Matić priznaje da su se na Odboru za ravnopravnost Europskog parlamenta vodili dugi i teški pregovori, osobito s predstavnicima krajnje desnice: “No moram reći da smo imali odličnu suradnju i s članicama i članovima drugih političkih opcija, na čelu s Irkinjom Frances Fitzgerald iz Europske pučke stranke, kao i, naravno, s članovima iz Renew Europe – dakle liberala, zelenih i krajnje ljevice – koji su bili izuzetno konstruktivni. Međutim, s onima iz ID-a (Klub zastupnika Identitet i demokracija) i ECR-a (Europski konzervativci i reformisti) očekivano nismo mogli pronaći zajednički jezik. No i njima smo dali priliku u raspravama da argumentiraju svoje stavove. Bila su 503 amandmana na Izvješće, od toga 51 kompromisni, što inače nije uobičajeno, a govori o kompleksnosti jedne teme koju bi mnogi željeli svesti samo na priču o abortusu. Međutim, ta je tema puno šira i sveobuhvatnija i odnosi se na pristup zdravstvenim uslugama, kontracepciji, seksualnom obrazovanju u školama, brizi za trudnice, majke i dijete, suzbijanje seksualnog nasilja, ukidanje poreza na menstrualne higijenske potrepštine… Smatram da je edukacija ključna za prevenciju – dakako, prilagođena uzrastu djeteta. No u jednom sam se složio s krajnjom desnicom, a to je da kao društvo trebamo učiniti sve da što manje žena bude prisiljeno na pobačaj.”

Na pitanje kako Hrvatska stoji u odnosu na ostale zemlje članice EU-a kada je u pitanju reproduktivno pravo žena, Fred Matić odgovara da je Hrvatska, kao i u svemu, negdje na razmeđi:

“S jedne strane su zemlje zapadne Europe sa zrelim demokracijama, s druge strane je krajnje istočna Europa, odnosno nove članice, a Hrvatska je negdje između. U Hrvatskoj je na vlasti jedna licemjerna vlada koja odbija provesti odluke Ustavnog suda, jer konstantno koketira s desnicom i zato neprestano odlaže donošenje novog Zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće. Ti retrogradni vjetrovi upravo pušu s Istoka i posebno mi smeta što se ljudi koji tvrde da su pedeset godina živjeli u mraku komunizma, sada pojavljuju kao najrigidniji i najzatucaniji branitelji nekakvih ultrakonzervativnih vrijednosti. Sve to kreće, naravno, iz Poljske, ali zahvaća i Hrvatsku, Sloveniju i Mađarsku. U zapadnoj Europi jedino iskače Malta, koja je u velikom dijelu svojih zakona vrlo liberalna, a istovremeno je pobačaj zabranjen u bilo kojoj situaciji. Poljska prednjači u tim negativnostima i zapravo zaplotnjački koristi ovu situaciju s pandemijom, dok se svijet bavi golim opstankom, da progura zakone o zabrani pobačaja iz srednjeg vijeka. Na jednoj od plenarnih sjednica Parlamenta sam i rekao kako sam zgrožen činjenicom da su neke zemlje iskoristile ulazak u EU kao priliku da uzmu novac, a ne europske vrijednosti. Jer jednom kada se preuzmu europske vrijednosti, bit će i novca.”

SDP-ova saborska zastupnica Mirela Ahmetović, načelnica krčke Općine Omišalj i članica Odbora za ravnopravnost spolova, prilično je skeptična kada je u pitanju HDZ, kao stranka koja je članica obitelji europskih pučana i do sada se često solidarizirala s njenim desnim krilom, a njeguje i dobre odnose s ultrakonzervativnom poljskom vladom:

“Mi smo, nažalost, u prošlom mandatu gledali Plenkovićevo priklanjanje konzervativnim strujama unutar EPP-a, a osobito stranci Fidesz Viktora Orbána koja je sada istupila iz te političke grupacije. S druge strane, nedavno smo svjedočili velikim prosvjedima u Poljskoj, upravo zbog ograničavanja reproduktivnih prava žena, na što su građani RH relativno pozitivno reagirali i solidarizirali su se s Poljakinjama, no nitko iz HDZ-a nije to komentirao.”

Rada Borić podsjetila je na činjenicu da je posljednje takvo izvješće, za koje je 2013. izvjestiteljica bila Edite Estrela, portugalska zastupnica iz redova socijaldemokrata, također bilo usvojeno na FEMM-u, ali je odbijeno na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, te nastavila:

“Poučena tim iskustvom, uz napomenu da je Estrela bila manje otvorena u odnosu na pet stvari koje traži i ovaj dokument, bojim se da ovo Izvješće neće proći na plenarnoj sjednici. Naime, od 2013. do danas situacija se diljem EU-a dodatno radikalizirala. Još je veći utjecaj Crkve i konzervativne desnice u pojedinim državama, poput Poljske, a i broj zastupnika radikalno desnih i euroskeptičnih stranaka u Europskom parlamentu narastao je nakon posljednjih euroizbora 2019. Desni pokreti, poput zaklade Ordo Iuris, prelijevaju se iz Poljske ponajviše u nove zemlje članice i imaju sve veći utjecaj.”

Boji li se i Fred Matić da će se na plenarnoj sjednici u lipnju, kada bi se o Izvješću trebalo glasati, ponoviti scenarij iz 2013.?

“Ja sam ipak optimist i vjerujem da će Izvješće ove godine ipak proći i bio bih jako razočaran da se to ne dogodi. Dakako da smo posebno naglasili da je pitanje zdravlja i reproduktivnih prava žena u nacionalnoj kompetenciji svake države, no upravo ovim Izvješćem željeli bismo pokazati da je EU, kao i u mnogočemu drugome, i na ovom planu predvodnica u svijetu. Naravno da su već krenuli napadi i prijeteće poruke, pišu mi da sam ubojica djece, zasipaju me e-mailovima iz organizacija kao što je Ordo Iuris. No na to sam već oguglao pa je nakon srpskih konclogora i šatoraša, ovo za mene kikiriki. Želim samo naglasiti da s desnicom ne namjeravam raspravljati – pokušao sam u nekim sučeljavanjima s gospođom Markić i shvatio da tu argumentiranog razgovora nema, kao i da se oni redovito služe lažima i njima manipuliraju. Ne bih želio da budu opet licemjerni – a to ću im reći i na plenarnoj sjednici – jer iz iskustva znamo da se oni najrigidniji zagovaratelji kršenja već stečenih ženskih i ljudskih prava, privatno često odaju prilično raskalašenom i razvratnom životu. Primjer je njihov konzervativni kolega koji je otišao prije mjesec dana iz Europskog parlamenta, koji je prijepodne pisao zakone protiv prava homoseksualaca, a navečer je sudjelovao u gej orgijama”, rekao je Matić.

Europski pučani bili su 2013. podijeljeni, baš kao što su i zastupnici HDZ-a bili podijeljeni kada se glasalo o Istanbulskoj konvenciji. Upitan očekuje li da će se pučani kao najveća politička grupacija u Parlamentu i ovoga puta podijeliti, Fred Matić je odgovorio:

“Nažalost, da. No iskreno se nadam da će veći dio europskih pučana ipak podržati Izvješće. Podsjetit ću ih da u trenutku glasanja ne odlučuju samo o preko 200 milijuna žena u EU-u, već o svojim sestrama, kćerima, ženama. Podsjetit ću ih i na svoja iskustva iz srpskog koncentracijskog logora i krikove žena koje su noćima silovane. Zar je tim ženama trebalo biti uskraćeno pravo na pobačaj? Nadam se i da će zastupnici HDZ-a koji su članovi europskih pučana također podržati Izvješće, jer bi u suprotnom dokazali da su jednaki licemjeri kao i kad je u pitanju antifašizam. Nisam s njima o tome imao prilike razgovarati, ali očekujem da će vjerojatno glasati po stranačkoj stezi. Dakle, sve je u Plenkovićevim rukama, a on tvrdi da je veliki europejac. Uostalom, prema našoj matematici, dovoljno je da samo pola europskih pučana glasa za, jer uz zelene, Renew, ljevicu i socijaliste i demokrate imamo natpolovičnu većinu.”

Rada Borić manje je optimistična i smatra da zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu neće podržati Izvješće: “Zbog problema koje imaju unutar sebe, a koji su posebno izašli na vidjelo prilikom ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskom saboru, kada se HDZ potpuno raskolio, mislim da će u ovom slučaju svi glasati protiv. Naime, ovdje se, usprkos mudro sročenom tekstu u kojem se govori o reproduktivnom zdravlju, a ne pravima i pritom se poziva na različite konvencije upravo o zdravlju, ipak govori o pravu žene na izbor i seksualnom obrazovanju, što je mnogim članovima HDZ-a neprihvatljivo. Zato se bojim da će zastupnici HDZ-a, prije svega zbog svojih internih sukoba, glasati protiv.”

SDP-ova Mirela Ahmetović, članica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, ipak očekuje od svih hrvatskih europarlamentaraca da dignu ruku za Izvješće, jer će to i odrediti kojoj grupaciji europskih zemalja pripadamo – zapadnim razvijenim demokracijama ili istočnim iliberalnim demokracijama koje negiraju europske vrijednosti:

“Oči hrvatskih građana sada su uprte u hrvatske europarlamentarce, s obzirom na to da upravo kada su civilizacijski dosezi u pitanju, Hrvatska redovito radi korak naprijed i dva koraka unazad.”

Inače, tjednik Nacional uputio je upite o ovoj temi zastupnicima HDZ-a u Europskom parlamentu, kao i Nadi Murganić, članici Odbora za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru, no do završetka ovog broja nismo dobili odgovor.

Kao što je poznato, Ustavni sud na čelu s Miroslavom Šeparovićem dao je rok prošloj vladi Andreja Plenkovića da napiše novi prijedlog zakona o pobačaju do veljače 2019., što se nije dogodilo sve do danas. Više je nego jasno da premijer nije želio otvarati novi front prema desnici uoči parlamentarnih i lokalnih izbora.

Rada Borić podsjetila je na to da u Saboru već postoji prijedlog tog novog zakona, ali nikada nije poslan u proceduru: “On stoji na stranicama Sabora i tako može stajati dovijeka, sve dok parlamentarna većina ne odluči poslati ga na raspravu. Oni to do sada nisu napravili jer nisu željeli dodatno dijeliti desno biračko tijelo. Pobačaj je ključna tema koja ne smeta samo strankama desnice, već i dijelu HDZ-a, a u koliziji je i s Vatikanskim ugovorima. Mislim da se zato HDZ neće usuditi to tako skoro dirati. Iako je to prvenstveno pitanje ženskog zdravlja – jer se u ovom Izvješću navodi i da preko 23 tisuće žena godišnje u svijetu umire zbog ilegalnih pobačaja – ni bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić ni Vili Beroš nisu pokazivali interes da se donošenje tog zakona ubrza. Osim toga, Beroš je najavio da će se dodatno regulirati pravo priziva savjesti. Problem je u tome što zbog famoznog priziva savjesti u nekoliko bolnica uglavnom u manjim gradovima u Hrvatskoj medicinski prekid trudnoće uopće nije dostupan. Zato sve više žena odlazi u Sloveniju, u Brežice, gdje bez problema obavljaju taj zahvat.”

Mirela Ahmetović upozorila je na još jedan problem: “To ima veze i s okupljanjem onih molitvenih zajednica pred medicinskim ustanovama, koje se prešutno odobrava. To bi se trebalo sasjeći u korijenu jer se time ugrožavaju ustavna prava žena. A što se tiče priziva savjesti, država je dužna u svakoj medicinskoj ustanovi osigurati liječnika koji može obaviti medicinski prekid trudnoće.”

Hoće li eventualno prihvaćanje Izvješća na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta pozitivno utjecati na hrvatsku vladu? Fred Matić smatra da bi ta činjenica mogla Andreju Plenkoviću olakšati provođenje odluke Ustavnog suda o donošenju suvremenijeg zakona o pobačaju:

“No iako je Miroslav Šeparović kao predsjednik Ustavnog suda izričito rekao da Hrvatska neće zabraniti pravo na pobačaj, u praksi se čini sve da se to ženama oteža. Osobiti problem je taj famozni ‘priziv savjesti’ koji je vrlo snažan i zvučan izraz, a zapravo označava uskratu medicinske usluge zbog nečijih osobnih uvjerenja. Svaka bolnica dužna je osigurati zdravstvenu skrb svakoj ženi koja se tamo pojavi, pa ako od petero ginekologa četvero ima priziv savjesti, peti mora biti tamo za nju.”

Mirela Ahmetović uvjerena je da će Vlada i dalje kalkulirati s donošenjem zakona o pobačaju:

“HDZ će zauvijek otezati i nikada neće zauzeti stav o tom pitanju, jer ima vrlo tanku većinu u Saboru i ne može si dopustiti da je izgubi. SDP je odavno predstavio svoj prijedlog zakona o pobačaju i tražio da se stavi u proceduru, kao što smo tražili uvrštavanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i u javnim institucijama u Kazneni zakon. To trenutno nije prioritetna tema zbog lokalnih izbora, no nakon njih s ostalim opozicijskim strankama sličnog svjetonazora nastavit ćemo vršiti pritisak da se zakon o pobačaju konačno stavi u proceduru. Jer očito je da HDZ-ovoj većini odluka Ustavnog suda ništa ne znači.”

U Izvješću koje je usvojeno na Odboru Europskog parlamenta posebno se ističe potreba uvođenja seksualnog obrazovanja, a na tome inzistira i SDP u Saboru. Međutim, vlada Zorana Milanovića propustila je to učiniti iako je imala priliku, a zdravstveni odgoj postoji u kurikulumu kao međupredmetna nastava. Uz primjedbu da ne bi želio biti odvjetnik svoje Vlade, Fred Matić je rekao:

“Ostaje činjenica da smo zbog svega što smo pokušali uvesti bili izloženi brutalnim napadima s desnice. To, dakako, nije opravdanje, ali pitanje uvođenja zdravstvenog i građanskog odgoja u škole nije ni ideološko ni političko, već civilizacijsko pitanje. Smatram da je nužno uvesti ih u obvezni školski kurikulum, dakako prilagođeno dobi učenika, jer to nije ni u kakvoj koliziji s vjeronaukom ili odlaskom u crkvu.”

No ako Izvješće u Europskom parlamentu ne bude usvojeno, Mirela Ahmetović smatra da će to hrvatskoj vladi dati alibi za nedjelovanje:

“Nažalost, u Hrvatskoj trenutačno vlada velika apatija oko ovakvih tema jer se ljudi uslijed pandemije i nakon potresa bore za golu egzistenciju. Zbog toga mislim da će se Andrej Plenković vrlo vješto izvući iz ove teme, a ako njegovi europarlamentarci budu podijeljeni kao što su bili oko Istanbulske konvencije, on će se pozivati na to da svatko ima pravo glasati po savjesti. Možda se čak i tako dogovore među sobom jer oni ne prežu ni od čega. A onda bih ja pitala premijera – a gdje je ta sigurna Hrvatska? Jer kršenje reproduktivnih prava žena dovodi do ugrožavanja zdravlja žena. Dokaz tome je da imamo ministra zdravstva koji ne brine o zdravstvu – ni u jednom segmentu, pa ni tom.”