Hrvatska poljoprivreda i ove godine nastavlja s negativnim trendovima. Uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća – proizvode koji donose najveću zaradu, dok najviše izvozimo uljarice i žitarice. Kako bi promijenila ove trendove Hrvatska treba povećati produktivnost, bolje povezati proizvodnju i preradu te jačati otpornost na klimatske promjene.

Ekološka plantaža borovnica u blizini Požege nalazi se na obroncima Papuka, na 350 metara nadmorske visine. Ove godine zbog visokih temperatura berba je bila ranije.

Ubrano je 30 tona borovnica, gotovo dvostruko više nego lani.

“Sve je došlo dobrih dva, tri tjedna ranije, temperature su prelazile i 35 stupnjeva. Sam rad u nasadu i berba je jako otežana, ali rezultati nisu nikad bili bolji. Što se tiče našeg nasada, nikada nije ubrano toliko kilograma, dnevno smo brali i preko dvije tone što je izniman rezultat“, naglasio je voditelj plantaže borovnica u Velikoj Dario Ivković.

Ekstremne vrućine ubrzale su berbu borovnica, no u većini slučajeva poljoprivrednicima stvaraju probleme.

POLJOPRIVREDNA KVADRATURA KRUGA Država ne rješava problem zakupa zemljišta, posjedi u Hrvatskoj opet sve manji

“Ova godina, ne trebamo govoriti kakva je, ekstremna je do maksimuma, što će biti u budućnosti ne znamo, ali ono što moramo reći poljoprivreda je tvornica na otvorenom, poljoprivreda je tvornica bez krova. I moramo pronaći načine za uzgoj kulture i osigurati nekakav održivi prinos”, dodao je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić.

Prinosi se mogu povećati i pomoću organskog gnojiva, nastalog od ovčje vune, koje proizvode u Otočcu. Problem zbrinjavanja neiskorištene vune pretvorili su u uspješni posao.

“Prednosti koje naše gnojivo ima, ono nije mineralno, znači, ne može oštetiti biljku, skuplja vodu, jer je vuna higroskopična. Tako da imamo 20 posto uštedu koristeći naše gnojivo i 30 posto su veći prinosi i biljka prije sazrijeva”, poručila je Dragica Jerkov, tvrtka FEMA u Otočcu.

Održiva poljoprivreda, napredna tehnologija uzgoja te jačanje otpornosti na klimatske promjene smjer je u kojem domaća poljoprivreda treba ići.

“Onog trenutka kad povežemo primarnu proizvodnju i preradu, to će sigurno doprinijeti i stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću, što će omogućiti poljoprivrednicima da puno više zarade, a vjerujem da ćemo onda i napraviti korak više prema samodostatnosti i da će naši potrošači biti zadovoljniji”, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Uspije li Hrvatska povećati količinu poljoprivrednih proizvoda, smanjit će ovisnost o uvozu te se lakše nositi s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima, objavio je HRT.

SLIJEDE LI NESTAŠICE HRANE? Diljem Europe plamte nezadovoljstvo i prosvjedi seljaka