Europski, ali i hrvatski poljoprivrednici sa strahom očekuju jesensku sjetvu, prije svega zbog poremećaja na tržištu plina koji je osnovna sirovina za proizvodnju najvažnijih vrsta gnojiva, ali i zbog odluke Rusije da zabrani izvoz umjetnih gnojiva u zemlje zapadne Europe, što je odgovor na sankcije koje su joj zemlje EU-a nametnule zbog agresije na Ukrajinu. Nacionalu je to potvrdio i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, koji je kazao da su dovoljne količine gnojiva u Hrvatskoj za proljetnu sjetvu već osigurane i spremno čekaju izlazak traktora na oranice, no jesenska sjetva je upitna i ovisit će o razvoju političke i energetske situacije u Europi i posebno u Ukrajini i Rusiji.

„Svi ozbiljni poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj već su nabavili dostatne količine gnojiva za proljetnu sjetvu. Cijene su, doduše, drastično porasle, no na to, nažalost, ne možemo utjecati. A što će biti na jesen, još je uvijek nepoznanica, i to ne samo kod nas nego u cijeloj Europi“, kazao je Jakopović za Nacional i dodao kako se Europa ipak nada da bi veliki norveški proizvođač umjetnih gnojiva, tvrtka Yara, dobrim dijelom mogao nadomjestiti nedostajuće količine gnojiva na tržištu. Njihova je prednost, kaže Jakopović, činjenica da Norveška ima vlastite rezerve plina koje ne ovise o ruskim isporukama, što je pozitivna stvar u ovom energetski izuzetno nestabilnom vremenu. Prednost je, pak, hrvatskih poljoprivrednika u tome što ni do sada nisu ovisili o ruskom gnojivu, jer je Petrokemija proizvodila dovoljne količine mineralnih gnojiva za domaće potrebe, no nastavak njezine proizvodnje u drugom dijelu godine ovisit će isključivo o tome hoće li vlasnici Petrokemije – Ina i PPD – osigurati dovoljne količine plina za normalan rad tvornice. Ostale vrste gnojiva Hrvatska je i do sada nabavljala od norveške Yare.

Kutinska Petrokemija proizvodila je dovoljne količine mineralnih gnojiva za domaće potrebe, no nastavak njezine proizvodnje u drugom dijelu godine ovisit će isključivo o tome hoće li vlasnici Petrokemije – Ina i PPD – osigurati dovoljne količine plina za normalan rad tvornice. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

„Sve je još uvijek na razini špekulacija i ne preostaje nam ništa drugo nego promatrati situaciju u Ukrajini i pratiti stanje na tržištu plina. O tome će sve ovisiti“, objasnio je Jakopović. Kaže da se ništa ne usudi prognozirati ni kada je u pitanju kretanje cijena gnojiva, koje je također teško predvidjeti. Prema njegovim riječima, cijene pojedinih vrsta gnojiva već su sada veće od 150 do čak 300 posto u odnosu na iste cijene u proljeće prošle godine, a najviše su poskupjele one vrste gnojiva za čiju proizvodnju se koriste velike količine plina, poput dušičnih gnojiva. No Jakopović upozorava da bi, osim nedostatka gnojiva, Europa, a onda i Hrvatska, mogle imati velike probleme s nabavom dovoljnih količina sjemenskog materijala za sve poljoprivredne kulture. „Proizvodnja sjemena bit će problematičnija od gnojiva, jer smo najveće količine sjemenskog materijala nabavljali upravo iz Ukrajine koja je bila jedan od najvećih proizvođača u Europi. A da ne spominjem cijene dizel goriva za poljoprivredne strojeve, koje je drastično poskupjelo. No teško je bilo što prognozirati i predviđati. Toliko je različitih mišljenja i toliko različitih tumačenja cijele ove situacije da je teško donijeti bilo kakav razuman zaključak“, kaže Jakopović i dodaje da jednaku količinu zabrinutosti i neizvjesnosti pokazuju i ostale zemlje EU-a, što je vidljivo iz brojnih sastanaka koji se posljednjih tjedana održavaju u Bruxellesu.

Posve je jasno da se ova neizvjesna situacija već odražava na cijene hrane. „Cijene kakve danas vladaju na svjetskim burzama nisu realne. Pšenica se u ovom trenutku na europskom tržištu prodaje po cijeni od 416 eura za tonu, što je daleko više od uobičajenih cijena u normalnim, stabilnim vremenima. Kukuruz je također drastično poskupio. Gnojiva su u cijelom tom procesu tek jedan od parametara koji također jako utječu na konačnu cijenu hrane“, objašnjava Jakopović i dodaje da istu muku muče i ostale zemlje članice EU-a. Svjetski mediji javljaju da je Rusija odlučila privremeno obustaviti izvoz gnojiva, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin sredinom prošloga tjedna izjavio da želi izbjeći rast cijena hrane na ruskom tržištu. Rusija je još početkom veljače, i prije početka ratnih operacija u Ukrajini, zabranila izvoz amonijevog nitrata, odnosno dušičnog gnojiva, a uz to ta zemlja zadovoljava i oko 14 posto svjetske potražnje za ureom, što znači da će se nedostatak tih količina svakako osjetiti na svjetskom tržištu.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kaže da su dovoljne količine gnojiva u Hrvatskoj za proljetnu sjetvu već osigurane i spremno čekaju izlazak traktora na oranice, no jesenska sjetva je upitna. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Američki CNN Business je sredinom prošloga tjedna objavio informaciju da će norveška tvrtka Yara, jedan od najvećih svjetskih proizvođača umjetnog gnojiva, smanjiti proizvodnju amonijaka (koji se koristi kao sirovina u proizvodnji urea gnojiva) u tvornicama u Italiji i Francuskoj. Te će tvornice u narednim danima raditi s oko 45 posto kapaciteta, tvrtka će pratiti situaciju na svjetskom tržištu i prilagođavati svoju proizvodnju, a CNN podsjeća da Europa još uvijek može uvoziti gnojiva iz drugih regija svijeta, gdje su cijene plina niže, no da svakako treba računati s činjenicom da će smanjenje proizvodnje gnojiva i sirovina za gnojiva vjerojatno imati negativan utjecaj na globalnu opskrbu.

I Reuters upozorava da će ruska invazija na Ukrajinu i sankcije koje je EU nametnuo Moskvi donijeti velike probleme poljoprivrednim proizvođačima, ali i potrošačima, proizvođačima gnojiva i izvoznicima poljoprivrednih proizvoda. U izvještaju, koji se poziva na izjavu Michaela Scannella, zamjenika glavnog direktora Odjela za poljoprivredu Europske komisije, navodi se da bi se kupci žitarica trebali pripremiti na više cijene, s obzirom na činjenicu da Rusija i Ukrajina drže više od 30 posto svjetskog tržišta pšenice, 32 posto tržišta ječma, 17 posto kukuruza i više od 50 posto tržišta suncokretova ulja i sjemenskog materijala. A budući da zemlje Europske unije uvoze i značajne količine stočne hrane i gnojiva iz Ukrajine i Rusije te da se proizvođači gnojiva uvelike oslanjaju na uvoz prirodnog plina iz Rusije, posljedice ruske agresije imat će veliki utjecaj na europski poljoprivredno-prehrambeni sektor i bit će „vrlo bolne”, izjavio je Scannell uoči hitnog sastanka ministara poljoprivrede EU-a koji je održan prošle srijede i na kojem se raspravljalo upravo o sigurnosti opskrbe europskog tržišta prehrambenim proizvodima.

I koliko god situacija na europskom tržištu bila neizvjesna, izjavu Mladena Jakopovića da je situacija na hrvatskom tržištu ponešto bolja, barem kada je riječ o opskrbi umjetnim gnojivima, Nacionalu su potvrdili i iz Ministarstva poljoprivrede, koje vodi ministrica Marija Vučković. Oni tvrde da Petrokemija trenutno ispunjava sve obveze prema kupcima i dobavljačima, no da nedostatak plina i rast njegove cijene posljedično mogu utjecati i na rast cijena gnojiva, a time i na poskupljenje proljetne ili jesenske sjetve. „U Europi su zabilježene rekordne cijene plina, koje su dovele do smanjenja proizvodnje amonijaka kao važne sirovine u proizvodnji dušičnih gnojiva. Poskupljenje plina snažno utječe na sektor proizvodnje mineralnih gnojiva u EU-u, kako s aspekta značajnih povećanja troškova proizvodnje i posljedično smanjenja potražnje pod utjecajem visokih cijena gotovih proizvoda, tako i s aspekta ograničenja ponude pod utjecajem optimizacije poslovanja niza europskih proizvođača“, tumače u Ministarstvu i upozoravaju da će svi ti aspekti utjecati i na rast troškova proizvodnje hrane.

Na pitanje očekuje li Ministarstvo poljoprivrede poremećaje u opskrbi tržišta proizvodima Petrokemije u narednim mjesecima, odgovaraju da će, ovisno o stanju na tržištu plina i mineralnih gnojiva, Petrokemija utvrditi plan proizvodnje za naredno razdoblje. Uz to, navode, Petrokemija je poduzela dodatne mjere optimizacije proizvodnje pa je privremeno zaustavila proizvodnju u pogonima Amonijak i Urea, uz zadržavanje u normalnom režimu rada ostalih linija mineralnih gnojiva. Iz Ministarstva također podsjećaju da je Vlada, s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, usvojila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, u sklopu kojeg je u pripremi i Program potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu mineralnog gnojiva, vrijedan 200 milijuna kuna. „Cilj ovoga Programa je poljoprivrednim proizvođačima koji nastavljaju poljoprivrednu proizvodnju u 2022. godini i posebno su pogođeni porastom cijene gnojiva, osigurati određenu nadoknadu porasta cijene gnojiva kako bi se osiguralo zadržavanje dosadašnje razine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj te poljoprivrednicima omogućilo olakšano gospodarenje“, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede. Uvoz umjetnih gnojiva, kažu, nije na listi prioriteta jer, kako tvrde, na tržištu ima dovoljnih količina mineralnih gnojiva, a Petrokemija je u stanju zadovoljiti sve potrebe koje Hrvatska ima.

Nedostatak plina i rast njegove cijene posljedično mogu utjecati i na rast cijena gnojiva, a time i na poskupljenje proljetne ili jesenske sjetve. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

I od naftne kompanije Ina, koja je jedan od suvlasnika Petrokemije, pokušali smo doznati imaju li poteškoća u nabavi plina za potrebe kutinske tvornice, iz kojih ga izvora nabavljaju, kako ga namjeravaju nabavljati ubuduće i imaju li već razrađen plan za umanjenje šteta ako u narednim mjesecima dođe do većih poremećaja na tržištu plina, no u Odjelu korporativnih komunikacija Ine odlučili su ignorirati naše upite. Iz kutinske Petrokemije, pak, upozoravaju da poskupljenje plina snažno utječe na sektor proizvodnje mineralnih gnojiva u EU-u jer povećava troškove proizvodnje, što posljedično uzrokuje i smanjenje potražnje zbog visokih cijena gotovih proizvoda. Petrokemija na godinu potroši oko 620 milijuna kubnih metara plina, odnosno oko 23 posto ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj, što znači da je cijena plina značajna stavka u procesu proizvodnje gnojiva.

„Plin je na CEGH burzi (Central European Gas Hub, centralno mjesto za trgovinu zemnim plinom srednje i istočne Europe sa sjedištem u Beču, op. N.) porastao s cijene od 118 eura za megavatsat (MWh), koja je vrijedila prvog dana ožujka, na 251 euro za MWh koliko je vrijedila 7. ožujka, uz snažnu volatilnost, što je zahtijevalo žurnu reakciju kako bi se spriječili nekontrolirani gubici koji bi nastali u uvjetima proizvodnje s povijesno visokim i neodrživim troškovima plina, a imajući istovremeno u vidu da je i potražnja na tržištu značajno smanjena pod utjecajem šoka cijena“, objašnjavaju u Petrokemiji. Nestabilnosti, kažu, dodatno pridonosi i činjenica da svi europski proizvođači umjetnih gnojiva nastoje optimizirati proizvodnju, što pak rezultira smanjenjem proizvodnje određenih vrsta gnojiva. „Sve navedeno očekivano će utjecati na poljoprivredno – prehrambeni ciklus s krajnjim ishodom rasta troškova proizvodnje hrane“, stoji u odgovoru koji potpisuje glasnogovornik Petrokemije Tomislav Pelin. On kaže da Petrokemija za sada nema problema s osiguranjem ugovorenih količina plina od svojih dobavljača te ispunjava sve obveze prema kupcima i dobavljačima.

Tvrtka će, prema njegovim riječima, u narednom razdoblju provoditi niz mjera i aktivnosti kako bi optimizirala proizvodnju, potvrdio je i plansko zaustavljanje proizvodnje u pogonima Urea i Amonijak, a planiraju i dodatne radove na održavanju postrojenja, koji su do sada odgađani zbog nedostatka rezervnih dijelova i usporenih lanaca dobave tih dijelova iz Azije. Petrokemija je, prema Pelinovim riječima, pravovremeno, prije zaustavljanja spomenutih pogona, proizvela dovoljne količine mineralnih gnojiva za sve zaprimljene i odobrene narudžbe te je u tom smislu isporuka neometana i bit će zadovoljena potražnja za ožujak i sezonu poljoprivrednih radova koja je u tijeku. „Petrokemija potpuno prati naše kupce i partnere s naručenim i odobrenim količinama i ugovorenim cijenama mineralnih gnojiva, neovisno o aktualnim utjecajima. Sukladno stanju na tržištu plina i mineralnih gnojiva bit će utvrđen plan proizvodnje za naredno razdoblje. Daljnje narudžbe za već proizvedene količine mineralnih gnojiva ugovarat će se nakon 15. ožujka, dok će nova proizvodnja ovisiti o prethodno navedenim utjecajima iz okruženja“, stoji na kraju Pelinova odgovora na Nacionalovo pitanje o tome što domaći poljoprivrednici mogu očekivati u narednim mjesecima.

No koliko god vremena bila nesigurna i nestabilna, ona pružaju i neke nove mogućnosti koje bi, kako vjeruje Jakopović, Hrvatska trebala iskoristiti kako bi napravila iskorak prema ekološkoj proizvodnji. „Naša je obveza da najmanje 25 posto poljoprivrednih površina rezerviramo za ekološku proizvodnju, a kako su ekološka gnojiva u ovom trenutku čak i jeftinija od mineralnih, vjerujem da je ovo dobar trenutak da se u većoj mjeri okrenemo ekološkom uzgoju. Doduše, prinosi su u takvoj proizvodnji nešto manji od klasične – a hrvatski su poljoprivrednici posljednjih godina bili u svjetskom vrhu po prinosima u uzgoju žitarica – no ekološki uzgoj ipak se dugoročno isplati. Samo ga trebamo iskoristiti“, zaključio je Jakopović.

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da Petrokemija trenutno ispunjava sve obveze prema kupcima i dobavljačima. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL