Jedan od velikih problema u poljoprivrednom sektoru koji se godinama ne rješava jest onaj raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup.

Često se sumnja u nepotizam čelnika lokalne samouprave, ali ne samo to.

Slavonski paradoks

Slavonski paradoks glasi: ravnica nepregledna, zemlje nema dovoljno za sve koji je žele obrađivati, a istodobno dio državne zemlje stoji neobrađen, blokiran, objavio je N1.

Razlog je dugotrajan, kompliciran i netransparentan proces zakupa.

Natječaji za zakup zemlje traju godinama

U Općini Drenovci u ovom trenutku natječaj za zakup zemlje traje čak 15 mjeseci!

“Imamo dva-tri slučaja gdje su jedni drugima ulazili u posjed, pod okriljem noći, poljoprivrednici kojima je rečeno da je natječaj gotov i da su dobili zemlju. Dođe čovjek, a njiva mu pokošena”, kaže za N1 Antun Golubović iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Problem, nažalost, nije tek pojedinačni incident. U Garčinu, naime, natječaj traje nevjerojatne četiri godine.

‘Parcelu od 22 hektara podijele na pet malih parcela’

Osim što izaziva nered i sukobe među seljacima, procesi zakupa poljoprivrednog zemljišta imaju još jedan negativan učinak.

“Parcelu koja je 22 hektara podijele na pet parcela, na nju možeš samo helikopterom”, kaže Golubović.

Jagma za zemljom

Jagma za zemljom je velika. Za 84 proizvodno-tehnološke parcele u Općini Drenovci čak je 664 prijavitelja.

“Mi nikakvih informacija nemamo da je netko nezadovoljan i da je netko nekome ušao u posjed”, ističe za N1 načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović.

Zakon nedorečen, aplikacija ne radi

Ipak, i on priznaje da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu manjkav i nedorečen. Aplikacija za transparentno bodovanje ne radi.

“Osobno smatram da ovaj zakon ne ide u prilog mladima i stočarima, a u njih se kunemo. Očekujem da će Vlada dati novi prijedlog zakona Saboru. Mi ćemo imati prijedloge, nadamo se da će biti usvojeni”, kaže.

‘Poljoprivredno zemljište trebalo je okrupniti, a ono se i dalje usitnjava’

Struka je složna – potrebna je cjelovita reforma zemljišne politike države.

“Zakon koji je 15. ili 16. po redu ne funkcionira dobro. Svrha mu je bila okrupnjavanje zemljišta, a nažalost na terenu se pojavljuju novi lovci na poticaje i dolazi do usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta”, poručuje za N1 poljoprivredni konzultant Miroslav Kuskunović.

U Europi prosječna farma je veličine 17 hektara i više, a u Hrvatskoj, kaže, 70 posto poljoprivrednika obrađuje manje od pet hektara.

Traže široku javnu raspravu

Svi akteri upiru oči u novog ministra, potez je na njemu. Hoće li pod njegovim vodstvom administracija u Ministarstvu poljoprivrede krenuti u tako opsežan posao kao što je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu?

HPK, kao i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), na jesen traže široku javnu raspravu o ovom problemu, napominje N1.

‘Potrebni su nam veliki proizvođači hrane jer oni ulažu’

Na probleme u hrvatskoj poljoprivredi u razgovoru za N1 upozorila je i konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Blažić se prvo osvrnula na vijest iz Fortenova Grupe, čiji poljoprivredni dio poslovanja prelazi u ruke Podravke. Ocijenila je da je to pozitivna vijest jer se radi o kompaniji koja ima snagu ulaganja.

“Suvremena poljoprivredna proizvodnja danas zahtijeva velika ulaganja. Da bi poljoprivreda bila konkurentna, ta ulaganja su neophodna, a ovakve kompanije tu snagu imaju”, rekla je Blažić za N1, te dodala kako su u proizvodnji hrane bitni i mali proizvođači, ali da treba podupirati i velike.

“Oni su ipak nositelji proizvodnje. Nama 60 posto vrijednosti prodaje svih poljoprivrednih proizvođača dolazi od velikih gospodarskih subjekata odnosno trgovačkih društava, a njih je malo“.

‘Mali proizvođači se teško udružuju’

“Mali proizvođači su jako bitni jer žive na ruralnom prostoru više, oni su čuvari tog prostora. Međutim, kod nas je veliki problem što način organizacije rada tih malih poljoprivrednih proizvođača i onoga što je kod nas na tržištu i što EU na neki način potiče nisu usklađeni. Naši se jednostavno teško udružuju i oni kao mali nisu ozbiljni igrači na tržištu”, poručila je Blažić.

GOST KOLUMNIST Poljoprivreda i proizvodnja hrane najveći je potencijal gospodarskog razvoja Republike Hrvatske

Dodala je kako danas poljoprivredni proizvođač mora biti vrhunski menadžer te da suradnja s velikim proizvođačima može donijeti benefite malima.

‘Vode se ratovi oko krških pašnjaka u Lici’

Komentirala je i zašto lički kapaciteti nisu iskorišteni.

“Vode se veliki ratovi oko krških pašnjaka i u poljoprivredi ima jako puno nereda. Poljoprivreda je danas izložena strašno velikim rizicima i poljoprivredni proizvođači koji nisu dobro organizirani i nemaju znanja da mogu voditi svoja poljoprivredna gospodarstva teško se snalaze. Puno njih i odustaje”, zaključila je Blažić u razgovoru za N1.