Kiša koja je prošlog vikenda počela padati u većem dijelu Hrvatske samo je privremeno riješila problem suše koja je svoj vrhunac dostigla u prvoj polovici kolovoza i zaprijetila brojnim poljoprivrednim kulturama. Situacija nije takva samo u Hrvatskoj, već i u velikom dijelu Europe gdje su zbog galopirajućih klimatskih promjena gotovo presušili veliki riječni tokovi pa je tako, primjerice, Dunav došao do jednog od najnižih vodostaja u posljednjih sto godina, francuska rijeka Loire na nekim se mjestima mogla prijeći pješice, a razina talijanske rijeke Po pala je za dva metra. Tako je uz cijene hrane koje ionako svakodnevno rastu zbog inflacije i energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, prvi put posljednjih desetljeća ozbiljno zazvonilo pitanje koje je bilo nezamislivo čak i u vrijeme najvećih modernih kriza – hoćemo li imati što jesti.

Business&Banking je zato istražio koliko su daleko s projektima navodnjavanja otišle županije, posebno one slavonske kojima je poljoprivreda jedna od najvažnijih gospodarskih grana, ali i može li navodnjavanje biti rješenje potraju li ovakva sušna razdoblja. Upravo su županije nositelji projekata navodnjavanja koji se uvelike financiraju novcem iz europskih fondova, uz podršku Hrvatskih voda i Vlade, to jest Ministarstva poljoprivrede na čelu s ministricom Marijom Vučković i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojem je na čelu Davor Filipović.

Premijer Andrej Plenković s brodsko-posavskim županom Danijelom Marušićem i načelnikom Općine Davor Đurom Anđelkovićem koji su mu sredinom srpnja predstavili pilot-projekt navodnjavanja u Orubici. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Projekt navodnjavanja jedan je od najvećih i najkompleksnijih projekata moderne Hrvatske, ne može se usporediti čak ni s izgradnjom autocesta jer u Hrvatskoj ima više od milijun hektara poljoprivredne površine i da bi se znatan dio te površine pokrio sustavom navodnjavanja potrebni su deseci milijardi kuna.

Do sada je na projekte navodnjavanja u posljednjih 17 godina potrošeno oko 1,6 milijardi kuna i ti se projekti nalaze po cijeloj Hrvatskoj, od Slavonije do Istre pa prema krajnjem jugu Hrvatske. Ali iako je načelno “premrežena cijela Hrvatska”, riječ je tek o “kapljicama u moru”.

Koliko je to obiman i dugotrajan posao svjedoče podaci Ministarstva gospodarstva da je od početka provedbe Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), to jest od 2005. do danas izgrađen 21 novi sustav javnog navodnjavanja, ukupnog obuhvata 13.659 hektara, od čega je 11 sustava javnog navodnjavanja izgrađeno nacionalnim sredstvima, dok je 10 sustava izgrađeno putem Operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju projektom Virovitičko-podravska županije Novi Gradac-Detkovac. FOTO: Kristijan Toplak/Virovitičko-podravska županija

Do 2030. predviđena je realizacija dodatnih 28 projekata (20.678 ha), procijenjene vrijednosti 2,7 mlrd. kuna.

Koliko je daleka budućnost da velik dio površina ima mogućnost navodnjavanja, svjedoči i podatak iz Virovitičko-podravske županije kojoj je na čelu mladi župan Igor Andrović. Iako su jedna od najaktivnijih županija kad je u pitanju navodnjavanje, s čak tri aktivna sustava navodnjavanja (Kapinci-Vaška I.faza, Đolta i Novi Gradac-Detkovac), jednim u tijeku i čak pet planiranih, oni će do kraja 22. u funkciji imati tek oko 2760 ha poljoprivrednih površina pokrivenih sustavima navodnjavanja. Tek do 2030. mogli bi doći 10 posto navodnjavane površine.

“S novim planiranim sustavima, cilj je do 2030. godine doći do 10.000 ha navodnjavanih površina, što bi iznosilo gotovo 10 posto poljoprivrednih površina na području Virovitičko-podravske županije”, kažu.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković do 2030. ima u planu 28 novih projekata navodnjavanja vrijednih 2,7 milijardi kuna, od 2005. do sada su provedeni projekti vrijedni 1,6 milijardi kuna, a trenutno se provodi 7 projekata vrijednih 285 milijuna kuna. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Iz Hrvatskih voda, kojima je na čelu direktor Zoran Đuroković, ističu da je tijekom realizacije Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), koji je Vlada RH prihvatila u studenom 2005. godine, kroz različite aktivnosti obuhvaćeno 113 lokacija te je analizirana mogućnost razvoja navodnjavanja na skoro 160.000 ha poljoprivrednog zemljišta.

Njihovi se podaci, kad je u pitanju ukupna do sada navodnjena površina, neznatno razliku od podataka Ministarstva gospodarstva:

“Pokrenuto je 65 projekata na 41.600 ha procijenjene vrijednosti 4,6 mlrd. kuna, a do sada je završeno 30 projekata (21 novi sustav navodnjavanja i 9 djelomično ili potpuno saniranih sustava) na 17.646 ha poljoprivrednog zemljišta, a u tijeku je izgradnja novih 7 sustava na 3.278 ha. U pripremi je 28 projekata na 20.678 ha vrijednosti 2,7 mlrd. kuna. Pored navedenog kroz NAPNAV izgrađen je dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja vrijedan skoro 500 mil. kuna. Od 2005. godine kroz NAPNAV je uloženo više od 1,6 milijardi kuna, a lokacije obuhvaćaju gotovo cijelu Hrvatsku”, ističu iz Hrvatskih voda.

Sustav navodnjavanja Orubica na području Brodsko-posavske županije (lijevo) i sustav navodnjavanja Červar-Porat-Bašarinka u Istarskoj županiji (desno). FOTO: Hrvatske vode

Vrijednost sedam projekata koji su u tijeku i financiraju se iz programa Ruralnog razvoja iznosi 285 milijuna kuna, a nalaze se u Osječko-baranjskoj županiji (Budimci – Krndija, PI Osijek, Mala šuma-Veliki vrt), Šibensko-kninskoj (Donje polje – Jadrtovac), Virovitičko-podravskoj županiji (Kapinci – Vaška 2 faza) te u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Lipovac i Ervenica). Dovršetak radova navedenih sustava je 2022./2023.

Iz Ministarstva poljoprivrede tom popisu pridodaju i jedan od najskupljih projekata, Sustav navodnjavanja Červar-Porat-Bašarinka u Istarskoj županiji, vrijedan čak 104 milijuna kuna, kao i projekt Donja Baštica u Zadarskoj županiji pa se tako iznos projekata koji su trenutno u provedbi penje na 413,7 milijuna kuna.

‘Navodnjavanje je na listi prioriteta Vlade te je to jedna od mjera u postizanju samodostatnosti u proizvodnji hrane’

Kad je riječ o 28 novih projekata, iz Ministarstvo poljoprivrede ističu:

“Od toga su, prema spremnosti projektne dokumentacije, potpuno spremna četiri projekta ukupne vrijednosti od 315.425.000,00 kuna koja se predlažu za financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (Dalj (1.faza) i proširenje SN Gat – Osječko-baranjska županija, Prelog, Donji Kraljevec (1. faza) – Međimurska županija, Petrovija (1. faza) – Istarska županija) , uz NPP Donja Neretva koji će se financirati kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, dok su preostali projekti u različitim fazama spremnosti projektne dokumentacije.”

Sustav navodnjavanja Đolta jedan je od dva već dovršena projekta navodnjavanja u Virovitičko-podravskoj županiji, a u pripremi je i druga faza tog projekta vrijedna 30 milijuna kuna, kao i projekt Lukač II. faza vrijedan 57,5 milijuna kuna. FOTO: Kristijan Toplak/Virovitičko-podravska županija

Projekt Donja Neretva – PS Opuzen ujedno je najskuplji od tih projekata i iznosi 526 milijuna kuna, a po visini iznosa slijede ga projekt Zagrebačke županije Rugvica-Lupoglav u iznosu 220,4 milijuna kuna, a zatim projekt Zadarske županije Vransko polje I.faza – PS Gorčine vrijedan 187,5 milijuna kuna. Čak pet novih projekata predviđeno je i u Osječko-baranjskoj županiji, kojoj je na čelu Ivan Anušić, a trenutno se već provode tri.

Kad je riječ o financiranju projekata, od do sada utrošenih 1,6 milijardi kuna, 52,39% su sredstva državnog proračuna (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), 21,9% je iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske; 19,57% su sredstva Hrvatskih voda; 5,52% su sredstva županija (vlasnici sustava javnog navodnjavanja), 0,34% Fond za regionalni razvoj, a 0,28% financiraju krajnji korisnici.

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, uz već provedeni projekt Biđ-bosutsko polje, vrijedan čak 495 milijuna kuna, planira i više novih projekata navodnjavanja. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dalje ističu:

“Valja napomenuti da je od 1,6 utrošenih milijardi kuna oko 500 milijuna utrošeno na izgradnju dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja (14.772 m), kao ključnog hidrotehničkog objekta za razvoj navodnjavanja na području Biđ-bosutskog polja, ali i površina uz vodotoke Berava, Biđ i Bosut. Izgradnjom ovog objekta stvoreni su uvjeti za dovođenje dodatnih količina vode iz rijeke Save u vodotoke Berava, Biđ i Bosut u režimu malih voda (ljetni mjeseci) i na taj način osigurane su dostatne količine vode za nesmetani rad postojećih sustava navodnjavanja (PŠŠ Vinkovci, Borinci) i novoizgrađenih sustava navodnjavanja (Blata-Cerna, Sopot), te razvoj i gradnju budućih sustava navodnjavanja (Ervenica i Lipovac).”

Pilot-projekt navodnjavanja Biđ-bosutsko polje (BBP) koji se provodi u suradnji Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije jedan je od najvećih i najskupljih projekata navodnjavanja ‘’težak’’ čak 495 milijuna kuna.

Na treći sustav Orljava – Londža spojili bi se i veliki proizvođači Požeško-slavonske županije Kutjevo d.d. i Hrvatski duhani d.d.

Vukovarsko-srijemska županija, na čelu sa županom Damirom Dekanićem, ujedno je jedna od najaktivnijih po pitanju planiranja projekata navodnjavanja, među prvima je 2006. izradila i usvojila i županijski Plan navodnjavanja. Prvi pilot-projekt navodnjavanja Opatovac na površini od 705 ha završili su još 2013. godine.

“Trenutno je u tijeku izgradnja dva sustava javnog navodnjavanja (SJN) čiji se završetak očekuje u prvoj polovini 2023. godine. Radi se o SJN Lipovac (Lipovac) koji obuhvaća područje cca 730 ha i o SJN Ervenica (Otok, Privlaka) koji obuhvaća cca 740 ha poljoprivrednog zemljišta. Korisnici oba sustava navodnjavanja bit će poljoprivredni proizvođači koji na navedenom području koriste poljoprivredne površine. Planirani projekti navodnjavanja su SJN Tovarnik površine cca 1.700 ha u katastarskoj općini Tovarnik i Ilača, SJN Grabovo II površine cca 650 ha u katastarskoj općini Vukovar, koji obuhvaća proširenje ranije saniranog sustava navodnjavanja te SJN Čeretinci-Markušica površine cca 400 ha koji će biti na raspolaganju poljoprivrednicima katastarske općine Markušica. Za navedene sustave navodnjavanja u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola”, ističu iz Vukovarsko-srijemske županije.

Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u obilasku sustava navodnjavanja Orubica, jednog od projekata navodnjavanja financiranog sredstvima EU-a. FOTO: Brodsko-posavvska županija

Tehničku potporu u pripremi i provedbi projekata javnog navodnjavanja provode Hrvatske vode sukladno članku 199. stavku 2. Zakona o vodama, što uključuje, kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, i komisiono vođenje projekta sukladno ugovoru između korisnika i Hrvatskih voda. Na pitanje kako će konkretno funkcionirati sustav navodnjavanja i tko će se sve na sustav navodnjavanja moći priključiti, odgovaraju:

“Prema odredbama natječaja u okviru tipa operacije 4.3.1., ugovornim odnosom jedinica područne (regionalne) samouprave i krajnjih korisnika (vlasnika ili drugih zakonitih posjednika poljoprivrednih zemljišta, čija se zemljišta navodnjavaju) mora se obuhvatiti minimalno 70% poljoprivrednih površina unutar obuhvata sustava javnog navodnjavanja, što se dokazuje predugovorima o priključenju na sustav javnog navodnjavanja sklopljenim između jedinica područne (regionalne) samouprave (korisnika) i krajnjih korisnika prilikom podnošenja prvog dijela zahtjeva za potporu te ugovorima o priključenju na sustav javnog navodnjavanja sklopljenim između jedinica područne (regionalne) samouprave (korisnika) i krajnjih korisnika prilikom podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu.”

Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, uz dva postojeća sustava navodnjava, priprema i treći Orljava – Londža vrijedan 64 milijuna kuna. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Iako su, dakle, u pojedinim županijama već uspješno realizirani pojedini projekti navodnjavanja, a mnogi projekti su u tijeku u cijeloj Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskih voda trenutno je u Hrvatskoj moguće navodnjavati tek oko 3 posto korištenog poljoprivrednog zemljišta, odnosno oko 3,7 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta. To možda nije puno, ali je tri i pol puta više nego 2003.

“Stručna je procjena da je danas u Hrvatskoj moguće navodnjavati preko 35.000 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta, što iznosi 3 posto korištenog poljoprivrednog zemljišta (1.167.130 ha; ARKOD 2017) ili 3,7 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta (oranice i trajni nasadi, 928.560 ha, ARKOD 2017.)”, kažu iz Hrvatskih voda.

Moderna centralna zgrada sustava navodnjavanja Novi Gradac-Detkovac. FOTO: Kristijan Toplak/Virovitičko-podravska županija

U Požeško-slavonskoj županiji postoje već dva sustava navodnjavanja; Sustav navodnjavanja Kaptol koji obuhvaća ukupno 106 ha mogućeg navodnjavanja i sustav navodnjavanja Ramanovci – Bektež koji obuhvaća ukupno 369 ha mogućeg navodnjavanja, a obje investicije vrijedne su oko 12,5 milijuna kuna. Iz ureda županice Antonije Jozić kažu da je u tijeku projektiranje sustava navodnjavanja Orljava – Londža s obuhvatom od 1797 ha, vrijedan 64 milijuna kuna, ali da je zbog nepostojanja katastra na tom području i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa dokumentacija na čekanju.

Površina poljoprivrednog zemljišta pogodnog za navodnjavanje u PSŽ-u iznosi 30.000 ha, a trenutno je s dva postojeća sustava omogućeno navodnjavanje 475 ha, odnosno 1,58 posto. Izgradnjom i trećeg sustava Orljava – Londža taj postotak iznosit će 7,57 posto.

Iako imaju tri sustava, u Virovitičko-podravskoj županiji tek do 2030. mogli bi doći do 10 posto navodnjavanja

Na taj bi se sustav mogli spojili neki od najvećih proizvođača županije kao što su Kutjevo d.d., Hrvatski duhani d.d., ali i OPG-i s područja Zarilca i Pleternice.

Samo u Požeško-slavonskoj županiji, kad bi se sustavima navodnjavanja pokrile sve poljoprivredne površine pogodne za navodnjavanje, bilo bi potrebno još oko 1,77 milijardi kuna.

Kako bi se projekti ubrzali, ističu iz Ureda županice, potrebno je osigurati dostatna sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije i radove, imati uređen sustav imovinsko-pravnih odnosa, zakonsku regulativu i poticati svijest kod krajnjih korisnika o prednostima navodnjavanja.

Virovitičko-podravski župan Igor Andrović. FOTO: Kristijan Toplak/Virovitičko-podravska županija

Takva iskustva dijele iz gotovo svih županija koje je B&B kontaktirao.

Iz Brodsko-posavske županije, kojoj je na čelu župan Danijel Marušić, ističu da su dugotrajne suše u proteklom 10-godišnjem razdoblju s naglašenim veličinama 2015. godine s procijenjenom štetom od 124,4 milijuna kuna te 2017. godine s procijenjenom štetom od 99,9 milijuna kuna značajno smanjile prinose, posebice u ratarskoj proizvodnji.

“Prosječno smanjenje prinosa od 30 posto do 50 posto godišnje (ovisno od uzgajane kulture) na poljoprivrednim površinama Brodsko-posavske županije, uveliko je opravdalo izrađen Plan navodnjavanja Brodsko-posavske županije na temelju kojeg je izgrađen Sustav javnog navodnjavanja Orubica i pokrenuta izrada novog Sustava javnog navodnjavanja Biđ”, ističu. Sustav navodnjavanja Orubica, kao pilot-projekta navodnjavanja koji obuhvaća 326 ha poljoprivrednog zemljišta, a vrijedan je 35,3 milijuna kuna, sredinom srpnja obišao je i premijer Andrej Plenković.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sunadležan je za projekte navodnjavanja koje njegovo ministarstvo sufinancira. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Sustav javnog navodnjavanja Biđ obuhvaća 1190 ha poljoprivrednog zemljišta, a nalazi se na području općina Donji Andrijevci, Vrpolje i Velika Kopanica. No plan navodnjavanja Brodsko-posavske županije koji je izradila tvrtka Hidroing iz Osijeka još 2007. uključuje 14 budućih područja navodnjavanja s izvorima vode i dodatnim zahvatima. Očekivani troškovi izrade svih 14 sustava javnog navodnjavanja, kako kažu u Županiji, ukupno iznose 283 milijuna kuna, a izgradnja novih sustava navodnjavanja prvenstveno ovisi o iskazanom interesu anketiranih korisnika i pogodnim poljoprivrednim površinama prema planu navodnjavanja.

“Navodnjavanje je na listi prioriteta Vlade Republike Hrvatske što je jasno navedeno i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. te je to jedna od mjera u postizanju samodostatnosti u proizvodnji hrane, stoga je plan do kraja ovog mandata Vlade, razvojem novih sustava javnog navodnjavanja, povećati poljoprivredne površine s mogućnošću navodnjavanja te, provođenjem mjera Zajedničke poljoprivredne politike, osigurati posebne potpore za sufinanciranje opreme za navodnjavanje poljoprivrednicima”, tvrde u Ministarstvu gospodarstva.

Procjena je da je danas u Hrvatskoj moguće navodnjavati preko 35.000 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta ili 3,7 posto

Međutim, klimatske promjene i ogromne suše koje bi iz godine u godinu mogle biti sve snažnije, kompliciraju i projekte navodnjavanja.

“Za očekivati je da bi ulaganja u sustave navodnjavanja koja su u pripremi značajno doprinijela u smislu izgradnje temeljne infrastrukture za navodnjavanje, međutim samo navodnjavanje kao osnovna mjera za ublažavanje ili potpuno izbjegavanje šteta od suše nije dovoljna za smanjenje negativnih utjecaja suše na poljoprivrednu proizvodnju.

Premda je navodnjavanje prvenstveno u funkciji poljoprivredne proizvodnje, njegova primjena je neizostavno vezana i na okoliš, prvenstveno na korištenje i zaštitu voda. Brojni zakoni, propisi i strateški dokumenti na nacionalnoj razini uređuju djelokrug pravnog statusa voda, vodnog dobra i vodnih građevina te upravljanja kakvoćom i količinom voda, zaštitom od štetnog djelovanja voda, melioracijske odvodnje i navodnjavanja, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te druga pitanja vezana za vode i vodno dobro”, upozorili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Na području Zadarske županije upravo je dovršen projekt Sustav navodnjavanja Lišansko polje vrijedan 32,3 milijuna kuna. FOTO: Hrvatske vode