DORH je Nacionalu službeno potvrdio da će ‘u okviru svoje nadležnosti poduzeti sve dostupne radnje radi reaktivacije crvene tjeralice za Zsoltom Tamasom Hernádijem’. MUP je osam mjeseci tajio od javnosti informaciju da je tjeralica za šefom MOL-a opet ukinuta

“Skidanje šefa MOL-a Zsolta Hernádija s Interpolove tjeralice još je jedna teška pljuska hrvatskom pravosuđu i Vladinoj politici prema Ini kao najvećoj i strateški važnoj nacionalnoj energetskoj kompaniji. Taj su potez izlobirali Mađari to jest vrh MOL-a”, tim je riječima visoki pravosudni izvor blizak Vladi premijera Andreja Plenkovića komentirao skidanje predsjednika MOL-a Zsolta Hernádija s crvene tjeralice Interpola.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i premijer Andrej Plenković punih su osam mjeseci tajili od hrvatske javnosti da je Hernádi još od veljače ove godine skinut s Interpolove tjeralice, odnosno da MUP tom informacijom raspolaže najmanje od ožujka ove godine.

Tu informaciju, prema tvrdnjama visokog pravosudnog izvora bliskog DORH-u, netko je zatajio čak i glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću. Međutim, čim je to doznao, on je odlučio da će to preispitati. DORH je Nacionalu, naime, službeno potvrdio da će „u okviru svoje nadležnosti poduzeti sve dostupne radnje radi reaktivacije predmetne crvene tjeralice za Zsolta Tamasa Hernádija“.

Prema informacijama Nacionala, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji je kao nekadašnji sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu na prvom suđenju u aferi Ina-MOL osudio Hernádija na zatvorsku kaznu zbog podmićivanja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava nad Inom, nije imao informaciju da je Hernádi skinut s Interpolove tjeralice jer se cijeli manevar odigrao prije njegova dolaska na čelo DORH-a, u vrijeme bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek.

Šef MOL-a Zsolt Hernádi slavodobitno je u Istanbulu potpisao sporazum s glavnim izvršnim direktorom Turkish Petroleuma Ahmetom Türkoğlujem, siguran da neće biti uhićen. FOTO: Press Office MOL

On je tu informaciju, de facto, doznao prošloga tjedna, nakon što se Hernádi pojavio u Turskoj. Nacional je o cijelom slučaju poslao upit DORH-u iz kojeg su službeno potvrdili da DORH razmatra postoji li razlog na temelju kojeg bi se Središnjem nacionalnom uredu Interpola (NCB Zagreb) predložilo upućivanje zahtjeva za reviziju predmetne odluke CCF-a u svrhu ponovnog raspisivanja crvene tjeralice za Zsolta Tamasa Hernádija.

U odgovoru DORH-a na pitanje Nacionala je li glavni državni odvjetnik Ivan Turudić bio upoznat sa skidanjem Hernádija s tjeralice te planira li tražiti reviziju te odluke, glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin odgovorila je sljedeće:

„U odnosu na upit hoće li glavni državni odvjetnik Ivan Turudić tražiti provjeru okolnosti pod kojima je Zsolt Hernádi maknut s tjeralice te ponovno uvrštavanje Zsolta Hernádija na tjeralicu, ističe se da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske razmotrilo predmetnu odluku. Međutim, prvenstveno se ističe da je međunarodna potraga/crvena tjeralica za Zsoltom Tamasom Hernádijem konačno raspisana na temelju naloga suca izvršenja Županijskog suda u Zagrebu, broj: Ik-I-1490/2021, u svrhu njegova uhićenja u inozemstvu i izručenja Republici Hrvatskoj radi izvršenja kazne zatvora, slijedom čega proizlazi da je primarno Županijski sud u Zagrebu nadležan razmotriti predmetnu odluku.

Nadalje, napominje se kako je sukladno članku 42. CCF-a propisano da će se zahtjev za reviziju odluka donesenih od CCF-a razmatrati samo u slučaju postojanja novih činjenica koje nisu bile poznate, a mogle su imati utjecaj na donošenje odluke. Zahtjev treba biti podnesen u roku šest mjeseci od otkrivanja novih činjenica.

Imajući u vidu navedeno, kao i okolnost da je Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona iniciralo kazneni postupak protiv Zsolta Tamasa Hernádija, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske trenutno razmatra postoji li razlog na temelju kojeg bi se predložilo Središnjem nacionalnom uredu Interpola (NCB Zagreb) upućivanje zahtjeva za reviziju predmetne odluke CCF-a u svrhu ponovnog raspisivanja crvene tjeralice za Zsolta Tamasa Hernádija.“

Nacional je DORH-u postavio pitanje može li se sumnjati da je tu riječ o političkom ustupku osuđeniku pred hrvatskim pravosuđem zbog odnosa Vlade i MOL-a i je li u pitanju kazneno djelo pogodovanja ili slično. DORH to nije želio komentirati, ali su rekli sljedeće:

„Na temelju podataka kojima u svom spisu predmeta raspolaže Državno odvjetništvo Republike Hrvatske možemo istaknuti kako proizlazi da je NCB Zagreb u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj kontinuirano poduzimao potrebne radnje i dostavljao očitovanja zatražena od nadležnih tijela Interpola radi aktiviranja i održavanja na snazi predmetne crvene tjeralice. Ujedno, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske će u okviru svoje nadležnosti poduzeti sve dostupne radnje radi reaktivacije predmetne crvene tjeralice za Zsolta Tamasa Hernádija.“

Istovremeno, na slična pitanja upućena Ministarstvu unutarnjih poslova, na čelu s ministrom Davorom Božinovićem, o tome jesu li i što poduzeli da revidiraju takvu Interpolovu odluku, iz MUP-a su Nacionalu odgovorili:

„Nakon odluke Izvršnog odbora INTERPOL-a donesene u korist Republike Hrvatske u studenome 2018. godine, međunarodna potraga INTERPOL-a za Zsoltom Tamasom Hernádijem bila je na snazi do veljače 2024. godine. Tada je Povjerenstvo za kontrolu INTERPOL-ovih spisa donijelo odluku kojom se iz potražnih evidencija INTERPOL-a briše međunarodna potraga za Zsoltom Tamasom Hernádijem, temeljem njegovog zahtjeva za revizijom i obustavom tjeralice podnesenog nakon što su donesene odluke u postupcima pred Saveznim vrhovnim sudom Švicarske i arbitražnim sudom u postupku između Hrvatske i MOL-a pod pokroviteljstvom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke.

Povjerenstvo za kontrolu INTERPOL-ovih spisa neovisno je tijelo koje osigurava da se obrada osobnih podataka od strane Interpola provodi u skladu s INTERPOL-ovim pravilima o obradi podataka. Odgovorno je za obradu zahtjeva za pristup, ispravak ili brisanje podataka koji se obrađuju u INTERPOL-ovom informacijskom sustavu.

U postupku odlučivanja Republika Hrvatska se očitovala prema Povjerenstvu, no u konačnici je donesena odluka o brisanju tjeralice iz INTERPOL-ove baze.

Šef DORH-a Ivan Turudić kao sudac je osudio šefa MOL-a Zsolta Hernádija i bivšeg premijera Ivu Sanadera na prvom suđenju u aferi Ina-MOL. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Novi zahtjev za revizijom i ponovnim vraćanjem tjeralice u INTERPOL-ove baze može se podnijeti u slučaju postojanja novih činjenica koje nisu bile poznate Povjerenstvu prilikom donošenja odluke, a mogle su imati utjecaj na donošenje odluke.

Također Vas obavještavamo kako je trenutno za Zsoltom Tamasom Hernádijem, na temelju europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Zagrebu, na snazi potraga u Schengenskom informacijskom sustavu koji koriste sve države članice Europske unije.“

Hernádi se još prošle godine u intervjuu za RTL žalio da je zbog hrvatskih tjeralica zatočenik u Mađarskoj te da ne može nikamo putovati. Međutim, sada se to promijenilo, kako tvrde Nacionalovi izvori, zahvaljujući snažnim lobističkim utjecajima MOL-a i vrha mađarske politike.

Da je Hernádi maknut s tjeralice, službeno je još prošlog četvrtka Nacionalu potvrdio glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić, nakon što smo mu poslali upit kada je objavljeno da je Hernádi boravio na službenom poslovnom putovanju u Turskoj. Gdje nije uhićen.

„U tijeku postupka izvršavanja kazne zatvora nad osuđenikom Zsoltom Hernádijem je, 7. ožujka 2024., zaprimljena obavijest MUP-a, Ravnateljstva policije, kako je Povjerenstvo za kontrolu Interpolovih spisa (CCP), na sjednici održanoj od 29. siječnja do 2. veljače 2024., donijelo konačnu odluku kojom se u potražnim evidencijama Interpola obustavlja međunarodna potraga za Hernádijem. Nastavno se u istoj obavijesti MUP-a Ravnateljstva policije navodi da je za Hernádijem i dalje na snazi europski uhidbeni nalog ovog suda, odnosno međunarodna potraga s mjerom ‘uhititi’ raspisana u Schengenskom informacijskom sustavu. Slijedom navedenog, Zsolt Hernádi je slobodno mogao boraviti i kretati se Republikom Turskom koja nije članica Europske unije“, potvrdio je Krešimir Devčić Nacionalu u četvrtak 17. listopada. U međuvremenu je vijest o skidanju Hernádija s Interpolove tjeralice u svom nedjeljnom izdanju objavio i Jutarnji list.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović trenutno ne mogu utjecati na Interpol. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Na pitanje je li se i tko trebao žaliti na takvu odluku Interpola, Krešimir Devčić dodatno je Nacionalu potvrdio da je odluka Interpola konačna i da Županijski sud u Zagrebu nema nikakvih pravnih mogućnosti istu osporavati.

Hernádi je u fokus došao nakon što je MOL prošloga tjedna objavio službeno priopćenje popraćeno fotografijama na kojima njegov šef, predsjednik i glavni izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernádi, u Istanbulu potpisuje sporazum s glavnim izvršnim direktorom Turkish Petroleuma Ahmetom Türkoğlujem. To je prvi put, koliko je poznato, da je MOL prema hrvatskim medijima lansirao službenu objavu da je Hernádi na nekom putu u inozemstvu. Time su i javno zapravo željeli demonstrirati činjenicu da njihov šef od sada može službeno putovati – barem u zemlje izvan Europske unije. Jer za njim je još uvijek raspisan europski uhidbeni nalog što znači da bi bio uhićen odluči li stupiti nogom na tlo bilo koje članice Europske unije. To se trebalo dogoditi i u Turskoj da je na snazi još uvijek bila Interpolova tjeralica.

Na pitanje tko je trebao poslati žalbu Interpolu i na temelju kojih je kriterija Hernádi maknut s tjeralice te je li uopće DORH o tome bio obaviješten, glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin Nacionalu je ovako odgovorila:

„Vezano za upit je li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo obaviješteno o ukidanju tjeralice nad Zsoltom Hernádijem, odgovaramo da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo upoznato s činjenicom da je Povjerenstvo za kontrolu Interpolovih spisa (dalje: CCF) donijelo konačnu odluku kojom se u potražnim evidencijama Interpola obustavlja međunarodna potraga (tzv. crvena tjeralica) za Zsoltom Tamasom Hernádijem. Navedena odluka nije namijenjena širenju u javnost.“

Međutim, to je bilo u vrijeme bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek i nitko to očito – slučajno ili ne – nije prenio novom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću.

Nacional je DORH-u postavio upit i pod kojim se okolnostima prije desetak godina odigrao sličan scenarij kada je Zsolt Hernádi maknut s tjeralice, ali je potom vraćen i tko u takvim situacijama treba urgirati.

„Nakon što je crvena tjeralica/međunarodna potraga za Zsoltom Tamasom Hernádijem prvi put izdana 2. listopada 2013., na temelju više zahtjeva Zsolta Tamasa Hernádija za brisanjem crvene tjeralice izdane protiv njega, i to tijekom različitih razdoblja u vremenu od veljače 2014. pa nadalje, predmetna crvena tjeralica preispitivana je od CCF-a te Izvršnog i Generalnog odbora Interpola. Slijedom navedenog, dolazilo je do njezine privremene suspenzije, brisanja iz baze podataka Interpola i ponovne aktivacije, i to nakon što su nadležne hrvatske vlasti putem NCB-a Zagreb dostavile podatke koje je Interpol višekratno tražio, a ujedno i nakon što je Sud Europske unije na temelju zahtjeva za prethodnu odluku, upućenog od Županijskog suda u Zagrebu, donio presudu broj C-268/17 od 25. srpnja 2018. kojom je utvrdio da se prema pravu Europske unije načelo ‘ne bis in idem’ ne primjenjuje na konkretni kazneni predmet protiv Zsolta Tamasa Hernádija. Ponovno se ističe da odluke nadležnih tijela Interpola u vezi premetne crvene tjeralice nisu namijenjene širenju u javnost.“

Nacional je tražio i pojašnjenje po kojim osnovama može biti raspisan EUN ako jednaka pravila ne vrijede za Interpolovu tjeralicu, a iz DORH-a to tumače ovako:

„Crvena tjeralica/međunarodna potraga (koja potpada pod policijsku nadležnost) raspisuju se za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora, s ciljem njihova izručenja državi koja ih potražuje. Ne radi se o međunarodnom nalogu za uhićenje, već o obavijesti državama članicama Interpola da se neka osoba potražuje u određenoj državi ili u više država iz određenih razloga. Tjeralicu na zahtjev nadležnih tijela države raspisuje Glavno tajništvo Interpola. NCB Zagreb crvene tjeralice Interpola zahtijeva od Glavnog tajništva Interpola u slučajevima kada za osobom postoji važeći nalog za raspisivanje tjeralice nadležnog pravosudnog tijela Republike Hrvatske, zahtjev nadležne policijske uprave za raspisivanje međunarodne tjeralice za osobom te izjava ministra pravosuđa da će, u slučaju uhićenja osobe temeljem tjeralice u inozemstvu, Republika Hrvatska tražiti izručenje te osobe u Republiku Hrvatsku. Policijska uprava raspisivanje međunarodne tjeralice traži u skladu s odredbama članka 569. Zakona o kaznenom postupku.

Način i uvjeti izdavanja europskog uhidbenog naloga (koji se prema Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu smatra sudskom odnosno državnoodvjetničkom odlukom) propisani su osobito člancima 6., 17. i 18. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (Narodne novine 91/10, 81/13, 124/13, 26/15, 102/17, 68/18, 70/19, 141/20, 18/24) i ovaj instrument pravosudne suradnje između država članica Europske unije nije uvjetovan izdavanjem crvene tjeralice.

U okviru Schengenskog informacijskog sustava (SIS) raspisuje se međunarodna potraga za osobom u svrhu uhićenja radi predaje izdavanjem upozorenja putem SIS II sustava (raspisivanje upozorenja na području država schengenskog prostora) preko nacionalnog SIReNE ureda na temelju izdanog europskog uhidbenog naloga.“