Hrvatske političke stranke, generalno gledano, 2015. godinu završile su u ‘minusu’ od dva milijuna kuna, pokazuje izvješće koje je za spomenutu godinu obavio Državni ured za reviziju, a koje je u četvrtak prihvatio saborski Odbor za financije i državni proračun.

Naime, ukupni prihodi revizijom obuhvaćenih stranaka iznosili su 155, 4 milijuna kuna, a rashodi 157, 4 milijuna kuna, rekla je pomoćnica glavnog državnog revizora Nediljka Rogošić.

Financijskom revizijom, kaže, obuhvaćeni su subjekti koji su u predmetnoj godini ostvarili prihode iznad 100 tisuća kuna, 18 parlamentranih i 20 izvanparlamentranih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i dva nezavisna lokalna vijećnika. Izrečeno je 16 bezuvjetnih, 21 uvjetno i jedno nepovoljno mišljenje – Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske.

Možda i stranke postanu problem

Generalno gledano, stranke su nam nelikvidne; pored blokiranih, možda i političke stranke postanu problem, konstatirao je Ivan Lovrinović (PH). Primjećuje kako obveze po kreditima iznose 40, 3 milijuna kuna, a gotovo polovica svih uzetih kredita se odnosi na tri stranke: HDZ, SDP i HNS.

Jasno je zašto se stranke zadužuju, zbog kampanje, no zanimljivo bi bilo vidjeti koliko su od ukupnih zajmova uzele od banaka, a koliko od poduzeća, pogotovo onih iz javnog sektora, naglasio je Lovrinović.

HDZ-ova Grozdana Perić poručila je kako je nedopustivo da stranke ne dostavljaju (Reviziji i DIP-u) financijske izvještaje i da to treba sankcionirati.

Rogošić je, naime, navela da 48, od 163 stranke, nije objavilo, odnosno dostavilo spomenuta izvješća.

Ističe i da su većinu kredita strankama odobrile poslovne banke i da ih stranke uredno podmiruju, ali da pozajmice i krediti nisu uređeni postojećim propisima, pa bi ih trebalo urediti.

SDP-ov Goran Maras rekao je kako 70 posto sredstava za rad stranaka dolazi iz javnih izvora, bilo državnog ili lokalnih proračuna. To je dobro, jer to odbija sumnje u sponzorstva i donacije, dodao je.

Odbor je prihvatio izvješće Revizije o učinkovitosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika kojih je 2014. godine bilo 9.400, a na koje je utrošeno 366 milijuna kuna.

Preispitati Vladinu zabranu iz 2009.

Stav je Revizije da je učinkovitost nabave bila tek djelomično učinkovita, pa predlaže Vladi da preispita zabranu nabave novih automobila za službene potrebe iz 2009.  Naime, tadašnja Vlada Jadranke Kosor zabranila je kupnju novih automobila svim proračunskim korisnicima i novi se automobil za službene potrebe može nabavljati isključivo putem operativnog najma.

Opravdanost nabave utvrđivat će se analizom troškova i koristi, rekla je Ivana Jakir Bajo iz Ministarastva financija, što Maras ocjenjuje “korakom natrag”.

Treba nastaviti model iz 2009. i da se auti ne kupuju ako nisu potrebni, kaže zastupnik i poručuje da onima koji godišnje prelaze manje od 20 tisuća kilometara službeni auto i ne treba, odnosno , “nek’ se voze taksijem”.