Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta odgovoran je za tragediju broda Lastovo u kojoj su 11. kolovoza poginula tri djelatnika zbog toga što je sam sebi kao predsjednik Uprave tvrtke dodijelio i dodatnu funkciju člana Uprave zaduženog za tehniku. A član Uprave zadužen za tehniku odgovoran je za uspostavljanje sustava upravljanja sigurnošću. Prije su tu dužnost obnašali drugi članovi Uprave, a sada je on to uzeo pod sebe. A zašto je uzeo? Da može muljati. Jer u tehnici su nabave, održavanja brodova… Zašto je to njemu trebalo? On je mogao imati člana Uprave za tehniku, dati nekome od drugih članova Uprave da za to bude zadužen jer nema razloga da on kao predsjednik Uprave to preuzima“, tim je dramatičnim riječima visoki izvor blizak vrhu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objasnio zbog čega je u nacrtu izvješća Povjerenstva Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora o nesreći broda Lastovo kao glavni i odgovorni naveden upravo David Sopta.

To je izvješće u posljednje vrijeme izazvalo jednu od ozbiljnijih političkih kriza u Vladi premijera Andreja Plenkovića jer se u dijelu HDZ-a puštanje nacrta izvješća u javnost tumači kao udar ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića ne samo na Davida Soptu nego i na samog premijera, koji je izravno odabrao i još prije sedam godina Soptu postavio na čelo Jadrolinije iako ovaj nije imao nikakvog iskustva ni s brodovima ni s pomorstvom. Jedan od rezultata Soptine vladavine Jadrolinijom od tada do danas je da se umjesto nabavke novih trajekata, što je bio službeni Soptin „akcijski plan“ iz 2018., forsirala nabavka polovnih trajekata i katamarana, i to, kako je pokazao slučaj broda Oliver, upitne tehničke sigurnosti.

Soptu se smatra Plenkovićevim „miljenikom“ i bliskim prijateljem, pa se bilo kakav pokušaj Butkovićeva obračuna sa Soptom doživljava i kao izravni udar na premijera. Nacional je o svim aspektima te političke krize koja je eskalirala zbog dugogodišnjeg lošeg upravljanja jednom od najvažnijih državnih kompanija razgovarao s više aktera i dubinski upućenih izvora bliskih i vrhu Ministarstva i Vlade, ali i vodstvu Jadrolinije. Iako su njihova mišljenja i tumačenja dijametralno suprotna, iz svih okolnosti proizlazi ključno pitanje: hoće li premijer Plenković nastaviti štititi Davida Soptu i je li u tome spreman ići toliko daleko da žrtvuje jednog od HDZ-ovih političkih kapitalaca – Olega Butkovića?

Međutim, na tu bi Plenkovićevu odluku glavni utjecaj mogao imati glavni državni odvjetnik Ivan Turudić – i to iz čak dva razloga. Prvi je vezan za zasebnu istragu koju o slučaju broda Lastovo provodi DORH, a u sklopu koje se utvrđuje kaznena odgovornost. Krene li ta istraga u smjeru Davida Sopte, premijer ga više nipošto neće moći štititi. Drugi aspekt, kako kalkuliraju neki izvori bliski vrhu HDZ-a neskloni Olegu Butkoviću, mogao bi se ticati istrage u sklopu koje je 21. rujna uhićen bivši šef Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, koji je mjesec dana prije toga sam podnio ostavku – moguće i zato što je unaprijed dobio informaciju da se protiv njega provodi istraga. Ti izvori neskloni Butkoviću špekuliraju da bi Škorić „mogao propjevati“ o koječemu. U pojedinim političkim krugovima bliskima jednom krilu HDZ-a ide se toliko daleko da se špekulira o tome da bi Plenković tu situaciju mogao iskoristiti da se riješi Butkovića.

Iz izvora bliskih samom kabinetu Olega Butkovića te su informacije komentirali ovako:

„Neka samo istražuju, što će utvrditi? Da je Škorić jednom u životu Butkoviću donio kulen? Njih dvojica bili su na vi. Ali slobodno neka traže jer se sve to skupa radi da bi se dodatno zamaglila situacija oko Jadrolinije, to je sve skupa jadno.“

Prema informacijama do kojih je Nacional došao iz više visokih političkih izvora, premijer Plenković već je zahladio odnose s Butkovićem jer se njih dvojica ni nekoliko dana od puštanja spornog izvješća u javnost nisu čuli.

Kad je riječ o vrhu Jadrolinije, izgleda da je David Sopta uvjeren da je puštanje izvješća u medije organizirao upravo Butković. Naime, Jutarnji list je najprije 9. listopada na naslovnoj stranici objavio veliku Soptinu sliku uz naslov „Odgovoran za tragediju“, jer je objavio i izvješće koje je procurilo iz Ministarstva mora. Potom je 12. listopada, također na naslovnici, najavljen „Soptin protuudar“ te je u novini objavljen tekst pod naslovom „Udar šefa Jadrolinije na Ministarstvo: ‘Izvješće o tragediji Lastova neozbiljno je, tendenciozno i ugrožava brodarstvo’“.

Međutim, izvori bliski vrhu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture tvrde da je to glupost i da je ministar bio zatečen puštanjem izvješća u javnost jednako koliko i David Sopta. „Pa zar stvarno mislite da bi se ministar spustio na tu razinu da šalje izvješće medijima s nekog anonimnog maila? Ministar to izvješće nije ni vidio prije no što je objavljeno u medijima. To je kao da pitate ministra unutarnjih poslova kako njegovi inspektori rade neku istragu. Butković to niti vidi niti ima doticaj s tim. Niti je službeno u njegov kabinet ni njemu osobno došlo bilo što oko te istrage. To je nacrt koji je on vidio u medijima, kao i svi drugi. A to Povjerenstvo ima svoje članove, oni su u kontaktu i sa sindikatima i s drugim ljudima, dakle to je moglo ići samo direktno po toj liniji“, kaže izvor blizak vrhu Ministarstva.

Predsjednik Uprave Jadrolinije, prema nacrtu izvješća Povjerenstva Ministarstva kojem je na čelu Oleg Butković, odgovoran je za tragediju jer nije uspostavio adekvatan sustav sigurnosti. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Također, objašnjava taj izvor, članovi Povjerenstva svojim potpisom odgovaraju za sadržaj izvješća i, nakon što bude konačno, morat će sami objasniti rezultat istrage koja, za sada, još uvijek traje pa se ni izvješće ne može smatrati konačnim.

„Po tom izvješću, ako je istinito, a vidjet ćemo što će konačna istraga reći, oni sve rade na temelju Pomorskog zakonika. Naprosto, kad se nesreća dogodi, oni to moraju raditi i oni gledaju što sve u sigurnosnom smislu na brodu nije provedeno. Oni ne utvrđuju kaznenu odgovornost i njihova istraga nema veze s DORH-om, nego oni gledaju prekršajnu odgovornost. Ali to sve skupa nema veze s ministrom. Ne može ministar u te stvari uopće ulaziti, on to ne smije ni vidjeti niti smije znati nešto o tome“, objašnjava Nacionalov izvor.

S druge strane, visoki poslovni izvor blizak vodstvu Jadrolinije i Davidu Sopti u svemu ipak vidi političke motive te tvrdi:

„Nacrt izvješća sastavljen je neobjektivno, moguće i tendenciozno, te dovodi u pitanje cijeli sustav izdavanja svjedodžbi i odobrenja od strane Hrvatskog registra brodova (HRB) te samim time ugrožava sve hrvatske brodare.“

Štoviše, taj izvor navodi da je riječ o napadu na samu egzistenciju Jadrolinije te upozorava:

„Zbog napada na kvalitetu i ispravnost rada Hrvatskog registra brodova i njegovih potvrda o sukladnosti u režimu ISM Pravilnika, proizlazi da bi Jadrolinija u potpunosti trebala obustaviti svoju osnovnu djelatnost jer sada važeća ‘Potvrda o sukladnosti’ Jadrolinije kao kompanije nema vrijednost. Gubitak svjedodžbi brodovima Jadrolinije znači gubitak ugovora o obavljanju državnih linija – pomorci Jadrolinije ostaju bez radnih mjesta.“

U političkim krugovima otvoreno se govori da premijer Andrej Plenković već godinama štiti predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Soptu, a predsjednik Milanović prozvao je Soptu i Plenkovićevim izabranikom i partnerom s košarke. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

No izvor blizak Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture tvrdi da se predsjednik Uprave Jadrolinije pod svaku cijenu pokušava izvući od bilo kakve odgovornosti: „Ako je nacrt stvarno vjerodostojan i ako u konačnoj verziji izvješća zaključak bude isti kao i u nacrtu, to bi značilo da su napravljeni ozbiljni propusti u firmi i naravno da će onda Sopta o svemu nešto morati reći. Ovako se sada, izgleda, brani na način: ‘Sve mi je podmetnuo Butković koji ratuje protiv Plenkovića.’ To je klasična zamjena teza i jasno je da se, umjesto da se razgovara o stvarnim propustima i problemima, pokušava zamutiti priča tako da izgleda kao da netko s nekim ratuje. Zašto bi Butković s bilo kime ratovao, a posebno sa Soptom? Pa Butković je devet godina ministar i on je još odavno za Soptu rekao da je nesposoban. On je od prvog dana rekao da Sopta ne može voditi Jadroliniju. Evo, nekidan je opet brod Krk bubnuo u rivu u Žigljenu. Svaki tjedan brodovi bubaju u rive ili imaju neke druge tehničke probleme. Sve se pokušava svesti na politiku i nečije obračune, a to je jadno. Pa ljudi su poginuli, o čemu mi govorimo?!“

Ministar Oleg Butković je i pred saborskim odborom rekao:

„Ja sam pustio da istraga bude neovisna. I ona je stvarno neovisna, na nju nitko nema utjecaj.“

A ta je istraga, barem za sada, prema nacrtu izvješća, rezultirala dvjema ozbiljnim optužujućim kvalifikacijama na račun Davida Sopte. Prva je da je upravo on odgovoran jer nije uspostavio sustav sigurnosti, a druga da ga u tome pokriva Registar brodova. Izvor blizak Ministarstvu kaže da je nelogično da bi ministru bilo u interesu puštanje dokumenta u javnost, i to zato što je on, po svojoj funkciji, i predsjednik Skupštine Jadrolinije.

Kad je u pitanju odgovornost Davida Sopte, u početku se smatralo da bi po zapovjednoj odgovornosti prvi na liniji odgovornosti trebao biti zapovjednik broda. Međutim, Nacionalovi izvori upozoravaju da se ovdje radi o nečem drugom.

„Ovdje nije riječ samo o toj nesreći nego o sigurnosnom sustavu i protokolima u samoj firmi za koje je odgovoran ne Sopta, nego član Uprave za tehniku. A Jadrolinija je uvijek prije imala člana Uprave za tehniku, nikad nije imala predsjednika Uprave na toj poziciji. Međutim, Sopta je sada htio sam biti zadužen za tehniku i on je u podjeli zaduženja to sam preuzeo. Dakle, u ovom izvješću Sopta nije odgovoran kao predsjednik Uprave, nego kao netko tko je zadužen za te sigurnosne ustroje, a on je to sam sebi dao u novom sastavu Uprave, prije su to obavljali drugi članovi Uprave. A tko mu je rekao da to uzme? Butković sigurno nije“, tumači jedan od Nacionalovih izvora bliskih vrhu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, međutim, u prošlotjednom je intervjuu za Novi list ustvrdio da Jadrolinija ima uređen sustav sigurnosti:

„Prema Pomorskom zakoniku, kompanija na čijem sam čelu dužna je osigurati uspostavljanje Sustava upravljanja sigurnošću, što je Jadrolinija uspostavila 1996. godine, inače niti jedan naš brod ne bi plovio. Ako nešto treba doraditi, popravit ćemo, ali sustav je odavno uspostavljen i funkcionira. Moja odgovornost kao predsjednika Uprave je za ukupno funkcioniranje kompanije, a u tom pogledu Jadrolinija je danas bolja i stabilnija kompanija nego što je bila kad sam došao, s uzastopnim rastom broja putnika, ali i unaprjeđenjem uvjeta rada svih zaposlenika.“

Izvor blizak Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kaže da ovdje nije riječ o ispitivanju kaznene odgovornosti jer takvu odgovornost ispituje DORH.

„DORH će utvrditi što se dogodilo kod same nesreće. Istraga DORH-a će možda utvrditi, što se tiče nesreće, da je kazneno odgovoran zapovjednik. Ali Povjerenstvo Ministarstva ne gleda kaznenu odgovornost, nego sigurnosni sustav u Jadroliniji, protokole, konvencije, primjenjuju li se standardi, kakav je sustav sigurnosti, edukacija posade… A za to nije zadužen zapovjednik, za to je zadužena Uprava. Dakle, ako Sopta nije uspostavio sustav sigurnosti da taj sustav funkcionira, da je u skladu s pravilima, onda je on odgovoran, i to kao član Uprave za tehniku“, zaključuje taj izvor.

Vodstvo Jadrolinije o svemu ima posve oprečne stavove. Visoki poslovni izvor blizak vodstvu Jadrolinije za Nacional tvrdi sljedeće:

„Glavna je svrha upravne istrage, a to je istraga iz koje je potekao nacrt završnog izvješća, utvrditi moguće prekršaje, a ne uzrok nesreće. Uzrok nesreće utvrđuje se drugom vrstom istrage, a nju provodi drugo državno tijelo – Agencija za istraživanje nesreća. Osim toga, odluka o prekršajnoj odgovornosti, čak i ako takva odgovornost postoji, ne utvrđuje se izvješćem o upravnoj istrazi, nego tek pravomoćnim rješenjem o prekršaju, a ono se donosi nakon provedenog prekršajnog postupka, u kojemu se provode razni dokazi, saslušavaju svjedoci, čitaju dokumenti, provode vještačenja i tako dalje.“

Međutim, u vrhu Jadrolinije negiraju bilo kakve propuste u sustavu sigurnosti.

„Kad su u pitanju navodni nedostaci u provedbi sustava upravljanja sigurnošću općenito, nad Jadrolinijom kao kompanijom te nad brodom Lastovo obavljeni su dodatni pregledi u rujnu 2024., kojom prilikom nisu utvrđene ozbiljnije nesukladnosti. Začuđujuće je kako se ti nalazi drastično razlikuju od nalaza upravne istrage, koji je obavljen u kolovozu 2024. Podsjećam, u oba su pregleda sudjelovali predstavnici istih nadležnih tijela“, znakovito je istaknuo David Sopta u intervjuu za Novi list.

‘Ja sam pustio da istraga bude neovisna. I ona je stvarno neovisna, na nju nitko nema utjecaj’, izjavio je ministar Oleg Butković, koji se ne može obračunati sa Soptom jer je on ‘Plenkovićev čovjek’. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Da kvara na Lastovu nije bilo, prema njima dokazuje i to što brod posjeduje sve valjane svjedodžbe i odobrenja koje izdaju priznate organizacije, odnosno Hrvatski registar brodova te državna administracija.

„Usput, tijekom svih pregleda, HRB nikada nije tražio pisanu uputu o upravljanju rampom. U nacrtu završnog izvješća navodi se da nije sigurno jesu li se pojedini članovi posade ispravno upoznali s radom brodskih sustava na brodu Lastovo jer u njihovim potvrdama o upoznavanju (familijarizaciji) nije navedeno koliko su vremena proveli u tom procesu. Čak da to i jest istina, to može predstavljati prekršaj, ali sigurno nije prouzročilo nesreću jer vrlo dobro znamo da je svim relevantnim članovima posade bilo vrlo dobro poznato kako funkcionira sustav podizanja i spuštanja brodske rampe, te koje se sigurnosne mjere moraju pri tome poduzimati“, ispričao je izvor blizak Jadroliniji i upoznat s navedenim procesima.

Posebno je zanimljivo kako taj izvor objašnjava što se sve događalo na brodu uoči nesreće:

„Analizom izjava članova posade autori nacrta utvrdili su da je kritičnog dana u 15:03 zapovjednik po dolasku na zapovjedni most primijetio da je pramčana rampa podignuta u gornji položaj, ali nije mehanički osigurana od pada. U namjeri da posadi naloži mehaničko osiguranje rampe, zapovjednik putem VHF stanice pokušava dozvati vođu palube, ali bezuspješno. Smatrajući da vođa palube ne čuje poziv zbog buke koju stvara hidraulična sisaljka rampe, zapovjednik isključuje sisaljku hidrauličnog sustava rampe te nakon toga ponovo pokušava dozvati vođu palube, ali opet bezuspješno. Zatim pokušava mobitelom kontaktirati prvog časnika palube, ali bez uspjeha. Potom se sam (kroz prostor garaže, a potom duž rive) otputio prema pramcu broda, ali je pramčana rampa u međuvremenu pala.“

Zaključno, izvor blizak Jadroliniji kaže da taj događaj ne umanjuje činjenicu da je sustav upravljanja sigurnošću Jadrolinija uspostavila još 1996. godine – „inače niti jedan brod ne bi plovio“.

„Tragedija koja se dogodila na trajektu Lastovu nezapamćena je u povijesti Jadrolinije i ne može se uopće sagledavati kao pokazatelj nesigurnosti sustava općenito jer se nije dogodila u plovidbi ni za vrijeme manevra“, kaže taj izvor blizak vodstvu Jadrolinije i Davidu Sopti koji u svemu, izgleda, ne vidi nimalo svoje odgovornosti. Osim moralne.

Ili kako je Sopta prije nekoliko dana rekao u intervjui za Novi list:

„Kao predsjednik Uprave Jadrolinije, čiji su kolege pomorci stradali u nezapamćenoj tragediji, uvijek ću osjećati moralnu odgovornost. Dojam ove tragedije i strašan šok koji smo svi u Jadroliniji proživjeli ne jenjava s vremenom. Moj je mandat uvijek na raspolaganju; niti sam se rodio s funkcijom niti ću s njom umrijeti. Što se tiče tog nacrta završnog izvješća, koji je ovih dana, očito ciljano, plasiran u javnost, analizirali su ga neovisni vanjski stručnjaci za pomorsko pravo i naše stručne službe. I što je ta analiza pokazala? Evo jednog od zaključaka: ako i postoje propusti na koje se ukazuje u nacrtu završnog izvješća, ti propusti mogu (iako i ne moraju) predstavljati prekršaj prema Pomorskom zakoniku, ali samim time ne predstavljaju i uzrok nesreće. Primjerice, u nacrtu završnog izvješća navodi se da nije sigurno jesu li se pojedini članovi posade ispravno upoznali s radom brodskih sustava na brodu Lastovo jer u njihovim potvrdama o upoznavanju (familijarizaciji) nije navedeno koliko su vremena proveli u tom procesu. Čak da to i jest istina, to može predstavljati prekršaj, ali sigurno nije prouzročilo nesreću jer vrlo dobro znamo da je svim relevantnim članovima posade bilo vrlo dobro poznato kako funkcionira sustav podizanja i spuštanja brodske rampe, te koje se sigurnosne mjere moraju pri tome poduzimati. S potpunom sigurnošću mogu reći kako je plasirani tekst sastavljen tendenciozno i neobjektivno, a uz to je i bitno različit od nalaza drugih inspekcija koje su provodila ista državna tijela.“

No ako bi se pitalo ministra Olega Butkovića, slika bi izgledala nešto drukčije.

Prema tvrdnjama visokih političkih izvora bliskih vrhu HDZ-a, Butković je od prvog dana bio protiv imenovanja Sopte na čelo Jadrolinije i nikada nije tajio da ga doživljava nesposobnim i naprosto nedovoljno stručnim za tu funkciju, ali u ovom slučaju bila je njegova riječ protiv riječi i volje premijera.

Štoviše, Sopta je u Jadroliniju došao iz Real Grupe, jedne od najvećih PR agencija u državi koja, između ostalog, radi izravno za Vladu, a prije toga je radio s Plenkovićem u Ministarstvu vanjskih poslova, pa se u političkim krugovima zbog toga smatra da je on izravno „Plenkovićev čovjek“. (Sopta je bio bivši zamjenik ministra vanjskih poslova zadužen za gospodarsku diplomaciju u mandatima Miomira Žužula (2003.do 2005.) i Kolinde Grabar-Kitarović (2005. do 2008.), a Plenković je u isto vrijeme obnašao visoke diplomatske dužnosti u Bruxellesu i Parizu – bio je zamjenik šefa Misije RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu i zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj, a po povratku i državni tajnik za europske integracije u MVEP-u.)

Na bliskost Plenkovića i Sopte izravno je upozorio i predsjednik Zoran Milanović, i to nakon što je, samo tri tjedna nakon nesreće na brodu Lastovo, rampa pala u more na brodu Mljet, taj put srećom bez ljudskih žrtava, što je ekskluzivno javnosti prva otkrila glavna urednica portala nacional.hr Helena Puljiz.

„Ovdje je riječ o sigurnosti ljudi koji koriste trajekte i ljudi koji rade na njima, a Plenković se brine samo o sigurnosti fotelje svog izabranika Sopte kojemu je glavna kvalifikacija to što s njim igra košarku”, poručio je tada predsjednik.

Naime, situacija oko Jadrolinije toliko je eskalirala da više Nacionalovih političkih izvora smatra da je Plenković spremniji žrtvovati Butkovića nego Soptu te da je priprema za proces Butkovićeve „eliminacije“ započela još prije nekoliko mjeseci. Tada je iz krugova bliskih vrhu HDZ-a, ali prvenstveno i splitsko-dalmatinskog HDZ-a, krenulo prozivanje Butkovića da je sve najvažnije infrastrukturne projekte usmjerio prema Rijeci i riječkom području, dok je Split u prometnom smislu godinama bio potpuno zapostavljen. Međutim, izvori bliski Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rekli su tada za Nacional: „Butković je uvjeren da iza pritiska splitskog HDZ-a na njega stoji sam Plenković, koji mu želi skinuti glavu.“

U to se vrijeme odvio i jedan znakoviti događaj, i to pred televizijskim kamerama.

Naime, premijer Plenković je zajedno s ministrom Butkovićem posjetio Split nekoliko dana nakon što je splitski gradonačelnik Ivica Puljak javno prozvao Vladu da „zapostavlja Split“.

„Rekao sam Butkoviću da ćemo ovaj mandat baš posvetiti Splitsko-dalmatinskoj županiji jer treba riješiti nekoliko prometnih čepova“, izjavio je tada Plenković, dok je ministar Butković u tom trenutku bio iza njegovih leđa.

Netko od novinara tada je komentirao da bi Splićani umjesto ministra turizma sasvim sigurno bolje prihvatili kada bi iz njihovog grada dolazio ministar prometa i infrastrukture – jer bi, poput aktualnog, vidljivo usmjeravao investicije u svoj rodni kraj. A Plenković je tada odgovorio neobično iskrenom opaskom:

„Da se rotiraju Glavina i Butković? Nije to loše, čuo sam vas.“ Oleg Butković se u tom trenutku doslovno izgubio iz vidokruga.

No bio je to, izgleda, tek početak poluotvorenog obračuna Plenkovića s Butkovićem.

Sve se to odvijalo nekoliko dana prije tragične nesreće s padom iskrcajne rampe na brodu Lastovo u Malom Lošinju u kojoj su smrtno stradali Boško Kostović, vođa stroja, kormilar Denis Šarić i kormilar Marko Topić, dok je teško ozlijeđen prvi časnik palube Davor Zagorac, koji je još na liječenju.

U danima nakon te nesreće ministar Oleg Butković vidljivo je izbjegavao medije i dao je tek šturu izjavu, a premijer Plenković odlučio je sve komentirati tek pet dana od tragedije – i to optužujući medije za pritisak na Vladu.

„Ovo se koristi za činjenje štete Vladi, ali navikli smo na to, ovo nam je treći mandat. Nema ni teoretske šanse da podlegnemo vanjskom pritisku dok istraga ne utvrdi što se dogodilo. Ovo je stvar naše komunikacije, nema potrebe da predsjednik Vlade komentira sve – ministar je dao izjave, Sopta je dao izjave. Sve što se napravilo, napravilo se kako treba“, rekao je tada Plenković odgovarajući na pitanje zašto je tragediju komentirao tek peti dan nakon nesreće na trajektu.

Ni Butković se prvih 48 sati od tragične nesreće nije uopće oglasio, nego je to – i to nakon dva dana – učinio njegov državni tajnik Josip Bilaver.

Butković je pred medije izašao tek 14. kolovoza, kada je iz Crikvenice, kako je prenio Večernji list, poručio:

„Postavljam si dva pitanja – kako je do ovoga došlo i tko je odgovoran? Čuo sam se s premijerom, čuli smo se svi, odmah smo se uputili tamo. Čut ćete sutra, premijer će biti na misi pa će vam vjerojatno dati izjavu.“

Najnovija kriza dogodila se prošlog tjedna kad je s anonimnog e-maila većini novinskih redakcija u Hrvatskoj stigao nacrt izvješća.