Građani Bugarske peti put u posljednje dvije godine izašli su u nedjelju na birališta: više od šest i pol milijuna Bugara s pravom glasa bira 240 zastupnika za novi saziv parlamenta. Prema podacima do 17 sati, izlaznost je nekih deset posto, što je najmanji zabilježeni odaziv na izbore.

Nakon posljednja četiri izborna ciklusa stranke nisu uspjele osigurati skupštinsku većinu, a tako ni formirati stabilnu vladu, što je rezultiralo dubokom političkom krizom i podjelama u društvu.

Posljednje predizborne ankete ukazuju da će u parlament ući pet stranaka i koalicija, ali da se odnos snaga neće bitnije promijeniti.

Ruska invazija na njezinog susjeda produbila je političku krizu koja je zahvatila najsiromašniju članicu EU-a Bugarsku od 2020., što je najnestabilnije razdoblje od pada komunizma.

Bugari su 2020. izišli na ulice na najveće prosvjede od pada komunizma sa željom da otjeraju dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova zbog raširene korupcije.

U nadi da će to biti prvi korak prema raščišćavanju javne scene, prosvjednici su potaknuli spiralu izbora.

U nedjelju tako peti put izlaze na birališta u zadnje dvije godine, ali je u međuvremenu optimizam mnoge napustio.

“Suočeno s ratom i inflacijom, (bugarsko) društvo vapi za rješenjem”, rekao je za AFP Parvan Simeonov, politički analitičar Gallup Internationala.

Borba protiv korupcije ostala je u drugom planu, ostavljajući mnoge prosvjednike 2020. razočaranima.

Ispitivanja javnog mnijenja uoči izbora pokazuju da bi odziv mogao biti nizak.

Biračka mjesta otvorena su u 7 sati a prve izlazne ankete očekuju se nakon zatvaranja birališta u 20 sati.

Po zadnjim anketama, stranka GERB Bojka Borisova ima potporu oko 25 posto birača i u tijesnoj je utrci s prozapadnom reformističkom strankom Nastavljamo promjene (PP).

Na čelu s harvardski obrazovanim Kirilom Petkovom (42), koji je bio kratko premijer 2022., PP je udružio snage s malom desničarskom koalicijom Demokratska Bugarska.

Ako ijedan blok misli osnovati vladu, trebat će vjerojatno partnere iz stranaka čiji je ugled okaljan sumnjama u korupciju ili čija su stajališta prema Ukrajini problematična.

Ultranacionalistička stranka Preporod, koja se brzo uspinje u anketama i Bugarska socijalistička stranka (BSP), nasljednica bivših komunista, brane Kremlj kad je riječ o invaziji na Ukrajinu.

Mnogi u toj članici NATO-a imaju pogled uperen prema istoku, štujući Rusiju kao zemlju koja je okončala petostoljetnu vladavinu Osmanlija 1878. godine.

Bugarski proruski predsjednik Rumen Radev, koji je imenovao prijelazne vlade između niza izbora, kritizira Petkova i njegove saveznike da su ‘ratni huškači’.

Protivi se i slanju oružja Ukrajini.

Istodobno, bugarske tvornice streljiva rade punim kapacitetom proizvodeći streljivo za Kijev koje se izvozi preko trećih zemalja.

Sofija je morala odustati od uvođenja eura 2024. i još čeka isplatu punog iznosa europskog novca za oporavak od pandemije covida-19.

Pristupanje šengenskoj zoni ponovno je odgođeno zbog protivljenja Nizozemske i Austrije, koje su zabrinute zbog migranata.

Povrh svega, pet izbora zaredom stajalo je zemlju pravo bogatstvo. Trošak se procjenjuje na više od 204 milijuna eura, što odgovara otprilike godišnjem proračunu bugarskog ministarstva kulture.

Izlaznost na parlamentarne izbore u Bugarskoj u posljednje dvije godine kretala se oko 40 posto, a u nedjelju do 17 sati, prema prvim rezultatima – na izbore je izašlo svega deset posto građana, navodi Al Jazeera Balkans.