Državni vrh, predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, osnaženi ministrom zdravstva Vilijem Berošem, hrabro su zasukali rukave te se ‘urbi et orbi’ cijepili cjepivom AstraZeneca, kako bi poručili građanima da je to cjepivo sigurno.

O AstraZeneca cjepivu, pak, svakodnevno primamo proturječne informacije, jedan dan valja, drugi dan ne valja, neke članice Europske unije obustavile su cijepljenje ovim cjepivom, neke zemlje, uključujući i Kanadu, cijepe samo mlađe osobe od 65 godina, a u SAD-u ovo cjepivo tek čeka odobrenje za upotrebu. S obzirom na kontradiktorne informacije, koje se mijenjanju iz dana uz dan, mnogim građanima zasigurno nije lako odlučiti hoće li se cijepiti ako im je jedini izbor AstraZeneca. Otvoreno je pitanje što prosječni građanin uopće može znati o cjepivu, ne preostaje li mu ništa drugo nego slijepo vjerovati ‘struci’ , a u ovom slučaju pandemije i političarima?

“Ovakve akcije nastavljaju trend podcjenjivanja građana i estradizacije medicinske struke koju spuštaju na rang Reality-showa, pokazivanja mišića i prikladnog donjeg rublja izabranih državnih manekena cjepiva”, kaže za Nacional.hr saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.

PHOTO: NFOTO

“Na tom tragu nova je razina ‘zaumne, zabave činjenica da će se oni cijepiti jer su preboljeli Covid pa ne postoji medicinski razlog da to sada učine, ne pripadaju ni trenutno potencijalno rizičnoj skupini žena mlađih od 55 godina, a valjda ne koriste ni kontracepciju. Dakle, nije riječ o činu građanske hrabrosti, nego bacanju cjepiva u svrhu daljnjeg zaglupljivanja građana. Mnogo bi korisnija bila otvorena i stručna javna debata o mogućim nuspojavama cjepiva i koristima od cijepljenja. Povjerenje u medicinske djelatnike ključno je u svakom medicinskom postupku, no trenutno se nalazimo u specifičnoj situaciji u kojoj se znanstvene spoznaje o pojedinim cjepivima mijenjaju na svakodnevnoj razini. Budući da se tema cijepljenja maksimalno politizira i da se onemogućava kritička rasprava, nuspojava takvog postupanja rast je skepse građana prema koristi od cijepljenja koju javno cijepljenje nesvetog trojstva neće spriječiti, nego produbiti. Zbog svega navedenog građani su zapravo prepušteni „surfanju“ bespućima interneta i vlastitoj nestručnoj procjeni. Kao i većina građana ni ja trenutno nemam dovoljno informacija o AstraZeneca cjepivu da bi se dala precizna ocjena. No problematične su dvije stvari – da su sve farmaceutske kompanije obećavale veću količinu cjepiva, nego što su u stanju isporučiti i da se vodstvo EU nije pobrinulo za zaštitne mehanizme u ugovorima koji bi penalizirali takvo postupanje. Svaki ozbiljni državnik u trenutku krize doveo bi svoju zemlju u situaciju u kojoj ima mogućnost izbora, odnosno odavno bi nabavio i alternativno cjepivo, pa onda odlučio hoće li ga i kad će ga upotrijebiti”, naglasila je Selak Raspudić.

PHOTO: EPA/Remko de Waal

U utorak je Američki nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti objavio da britansko – švedska farmaceutska tvrtka možda nije dala potpune podatke o učinkovitosti cjepiva kada je objavila da se njihovo cjepivo protiv Covid 19 virusa, u velikom ispitivanju u SAD, Čileu i Peruu, pokazalo 79 posto učinkovito u prevenciji bolesti i apsolutno učinkovito u sprečavanju teških oboljenja. Izražena je zabrinutost da je AstraZeneca možda uključila zastarjele podatke u svoje izvješće, koji su možda pružili necjelovit prikaz podataka o učinkovitosti te Amerika traži od ove tvrtke preispitivanje i objavu najtočnijih i najnovijih podataka o učinkovitosti cjepiva. Taj je zahtjev doveo u pitanje plan AstraZenece da sljedećih mjeseci traži hitno američko odobrenje za upotrebu cjepiva.

Dr. sc. Alma Demirović, predsjednica je Hrvatske udruge roditelja aktivista čiji je rad vezan uz zalaganje za cijepljenje u skladu s pravnim, biomedicinskim i etičkim načelima. Kroz svoje aktivnosti ukazuje na potrebu poboljšanja sustava cijepljenja i uspostavljanje sustava odgovornosti. Još početkom siječnja, kada je vladala sveopća euforija da prve doze naručenog cjepiva, tada Pfizera i Moderne, uredno stižu u Hrvatsku, Demirović ja za Nacional.hr istaknula da je važno napomenuti jednu činjenicu koja se javnosti nedovoljno predstavlja, a ta je da su proizvođači cjepiva oslobođeni materijalne i kaznene odgovornosti za svoj proizvod. Danas kada se situacija drastično promijenila, a posebno nakon što je Europska agencija za lijekove odobrila i AstraZeneca cjepivo, Demirović kaže kako je umjetna glad za cjepivom stvorena već puno prije nego što je ono stiglo do nas.

PHOTO: NFOTO

“Žestoke reakcije na neisporuku AstraZeneca cjepiva nekoliko tjedana prije dolaska na europsko tržište značile su da nas vjerojatno čeka jedna ozbiljna marketinška kampanja. Jednom dijelu javnosti je bilo jasno da se pokušava stvoriti psihološka reakcija na ‘nedostatak’ cjepiva za naše tržite i ‘ljubomora’ na UK i SAD kojima je cjepivo isporučeno. U cijeloj priči, koja smrdi čisto zbog izgledne obrnute psihologije kojom se pokušava steći dojam da su Europljani bili ‘gladni’ cjepiva i vape za njima, a ‘oni’ nam ih ne daju, još je jedna stvar sumnjiva. Cjepivo AZ Europska agencija za lijekove u to vrijeme još nije bila niti odobrila. Iako je na ‘tapeti’ i na redu za odobrenje AZ bila već neko dulje vrijeme – gledajući vremenski tijek odobrenja u odnosu na druga dva prethodno odobrena cjepiva. Naime, iako je EMA započela proces ocjene AZ cjepiva prije svih drugih, 1.10.2020., najdulje je trebalo do idućeg koraka – zaprimanja zahtjeva za uvjetno odobrenje, točnije nešto više od tri mjeseca. Očekivano je bilo da će AZ cjepivo biti prvo dostupno, ali tome nije bilo tako. Slučajnost?  Hrvatska je naručila najveće količine baš ovog cjepiva. Bili smo zainteresirani za čak 3.6 milijuna doza. Na kraju smo ih naručili ipak ‘samo’ 2.7 milijuna, dok ih je po milijun naručeno od Pfizera i Moderne.”

Vezano za dugotrajnost odobrenja  AstraZenaca cjepiva Demirović kaže: “Za usporedbu s drugima kod Pfizerovog cjepiva prošlo je nešto manje od dva mjeseca, a kod Moderninog niti mjesec dana od predavanja zahtjeva za uvjetno odobrenje. Pfizerovo i Modernino su dobili ‘požurnicu’ – naime, 15. i 18. 12. 2020. donesena je obavijest o ranijem završetku ocjene cjepiva Moderne i Pfizera. Nedugo zatim, službeno odobrenje je stiglo 22.12.2020. za Pfizer i 06.1.2021. za Modernu. Proces odobrenja cjepiva ima veze s prvim dostupnim podacima o sigurnosti i efikasnosti koji su vidljivi nakon primarne analize tijeka kliničke studije. Mala digresija – navedeno je uobičajen postupak koji se provodi za studije koje su još u tijeku, kada se treba utvrditi da je prihvatljivo nastaviti sa studijom – iz sigurnosnih, etičkih, ekonomskih i drugih razloga.  Uobičajeno, ne kreće se sa zahtjevima za odobrenje u ovom trenutku studije, nego se čeka da svi ispitanici koji su ušli u studiju prime sve planirane doze i završe tijek studije prema protokolu uključujući i period praćenja. Sve i da su svi ispitanici koji su to trebali, primili cjepivo, period praćenja za sve ove studije još nije niti približno došao kraju te stoga ne možemo govoriti o kompletnim podacima dostatnim za odlučivanje o sigurnosti i efikasnosti cjepiva. No, s obzirom na to da se radi o ‘pandemiji koju pod hitno treba staviti pod kontrolu’  i to naravno cjepivima, ispitivani lijek mora krenuti u širu populaciju paralelno s time što se još uvijek prate njegova djelovanja unutar studija.”

PHOTO: Pixabay

“Povećava se nejednakost pristupa cjepivima protiv Covida-19 između bogatih i siromašnih zemalja i postaje groteskna, na taj način virus može svijet godinama učiniti svojim taocem. U siječnju sam upozorio da će svijet doći na rub moralnog sloma ako ne osigura jednaku raspodjelu cjepiva protiv covida-19. Imamo mogućnosti izbjeći taj neuspjeh, ali šokantno je kako je malo učinjeno. Jaz između broja cjepiva primljenih u bogatim zemljama i onih putem Covaxa se produbljuje i svakog dana postaje sve groteskniji”, rekao je ponedjeljak ponedjeljak predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus. Je li uopće moguće procijepiti potreban broj ljudi da se suzbije pandemija kada cjepiva nema dovoljno niti će ga u doglednom razdoblju biti? Najviše cijepe one zemlje koje imaju jaku farmaceutsku industriju, čija su se cjepiva prva pojavila na tržištu i one  koje su ga spremne više platiti ili ne biraju i ne čekaju odobrenja s čim će cijepiti svoje građane.  Ostale zemlje, uključujući i EU cjepivo dobivaju na kapaljku.  Ostatak svijeta  je na čekanju. U koliko bi boljoj poziciji Hrvatska bila danas da ima Imunološki zavod , onako jak i s onakvim ugledom kao što je to bilo prije 20 godina,  a da o ranijim vremenima niti ne govorimo?

PHOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Marija Selak Raspudić na to kaže: “Jedna od rijetkih pozitivnih posljedica ove krize upravo je osvještavanje važnosti Imunološkog zavoda kojeg je, na žalost, politika devastirala zbog čega je opravdano pitanje može li se tako osakaćen vratiti na staze stare slave. Ipak, imajući u vidu stručno osoblje, ali i dio kapaciteta koji još uvijek posjeduje svakako treba ići u smjeru njegove revitalizacije. Ako se netko i pitao kakva je trenutna svjetska geostrateška situacija i tko su ‘veliki igrači’ na sceni, ova je pandemija nedvojbeno prokazala svačiji stvarni status. Tako smo otkrili, ili potvrdili, da je Hrvatska na začelju moći u EU, dok su velesile, očekivano, Velika Britanija, Izrael, SAD, Kina, Rusija, a ni naši istočni susjedi Srbi ne stoje loše na toj mapi. Teško je reći je li moguće procijepiti dovoljan broj ljudi jer bi trebalo znati dinamiku širenja pandemije i mogućnost postizanja kolektivnog imuniteta. Također, trenutno veći broj velikih farmaceutskih kompanija radi na proizvodnji novih cjepiva, tako da ćemo možda i doživjeti „eksponencijalni rast“ dostupnih cjepiva u bližoj budućnosti.”