Objavljeno u Nacionalu br. 691, 2009-02-10

Sve teža ekonomska situacija u državi otvorila je novu frontu Vladi premijera Sanadera: poduzetnici su sve spremniji za izravne konfrontacije s vladajućima

‘Premijer Ivo Sanader izvanredno je uznemiren prošlotjednim napadima koje je doživio od šefa Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića i predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma Ivice Mudrinića. Sanader je postupke Mudrinića i Vidoševića okarakterizirao kao akt veleizdaje’, doznaje Nacional od sugovornika iz samog vrha Hrvatske demokratske zajednice, koji je opisao dramatične razgovore premijera s bliskim suradnicima. Opće je uvjerenje u stranci da u ovom trenutku, osim što su u premijerovoj nemilosti, Mudrinić i Vidošević ne mogu računati ni na potporu većine HDZ-ovaca.

S druge strane, Mudrinić i Vidošević uživaju potporu gospodarstvenika. Izvori bliski Hrvatskoj udruzi poslodavaca tvrde da je Vidoševićev istup, u kojem je kritizirao ekonomsku politiku Vlade, bio koordiniran s Mudrinićem i tom interesnom udrugom hrvatskih kapitalista.
Mudrinić i Vidošević sada moraju biti spremni platiti cijenu jer su javno pokazali svoje političke ambicije. Novostečeni animozitet prema Mudriniću Sanader je pokazao još prije desetak dana kad je mogućnost njegova dolaska u Vladu, na potpredsjedničko mjesto, opovrgnuo riječima: “Što se babi tilo, to se babi snilo.”
Mudrinićevi bliski suradnici potvrdili su da je šef HT-a ozbiljno računao s opcijom u kojoj bi u skorije vrijeme ušao u Vladu na potpredsjedničko mjesto, i to na ono Damira Polančeca. O tome se mnogo govorilo prije Božića. Očekivani ishod je bio – Sanaderova kandidatura za predsjednika države na izborima 2010. i Mudrinićevo preuzimanje premijerske funkcije.
Malo je vjerojatno da bi tako iskusan političar i gospodarstvenik otvoreno progovorio o svojim ambicijama, da bi se, kako doznajemo, u HT-u već razgovaralo o reorganizaciji poslovanja nakon njegova odlaska, da Mudrinić nije dobio mig od Sanadera. U međuvremenu je Mudrinić dobio konkretnu ponudu da preuzme resor prometa i veza, koji bi se izdvojio iz ministarstva Božidara Kalmete, što nije prihvatio.

Uslijedio je Mudrinićev intervju za Business.hr od 3. veljače, u kojem je predsjednik Uprave HT-a žestoko napao Vladu. Izrazito je loše ocijenio ovogodišnji proračun, a Vladu je optužio za nedostatak leadershipa, što je u medijima protumačeno kao izravni napad na Sanadera.
Vidošević je, pak, postao drugim članom “veleizdajničkog” para nakon prošlotjedne konferencije za novinare na kojoj je iznio HGK-ove prijedloge mjera za rješavanje krize, ali i izjavio da će kriza trajati deset godina i sve koji tvrde drugačije nazvao lašcima. Vidošević je i ranije kritizirao ekonomsku politiku Vlade i HNB-a, često je napadao tečaj kune, prema njemu previsok i štetan za izvoznike. Ovom prilikom je prvi put zatražio i hitno smanjenje proračuna, i to za deset posto, te predložio još nekoliko mjera koje se uglavnom poklapaju s najčešćim prijedlozima gospodarstvenika. Takav otvoreni napad na ekonomsku politiku Vlade nije mogao proći nekažnjeno, pogotovo u kombinaciji s Vidoševićevim ambicijama za predsjedničku kandidaturu, koja je u pripremi još od početka 2008. godine.
Nijedan ozbiljniji medijski analitičar nije propustio uočiti da se ministar financija Ivan Šuker na Vidoševića nakon njegove presice okomio promptno, oštro i precizno. Među ostalim je kazao da rebalansa proračuna ne može biti bez rezanja plaća, mirovina i izdataka za zdravstvo. Vidoševića osobno je prozvao jer je o krizi do sada šutio, iako su problemi krenuli još prije pet mjeseci, a njegovu je prognozu o desetljetnoj depresiji ismijao, rekavši da svi stručnjaci vide oporavak već u 2010. godini. Takvi izravni napadi s najviših položaja Sanaderovoj se vladi ne događaju slučajno.

Nacionalov sugovornik blizak vrhu vladajuće stranke uvjeren je da Sanader smatra Mudrinićeve i Vidoševićeve ambicije nerealnima, ali ostavlja mogućnost da je Sanader i jednog i drugog prvo nekim migom podržao i izvukao na otvoreno, a sada ih želi u političkom smislu uništiti.
Dijelom takve kampanje u nastanku može se ocijeniti i jedan komičan članak u nedjeljnom Vjesniku, u kojem se Mudriniću izvlače grijesi iz 1992. godine, špekulira se o iznosu njegove mjesečne plaće, a Vidoševića se implicitno proglašava pobornikom planske ekonomije. Iz vrha HDZ-a doznajemo da je u planu izvlačenje u javnost podataka o Vidoševićevoj zbirci vrhunskih umjetnina, kao i o njegovim svilenim ručno tkanim tepisima, za koje će se tvrditi da ih je plaćao između 75 i 100 tisuća eura po komadu.
Sanader će idućih tjedana sve više ovisiti o potpori medija nad kojima ima kontrolu, a njih je sve više. Nacional doznaje da se ovih dana posebno intenzivno radi na jačanju kontrole nad Hrvatskom televizijom. Taj Sanaderov potez doima se posebno apsurdnim u svjetlu informacija do kojih je Nacional došao, prema kojima će se ovih dana na Mudrinića udariti putem medija na osnovi činjenice da je Hrvatska televizija servisirala interese desne struje HDZ-a dok je on bio na čelu HRT-a.

Mediji će Sanaderu biti posebno važni jer više neće moći računati na potporu gospodarstvenika. Poduzetnici iz pojedinih sektora u privatnim razgovorima spominju da su njihove tvrtke u siječnju iskusile dramatične padove prometa, u rasponu od tridesetak pa sve do sedamdeset posto u odnosu na isti period 2008. Mudrinić i Vidošević će tijekom idućih tjedana dobiti još moćnih saveznika iz gospodarstva. Što se dulje budu odgađale konkretne antirecesijske mjere, više će poduzetnika biti prisiljeno javno udariti po Vladi.
“Vrijeme je da se premijer Sanader počne ponašati državnički. Vrijeme je da prizna da smo u recesiji i da donese konkretne mjere”, s nezadovoljstvom je jedan zagrebački kapitalist reagirao na posljednju akrobaciju ministra financija Ivana Šukera. Riječ je o dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama kojim je obvezna rezerva smanjena s 28,5 posto na 25 posto. Time je oslobođeno 840 milijuna eura, od kojih će banke tek 100 milijuna pustiti u gospodarstvo, dok je većinu iznosa posudila država uz kamatu od 6,9 posto na rok od dvije godine.

Na taj si je način Šuker osigurao mir šest tjedana, barem što se tiče reprogramiranja dugova države. Kad istekne taj period, početkom travnja, Šuker će morati pronaći još milijardu, a možda i dvije milijarde eura, da premosti period do svibanjskih lokalnih izbora. To neće moći dobiti od HNB-a, jer je guverner Željko Rohatinski odlučio da je to posljednja mjera koju će poduzeti da bi olakšao poziciju Vlade, doznaje Nacional iz financijskih krugova. Šuker će novac morati potražiti na međunarodnim tržištima kapitala, a već je počelo ispitivanje zainteresiranosti velikih europskih banaka i institucija za takve aranžmane. Kako doznajemo, Šuker je uvjeren da će njegova kampanja biti uspješna. Na taj bi način Šuker nakon izbora mogao zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i pristati na mjere koje će MMF sigurno tražiti, a među njima će biti zamrzavanje plaća, rezanje socijalnih davanja i rebalans.
Međutim, Šuker će imati šestotjedni mir samo u djelokrugu međunarodnih dugova države. Punjenje proračuna prema planu je veoma neizvjesno. U prva dva tjedna siječnja zabilježen je manjak od 67 posto u odnosu na prošlogodišnje prihode, ali se veći dio tog manjka može pripisati psihološkom momentu društva na pragu krize. Pravo stanje znat će se kad prođu veljača i ožujak.

Većina gospodarstvenika smatra da će punjenje proračuna biti slabije od planiranog i da se rebalans neće moći izbjeći. To je jedna od četiri najvažnije mjere koje gospodarstvenici zagovaraju kao neophodne za izbjegavanje kolapsa ekonomije. Na drugom mjestu je zamrzavanje plaća, odnosno odustajanje od povišenja plaća na koje su sindikati prisilili Vladu. Poslodavci općenito od Sanadera zahtijevaju da ide čvršće prema sindikatima. Treća mjera je odstupanje od velikih državnih investicija koje se poduzimaju iz populističkih pobuda. Četvrta mjera bila bi oslobađanje dijela novca za poticanje poduzetništva, bilo kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, bilo kroz druge kanale. Sasvim je jasno da su ove mjere neizbježne, ali bi učinak bio mnogo bolji da se provedu odmah, a ne tek nakon što u svibnju počnu pregovori s MMF-om.

Uz te četiri ključne mjere gospodarstvenici zagovaraju i da se uvedu barem neke od manjih mjera koje posljednjih dana predlažu, primjerice, SDP ili Ekonomski institut. Među njima su smanjenje parafiskalnih nameta poput naknada za okoliš ili spomeničku baštinu, trošarine na upotrebu mobitela i tako dalje.