Objavljeno u Nacionalu br. 538, 2006-03-06

Nacional ekskluzivno donosi dijelove antikorupcijskog programa koji će premijer pedstaviti 10. ožujka

Ivo Sanader osobno će u petak, 10. ožujka, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti predstaviti Nacionalni program za suzbijanje korupcije, što je prvi korak u prihvaćanju uvjeta Europske unije. Kad je EU prije desetak dana odgodila početak screeninga za pravosuđe, glavni prigovor iz Bruxellesa odnosio se na izostanak antikorupcijske strategije i u Vladi su odlučili dokazati da imaju ideju kako postići bolje rezultate. Nacional posjeduje dokument čiji je službeni naziv “Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008.” u kojem se na 20-ak stranica iznose konkretne mjere, popis državnih institucija koje ih trebaju provesti i u kojim rokovima. Riječ je o ambicioznom projektu koji bi do lipnja trebao biti usvojen u Saboru – čime će se prema mišljenju vladinih dužnosnika otkloniti prepreke za nastavak pregovora s EU o pravosuđu.

Glavni autor Vladine antikorupcijske strategije je Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i nekadašnji predsjednik Transparency Internationala. Nacionalni program sastoji se od sedam poglavlja i polazi od teze kako korupcija ugrožava vladavinu prava i pozitivne društvene vrijednosti. Podsjeća se da je u 2005. Hrvatska bila na 70. mjestu u svijetu po raširenosti korupcije, na što je upozorila i Europska komisija.

Poseban naglasak stavljen je na korupciju u pravosuđu, pri čemu vlada planira rasteretiti najveće sudove čiji će predmeti biti prebačeni na manje opterećene sudove. U idućih nekoliko godina pojedini će sudovi biti ukinuti, a dio spojen s drugim sudovima. Vladina strategija predviđa i kadrovske promjene u sudovima, a da postoji sumnja u njihovu korumpiranost, dokazuje odredba prema kojoj će suci morati prijavljivati kako su stekli imovinu. Osim toga, višekratno će ih podvrgavati sigurnosnim provjerama koje će voditi Državno odvjetništvo.

Sanaderova ekipa navodi kako je poseban problem korupcija u zdravstvu. Stoga antikorupcijska strategija sadržava nekoliko odredbi koje se odnose na reformu zdravstvenog sustava i jačanje privatnog poduzetništva u osiguranju hrvatskih građana. Vlada planira postrožiti kazne za liječnike koji će kršiti pravila medicinske etike, a pacijentima bi do 31. ožujka trebale biti dostupne i liste čekanja u bolnicama.

Poseban naglasak stavljen je na nastavak privatizacije i do 30. lipnja Banski dvori su se obvezali predložiti konkretni plan prodaje državnog portfelja, dok bi do kraja rujna morali izraditi i modalitete po kojima će se ubuduće obavljati javne nabave. Upravo su ova dva segmenta iznimno važna u odnosima Hrvatske i EU. Bruxelles je više puta od Sanderove vlade zatražio nastavak privatizacije Ine, HEP-a, Croatia osiguranja i ostalih javnih poduzeća, a česte su i kritike zbog javnih natječaja koji se provode na sumnjiv način i bez kontrole. Šestomjesečna odgoda screeninga pada početkom rujna i upravo će rješavanje tih dvaju pitanja biti od presudne važnosti za nastavak pregovora o pravosuđu, doznaje Nacional. Do 30. rujna Vlada će predložiti mjere i način povlačenja svojih predstavnika iz trgovačkih društava u vlasništvu države i prepuštanje poslova upravama i menadžerima.

Antikorupcijska strategija Vlade do 30. rujna planira Zakon o financiranju političkih stranaka kojim bi se zabranile anonimne donacije. U skladu s praksom u EU, definirat će se izvori financiranja stranaka i novčani limiti. Kako bi se smanjila sumnja u političare, već do kraja lipnja 2006. svi dužnosnici od lokalnih do državnih ponovno će prijaviti cjelokupnu imovinu i način na koji su je stekli. Sudovi će ubuduće moći opozvati korumpirane dužnosnike s funkcija, što će se zakonski regulirati do 30. lipnja 2006. U istom razdoblju zabranit će se poslijeizborne kadrovske smjene motivirane revanšizmom, a možda i drukčije definirati prijelazi iz stranke u stranku.

Sanader će u HAZU predložiti mjere za poboljšanje rada USKOK-a i osnivanje novih policijskih postrojbi za sprečavanje korupcije na svim razinama. Ubuduće bi trebale biti veće zatvorske kazne, a predviđeno je i oduzimanje nelegalno stečene imovine. Posljednjih dana u Vladi ubrzano izrađuju antikorupcijsku strategiju, čime se želi zadovoljiti EU. Nekoliko diplomata akreditiranih u Zagrebu potvrdilo je za Nacional kako njihove vlade žele da ubuduće državni vrh preuzme vodstvo u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“Ivo Sanader i hrvatska vlada trebaju ozbiljno shvatiti odgodu screeninga u pravosuđu jer je ona ozbiljna politička poruka vašoj zemlji. Morate se puno čvršće suprotstaviti korupciji i kriminalu, a posebno je važno popraviti situaciju u sudstvu. Nisam jedini koji smatra kako bi premijer Sanader morao biti predvodnik u borbi protiv korupcije i kriminala”, rekao je za Nacional predstavnik jedne od najvećih država EU.

Jednako rezonira još nekoliko članova diplomatskog zbora u Zagrebu. Svi oni ističu da je odgoda pregovora sve samo ne tehničko pitanje. Riječ je o odlučnoj poruci EU koja i ubuduće namjerava kontrolirati situaciju u pravosuđu, a posebno koliko se u Hrvatskoj poštuju ljudska prava. I Sanader i Vesna Škare-Ožbolt znali su da će screening biti odgođen – tvrdi Nacionalov sugovornik – jer su ih brojni sugovornici iz međunarodne zajednice mjesecima upozoravali na loše stanje tog sektora. U tim je razgovorima bilo vidljivo nezadovoljstvo stručnjaka iz Bruxellesa, ali i SAD-a ovdašnjim pravosuđem.

Pritisci na hrvatsko pravosuđe, ali i cjelokupnu državnu administraciju traju već godinama i svode se na tri područja. Najvažniji dio bila je suradnja s Haagom, koja se potvrdila uhićenjem Ante Gotovine, u čemu su velik dio posla odigrale hrvatske obavještajne službe. Strani diplomati u Zagrebu smatraju da su najzaslužniji Bajić i Sanader, dok je uloga Ministarstva pravosuđa bila sporedna. Sad je na redu organiziranje poštenog suđenja Mirku Norcu i Rahimu Ademiju za vojnu akciju čišćenja Medačkog džepa, koje će međunarodna zajednica pomno pratiti. Takav interes ne iznenađuje ako se zna da u EU vlada mišljenje o katastrofalnom ponašanju hrvatskih sudaca u procesima u kojima se sudi pripadnicima HV-i MUP-a za ratne zločine. Iznimke su riječka sutkinja Ika Šarić koja je osudila Norca za ubojstva gospićkih Srba iz 1991., dijelovi Vrhovnog suda, a u neformalnim razgovorima ističe se zadovoljstvo nedavnim presudama u ponovljenom suđenju za zločine u Lori.

Druga je iznimno važna tema povratak izbjeglica. U ovom trenutku on je gotovo riješen i najčešće se svodi na tehničku problematiku, a posebno je važno da više nema ni jedne ozbiljnije stranke koja je protiv vraćanja izbjeglih Srba. Ostaje treće pitanje, a to je rad pravosuđa kojim su u Bruxellesu iznimno nezadovoljni. Hrvatski sudovi ocjenjuju se kao korumpirani, o čemu svjedoče i brojni strani investitori koji smatraju da su protiv njih donošene nepravedne presude. Na takav način znatno je usporen ulazak stranog kapitala, što je izravni udar na gospodarstvo, a ništa manje kritike iz inozemstva ne izazivaju i netransparentni javni natječaji. Dodaju li se pojedine skandalozne sudske presude poput oslobađanja silovatelja američke košarkašice Ilishe Jarret, jasne su kritike koje zahtijevaju usklađivanje hrvatskog pravosuđa s pravnim stečevinama Europske unije.

Vesna Škare-Ožbolt

“Nacionalni program suzbijanja korupcije” u velikoj je mjeri identičan antikorupcijskoj strategiji nazvanoj “Stakleni džep”, čija je autorica Vesna Škare-Ožbolt. Pojedini dijelovi se preklapaju od riječi do riječi, iako je bivša ministrica pravosuđa za Nacional izjavila kako je Sanader tri puta odbacivao stavljanje “Staklenog džepa” u program Vlade. Sadašnja strategija ima potpuno ista poglavlja kao i “Stakleni džep”, pa čak i najavu Zakona o financiranju političkih stranaka, čemu se premijer snažno opirao.

Optužbe za zloupotrebu položaja

Vesna Škare-Ožbolt odbacuje i kritike prema kojima se obogatila u dvogodišnjem ministarskom mandatu. Kad je postala ministrica, ona i suprug imali su stan u Branimirovoj, a u međuvremenu je Zlatko Ožbolt kupio poslovni prostor u Ilici, postali su vlasnici atraktivnog zemljišta u Samoboru vrijednog 120.000 eura, koje, prema riječima znanaca, sada prodaje za 300.000 eura. U ponedjeljak je u Jutarnjem listu izjavila da je kupila stan u Velikoj Gorici za oko 150.000 eura, a istoga dana za Nacional je demantirala transakciju i rekla da razmišlja o kupnji.
Osim toga, 16. svibnja na zagrebačkom Općinskom sudu počinje suđenje povodom tužbe Ante Mrdeže koji od DC-a traži povrat 100.000 eura. Mrdeža tvrdi kako je novac primila Vesna Škare-Ožbolt, zbog čega je protiv nje podignuta i kaznena prijava. Za Nacional ona odgovara da je to klasični politički pritisak zbog sukoba sa Sanaderom i dodaje da je sama podigla tužbu protiv Mrdeže. “Ako se postupci spoje, izići ću na sud, a u suprotnom ću iskoristiti mogućnost imuniteta jer je ovo što mi rade nedopustivo”, smatra Vesna Škare-Ožbolt.