Najvažnije je u najkraćem roku zbrinuti ozlijeđene, a nakon žurnog dolaska policije, po potrebi helikopterom, očevid prometne nesreće obaviti uz potporu dronova te oštećena vozila čim prije pomaknuti na zaustavnu traku ili odvesti te ponovno uspostaviti promet

Kad se dogodi teška prometna nesreća početni je scenarij jednak za cestovnu, zrakoplovnu i pomorsku nesreću. Prioritetno treba zbrinuti ozlijeđene, a potom, praktički istodobno (na mjesto nesreće dolaze medicinske i policijske ekipe), osigurati mjesto nesreće. Treba ispuniti pravilo ‘zlatnog sata’, da ozlijeđeni najviše u sat vremena od nesreće budu zbrinuti u odgovarajućoj medicinskoj ustanovi.

Zbog toga se na autocesti uspostavlja ‘hitni koridor’, a medicinski dio rješava se kvalitetnom strategijom zbrinjavanja, koji uključuje dežuranje mobilnih medicinskih ekipa na strateškim pozicijama uz autocestu i službom hitne helikopterske medicinske pomoći HEMS (Helicopter Emergency Medical Service). Policija, u suradnji sa servisnim službama autoceste, nakon osiguranja mjesta nesreće treba obaviti policijski očevid.

Brzina obavljanja nužnih radnji iznimno je važna, posebice u ljetnom prometu autocestom, prvo, kako bi se spasili ljudski životi i smanjile posljedice ozljeđivanja i drugo, kako bi se čim prije ponovno uspostavio promet. A kakvo je stanje kod nas?

25. srpnja 2024. u 18:05 dogodila se prometna nesreća na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, neposredno prije čvora Otočac u smjeru Zagreba, u kojoj su teško ozlijeđene četiri osobe. Zbog policijskog očevida gotovo pet sati bio je zatvoren promet na dionici Gospić-Otočac. Organiziran je obilazak državnom cestom DC50 između čvorova Gospić i Otočac. No stotine vozila koja su se u trenutku nesreće na autocesti zatekla između čvorova Gospić i Otočac cijelo su vrijeme ostale blokirane.

3. kolovoza 2024. u 23 sata na autocesti A-3 Bregana-Lipovac u smjeru graničnog prijelaza Bajakovo dogodila se prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. Promet je bio potpuno zaustavljen osam sati (!), a dodatnih sat i pet minuta odvijao se otežano, jednim prometnim trakom.

Takva je situacija neprihvatljiva te vrlo štetna za hrvatski turizam i gospodarstvo te naporna i stresna za sve osobe koje se zateknu u zaustavljenim vozilima, s potencijalnim ugrozama zdravlja, pa i života. Zbog toga je krajnje vrijeme da se loša i štetna praksa predugih policijskih očevida i ponovne uspostave prometa, koja traje godinama, unaprijedi i izmijeni.

Potrebno je promijeniti strategiju i taktiku te unaprijediti opremu i sredstva policijskih očevida, paralelno s uspostavom cjelovite i učinkovite službe helikopterske hitne medicinske pomoći. Loše je što se za policijske očevide još uvijek koriste metode i sredstva kao prije 50 godina, premda se novim tehnologijama i sredstvima sve može napraviti višestruko brže.

Nužne su sljedeće mjere:

1. Treba unaprijediti i zakonski verificirati strategiju i postupak očevida prometne nesreće, kako bi policija čim prije došla na mjesto nesreće, po potrebi helikopterom. U vremenski najkraćim rokovima organizirati oslobađanje nužnog prostora na autocesti te korištenjem visoke tehnologije izuzeti i osigurati sve potrebne dokaze i posebnim dronovima 3D skenirati cjelokupno područje nesreće kako bi, na temelju unaprijeđene i zakonski verificirane strategije i tehnologije, sve snimke bile dokaz na sudu.

2. Na strateškim lokacijama treba osigurati dežurstva servisnih službi za pomicanje i odvoženje oštećenih vozila. Ovisno o situaciji i procjeni brzine realizacije, kombinirati odvoženje i pomicanje oštećenih vozila na zaustavnu traku, kako bi se čim prije ponovno uspostavio prometa.

3. Za sve zastoje izazvane prometnom nesrećom i očevidom na autocesti dulje od 90 minuta utemeljiti istražno povjerenstvo koje bi ocijenilo razloge duljine procesa te iniciralo mjere za poboljšanje.