Član Vladina znanstvenog savjeta Ozren Polašek gostovao je na N1 Televiziji gdje je govorio o trenutnoj epidemiološkoj slici u Hrvatskoj.

Znanstvenik Polašek smatra da situacija nije povoljna što se, kaže, vidi iz rasta brojeva.

“Svi se nadamo da će nam se situacija popraviti. Obrazac epidemije nam se opet mijenja. Ne možemo ga izravno uspoređivati s mjesecom studenim jer dio starije populacije smo procijepili, pa što zbog novih sojeva koji napadaju mlađe, što zbog zaštićenosti starijih, malo se mijenja obrazac epidemije pa samo do neke mjere možemo koristiti iskustva iz studenog”.

Mjere su nam i dalje blage, smatra Polašek, no nada se da će ipak polučiti dobre rezultate.

“Dobri rezultati uz blaže mjere”

“Nadamo se da uspijevamo uz blaže mjere imati dobre rezultate, dosad smo ih imali. Nadamo se da nećemo imati veći porast brojki. No, ako se i nastavi trend, smanjivat će se smrtnost hospitaliziranih jer će biti veći udio mlađih u bolničkim populacijama. Nezgodno je što se širi taj novi soj koji ima malo veću stopu smrtnosti. To je dinamični trenutak u kojem su i mlađi ljudi u bolnici i brža napredovanja kliničke slike. Zato kolege ponavljaju da je i dalje potreban oprez”, iznio je Polašek.

Ističe da i dalje treba biti oprezan:

“U ovom trenutku se ne bih usudio reći da imamo jasan recept. Događaju se izboji epidemije u nekim zemljama, brzo naraste broj zaraženih, pa se zbog mjera smanji. Smatramo da se radi o strukturi populacije. Virus se uspije proširiti kroz male podgrupe i kad se one zasite virusom, broj može brzo opasti. Još uvijek sve to ne razumijemo do kraja, ali nadamo se da ćemo cijepljenjem virus čim prije staviti pod kontrolu”, kazao je Polašek.

“Ne pomažu stalna promišljanja o AstraZeneci”

Potražnja za cjepivom sad je veća od ponude, pri čemu Polašek ističe da ne pomažu stalna promišljanja o AstraZeneci.

“Nadam se da nećemo doći do situacije da imamo velik broj neiskorištenog cjepiva, ali nemoguće je to predvidjeti. Stav ljudi prema cijepljenju se mijenja ovisno o vijestima. Nadam se da nam epidemija neće zadavati više ovakve glavobolje”.

Komentirajući odluku nekih zemalja da ipak ograniče upotrebu AstraZenece na starije osobe, rekao je:

“Nažalost, rizici za različite nuspojave postoje za sve lijekove, pa tako i za ovo cjepivo. No, kad se neželjeni događaj dogodi, teško je braniti ideju da je učestalost takvih nuspojava mala. Učestalost nuspojava za ovo cjepivo je mala u usporedbi s drugim lijekovima, ali i dalje stvara probleme. Najbolje rješenje je usporedba ishoda i rizika od tromboze kod različitih cjepiva. Ako nema razlike, možemo nastaviti s ovakvim režimom cijepljenja”.

Komentirao je i što s osobama koje su sad već primile prvu dozu AstraZenece.

“Zasad još nemamo jasnu smjernicu što napraviti, jer nitko nije razmišljao da se cjepivo izbaci iz upotrebe. Nije se pojavio takav dokaz koji bi zahtijevao povlačenje cjepiva odmah. Zaštita nakon prve doze je od 50 do 70 posto što nije zanemarivo iako nije ideal. U jednom takvom scenariju dobit će jednu dozu i biti zaštićeni ovu sezonu, a iduće sezone će situacija biti jasnija”, rekao je.

Istaknuo je da je saznanje o razini antitijela važna za upravljanje epidemijom u budućnosti.

“Ako netko ima antitijela i duže od prosjeka, takvu osobu možda ne treba cijepiti. Tzv. titar, odnosno razinu protutijela bismo mogli raditi jednom, dvaput godišnje da vidimo razinu zaštite. Nema potrebe cijepiti ljude koji imaju antitijela, jer se ne povećava razina zaštite, ali se stvara rizik od nuspojava”, istaknuo je.

“Novi sojevi su problem”

Problem s novim sojevima kaže još nije do kraja proniknut, no smatra da će pronaći adekvatan scenarij i odgovor:

“Moglo bi se teoretski dogoditi da novi soj stvara drugačiji odgovor, da ga imunološki sustav ne prepozna. Za južnoafrički se soj pojavljuju takvi rani rezultati. U tom slučaju imamo niz mogućih opcija, od polivalentnih cjepiva do prilagođavanja mRNA cjepiva. Novi sojevi su problem, ali manji je korak napraviti cjepivo za novi soj, nego cjepivo otpočetka. Ako se vidi da nije učinkovito, brže ćemo moći reagirati”.

Dodaje da, što se mlađih osoba tiče, teže kliničke slike i dalje su rijetkost. Stoga se o cijepljenju mlađih tek razmišlja.

“Dio kolega smatra da mlađe osobe nisu zanimljive. No, i dalje moramo razmišljati o tome da mlađi, iako nemaju simptoma, mogu širiti zarazu, pa su u Velikoj Britaniji krenuli s istraživanjem cjepiva za mlađu dobnu skupinu. Sad su stali i gledaju što se događa sa situacijom. Cijepljenje mladih sad nije jasno definirano, nemamo snažnih razloga zašto ne bismo, no moramo stvarati prioritetne liste da čim bolje kontroliramo epidemiju”, naglasio je Polašek.

Tijekom ljeta, kaže, može se cijepiti 50 posto populacije:

“Ideja je da bismo mogli završiti tijekom ljeta, nadam se da će tako biti. Zbog dinamike opskrbe naša projekcija je nešto niža od drugih zemalja EU, no još imamo priliku s ovakvim punktovima poput ovog u Zagrebu procijepiti veći broj ljudi”.

Bez opuštanja unatoč cijepljenju

“Unatoč cijepljenju ne bismo se trebali populacijski otvarati i zaboraviti mjere”, naglasio je znanstvenik.

Nakon cijepljenja imunološki sustav reagira i treba mu par tjedana da se razvije prva razina imunosti pa još nekoliko tjedana da se razvije puni imunitet, pojasnio je.

“Može se dogoditi da netko ne razvije adekvatan imunološki odgovor, iako je to zasad rijetko, pa i nakon cijepljenja bismo trebali kontrolirati situaciju. Iz primjera Južne Amerike vidimo da su imali visoku stopu cijepljenih, opustili su mjere i onda se opet dogodio skok. Najbolji odgovor na ovakva pitanja vidjet ćemo iz zemalja koje imaju visoku stopu cijepljenja. Zato sad to promatramo i pokušavamo naći najbolji plan za nas”, rekao je Polašek.

Komentirao je i vodi li se u Hrvatskoj evidencija osoba koje su preboljele covid-19 pa su se ponovne razboljele.

“Vodi se detaljna evidencija o tome tko je testiran, tko se razbolio, no zasad nemamo dovoljno dobar sustav testiranja za svaku varijantu, to se razvija.

Zasad postoji podatak koliko se ljudi ponovno zarazilo, ne znam za njega. Po pričama kolega, radi se o malom postotku, obično te vijesti i završe u medijima, pretpostavljam par postotaka. Imuni odgovor nakon zaražavanja ne traje dugo, nekoliko mjeseci, pa očekujemo da će se takva situacije češće pojavljivati”, poručio je.