Sjedinjenim Državama prijetio je neminovan poraz u Vijetnamu, sovjetske trupe ušle su u Čehoslovačku, studenti su prosvjedovali diljem svijeta. Prije pedeset godina, revolucionarne 1968., svijet se tresao od nemira i velikih nadanja.

Kako je izgledala dramatična godina 1968.?

Amerikanci uzdrmani u Vijetnamu

Washington od početka 60-ih šalje svoje snage u Vijetnam kako bi podržali Južni Vijetnam u borbi protiv gerilaca Vijetkonga koji su imali potporu komunističkog Sjevera.

No velika gerliska ofenziva, nazvana Tet po vijetnamskoj novoj godini, primorala je Amerikance da temeljito preispitaju svoje djelovanje u toj zemlji.

Krajem siječnja tisuće komunističkih boraca napali su južne gradove, uključujući i najveći – Sajgon.

Taj iznenadni koordinirani napad na kraju je zaustavljen, ali je naglavce okrenuo javno mnijenje američke javnosti o sudjelovanju u Vijetnamskom ratu.

Bila je to najsmrtonosnija godina za američke vojnike u Vijetnamu i predsjednik Lyndon B. Johnson pod pritiskom masovnih prosvjeda u SAD-u uskoro najavljuje djelomični prekid bombardiranja Sjevera, što je početak dugog procesa američkog povlačenja iz Vijetnama.

Ono kulminira padom južne prijestolnice Sajgona 1975. te ujedinjenjem Vijetnama 1976. godine pod kontrolom Sjevera.

Ustanak mladih 

Vijetnamski mirovni pregovori započinju u svibnju iste godine u Parizu, gradu u kojem istodobno traje val studenstkih nemira koji će se kao požar proširiti svijetom.

Antiratne demonstracije zapravo su započele na američkim sveučilištima, ali 1968. dobivaju novu dimenziju.

Mladi izlaze na ulice diljem svijeta kako bi izrazili svoj bijes zbog ratova i krize kapitalizma, no i kako bi se borili za seksualne slobode, feminizam te, već tada, zaštitu okoliša.

Pokušaj ubojstva radikalno lijevog čelnika studenata Rudija Dutschkea u travnju pokreće nemire u Berlinu koji se šire na nekoliko desetaka njemačkih gradova.

Studenti u Parizu prosvjeduju 10. svibnja i tijekom te noći se sukobljavaju se s policijom. Dva dana kasnije pridružuju im se radnici i započinje strajk koji tjednima paralizira državu.

Predsjednik Charles de Gaulle 30. svibnja raspušta parlament, no njegova stranka se nakon izbora u lipnju vraća jača nego prije.

Istovjetni društveni pokret se širi na Italiju, Tursku, Japan i druge države, među kojima je bila i Jugoslavija.

Ugušeno proljeće

Revolucionarni vjetrovi stižu i u komunističku Čehoslovačku gdje u siječnju čelnikom vladajuće stranke postaje Aleksander Dubček koji pokušava uvesti reforme koje naziva “socijalizmom s ljudskim licem”.

No Praško proljeće neprihvatljivo je za Moskvu koja i dalje dominira komunističkim istokom Europe.

Sovjetski Savez u kolovozu u Čehoslovačku šalje svoje tenkove i vojnike, uključujući one komunističkih saveznika, i krši sve nade da će doći do promjena.

Nacija se pomirila sa sudbinom i unatoč žrtvama poput one studenta Jana Palacha, koji se zapalio na glavnom praškom trgu u nadi da će ponovo potaknuti na borbu, Praško se proljeće ugasilo.

I Poljska je imala svoje “proljeće”, studentske prosvjede koje je žestoki  komunistički režim lakše ugušio od češkog.

Pošto su nekolicina studentskih čelnika židovi, vlasti pokreću antisemitsku kampanju zbog koje tisuće ljudi odlazi iz države.

Olimpijske igre u Meksiku

Meksička policija zaustavlja studentske prosvjede nedugo prije početka Olimpijskih igara u listopadu.

Mnogi su ubijeni: vlasti kažu da je riječ o 33 žrtava, no svjedoci procjenjuju da ih je bilo između 200 i 300.

Ali se prkos ipak pokazao i na samim Igrama. Olimpijski pobjednik u utrci na 200 metara Tommie Smith i trećeplasirani John Carlos na pobjedničkom postolju dižu uzrak svoje šake što je bio pozdrav Black Powera, simbola borbe protiv diskriminacije Afroamerikanaca u SAD-u.

Atentati

Bila je to tegobna godina za borbu protiv rasne segregacije u Americi. Bijeli rasist ubio je propovjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Martina Luthera Kinga 4. travnja u Memphisu.

Njegovo ubojstvo izazvalo je gnjev diljem države, a nedugo poslije predsjednik Johnson potpisuje zakon o izjednačavanju prava na stanovanje, jedan od posljednjih zakona o civilnim slobodama koje je taj predani aktivist tražio.

Dva mjeseca poslije još je jedan atentat uzdrmao Sjedinjene Države. Palestinski imigrant puca na Bobbyja Kennedyja, koji je tada bio najizgledniji kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju. Mlađi brat Johna F. Kennedyja, ubijenog pet godina prije, premino je od posljedica ranjavanja idući dan.

Katastrofa u Biafri

Svijet 1968. shvaća i razmjere humanitarne katastrofe u Biafri, odmetnute nigerijske pokrajine, koja se bori protiv njezine vojske kako bi zadržala neovisnost proglašenu godinu prije.

Fotografije izgladnjelih stanovnika pokreću novu vrstu međunarodnog humanitarnog djelovanja koja će uskoro rezultirati osnivanjem Liječnika bez granica.

Trideset mjeseci dug sukob i nigerijska blokada rezultirali su s milijun mrtvih, među kojima su mnogi umrli od gladi.