Pričigin, specifični splitski festival pričanja koji je osnovala udruga Pričigin 2007. godine, nakon 15. izdanja dobit će novo vodstvo. Dosadašnji vodeći čovjek festivala, Petar Filipić, profesor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Splitu i Renato Baretić, književnik, novinar, kolumnist, scenarist i autor romana „Osmi povjerenik“, za koji je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada, koji su Pričigin postavili na noge i ustrajno ga vodili, jesenas su najavili umirovljenje. Iako su se mnogi ljubitelji festivala zabrinuli za njegovu budućnost, posljednjih dana Stare godine objavljena je vijest da Pričigin ide dalje i da će se 16. Pričigin održati od 21. do 25. ožujka 2023., ali pod novim vodstvom.

Od 2007. do danas Pričigin je izrastao u jedinstveni festival pričanja i što je još važnije, kažu osnivači, slušanja. Oni ističu kako se u vrijeme kada nitko više nikoga ne sluša i svatko svakoga prekida u govorenju, Pričigin pretvorio u manifestaciju pristojnosti i veselja. Pravila Pričigina su vrlo jednostavna: svi sudionici svakog programa po desetak minuta pričaju svoju priču na istu, unaprijed zadanu temu; nema ni čitanja niti bilježaka, samo pripovijedanje živom i brojnom auditoriju. Pričigin se – osim prošle dvije godine, kada je bio u rujnu – održava u ožujku i traje pet dana, s najmanje dva tematska programa dnevno, međusobno posve različita i po temama i po pripovjedačima.

U sklopu Pričigina odvijaju se i druga atraktivna događanja: autorske večeri pisaca, ali i drugih osoba iz javnog života; tu je i burza pročitanih knjiga. U sklopu Festivala pričanja priča realizira se i tematski zasebna manifestacija na kojoj svoje priče pričaju osmoškolci. O budućnosti Pričigina Nacional je razgovarao sa starim i novim vodstvom festivala kojeg preuzimaju žene.

Petar Filipić prisjetio se početaka Pričigina.

„Bio je to, rekao bih, utjecaj svjetskih kretanja na naš mali grad. I ranije su u svijetu postojali tzv. storytelling festivali i tako sam ja u svojim putešestvijama kao profesor na Ekonomskom fakultetu putovao i po SAD-u i tamo koristio priliku da posjećujem takve festivale. No ja nisam bio zadovoljan načinom na koji oni to rade, jer oni pričaju uglavnom tuđe priče, vrijeme im je neograničeno i koriste šalabahtere, što se meni kao profesoru nije sviđalo. Smatrao sam da mi tu ideju možemo razviti puno bolje. I zato, kada smo odlučili osnovati svoj Pričigin, uveli smo neka vrlo jednostavna pravila. A to je da nema pričanja dulje od 10 minuta, da se pričaju isključivo vlastite, autorske priče, da nema ni šalabahtera, ni papira, ni drugih pomagala. I to je odmah dalo jednu dinamiku, jednu dozu improvizacije, jedno veselje i publika je to prepoznala.“

Nova uprava festivala Pričigin: producentica festivala Viktoria Šižgorić Zorić, dosadašnji voditelj Pričigina Petar Filipić, izvršna direktorica festivala Maja Vrančić, umjetnička direktorica festivala Patricija Horvat. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Filipić ističe kako je broj posjetitelja u amfiteatru Doma mladih, gdje se Pričigin održava, iz godine u godinu rastao i u vrlo kratkom vremenu od nekoliko stotina dosegao četiri tisuće posjetitelja u četiri dana festivala:

„To je fantastična brojka i svi koji nešto znaju o književnoj sceni, druženjima s piscima i promocijama, znaju da su te brojke nedostižne. Nije nevažno ni da se to događa u amfiteatru, gdje svatko vidi svakoga, jer se pričanje priča zapravo ne može niti doživjeti na pravi način u linearnoj dvorani.“

O imenu Pričigin, koji je odličan spoj Picigina i pričanja priča, Renato Baretić, drugi bard ovog festivala, kaže kako je to bilo logično, jer se umjesto „balunom“ nabacuju pričama, odnosno na engleskom se to zove storytelling bouncing: „Kum Pričigina je naš prijatelj i kolega, član utorkaške bande, Dražen Čulić, književni prevoditelj. Mi utorkaši se već 25 godina sastajemo utorkom i svi misle da pričamo bogznašto pametno, a mi uglavnom razgovaramo o spizi. Kada sam ih zamolio da mi smisle ime koje bi sadržavalo i Split i priče i igru, a da se odmah shvati kako je nešto kolektivno posrijedi, Dražen Čulić me pogledao preko pijata i rekao: Pričigin. To je to. I godinama je Udruzi Picigin dolazila pošta za Udrugu Pričigin, eto, toliko su nas poistovjetili da smo zbunili i poštare.“

Pričigin se održavao u ožujku, samo su posljednja dva održana u rujnu, a na promjenu termina utjecala je epidemija covida-19. Lani, usprkos vrućini u rujnu, publika je bila nagurana u dvoranu, a jedna od posebnih večeri nosila je ime „Moja mater me traži“, parafraza naslova hita grupe TBF. Sudionici su pričali o svojim iskustvima s dalmatinskim materama i te su pomalo bizarne priče ostavile i najtopliji dojam.

Pričigin se kroz ovih petnaest godina može pohvaliti velikim brojem vrlo značajnih sudionika – književnika, novinara, kolumnista, odličnih pripovjedača, domaćih i stranih, njih 680, što je sve popisano u arhivi Pričigina, objašnjava Filipić. Među njima su i profesionalni pisci, članovi Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika. U tih 15 godina ispričane su 742 priče, odnosno oko 42 priče po festivalu.

Novo vodstvo Pričigina preuzimaju žene, pri čemu veterani i osnivači i dalje ostaju aktivni. Izvršna direktorica od početka 2023. postat će Maja Vrančić, kulturna aktivistkinja, suosnivačica i predsjednica udruge KURS, godinama aktivna na splitskoj kulturnoj sceni. Na mjesto umjetničke direktorice imenovana je pričiginaška voditeljica, književna prevoditeljica i promotorica Patricija Horvat, a voditeljica PR-a i producentica ostat će Viktoria Šižgorić Zorić, koja je sve ove godine uspješno koordinirala sve „pozadinske“ aktivnosti Pričigina.

Maja Vrančić godinama je vezana uz Pričigin. Podsjeća da je Pričigin osnovan 2007., kada i KURS, Udruga za promicanje kulture iz Splita, koja pripada europskoj mreži Traduki, osnovanoj na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova Njemačke i ostalih europskih zemalja s njemačkog govornog područja. KURS vodi program Writers in Residence „Marko Marulić“, rezidencijalni program za inozemne pisce i druge umjetnike koji osim Tradukija podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Split.

„I KURS i Pričigin osnovala je ekipa koja je pripadala istom kulturnom krugu. I koliko god da se ja bavila rezidencijalnim piscima i aktivnostima KURS-a, uvijek sam bila prisutna iza pozornice i pružala logističku pomoć. Jer to su poslovi koje publika ne vidi, a bez njih organizacije nema.“

Interes za Pričigin je sve veći, pa je broj publike u amfiteatru Doma mladih narastao do 4000. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Tijekom svih tih godina bilo je puno anegdota s pripovjedačima, a Renato Baretić prisjetio se specifične skupine pripovjedača.

„Zapravo, priče nakon Pričigina posebna su kategorija za sebe. Jedan od meni najdražih iskustava je bila suradnja s našim prijateljima iz Kutine, Romima Nikolićima, koji su nam pričali na temu ‘Kuća, posao’. Oni su se dosta nećkali da dođu, ali kada smo im sve objasnili i o nama i o našoj publici, koja je stvarno sjajna, ipak su došli i toliko su se oduševili da su tražili uzvratni posjet. Bili smo i u Kutini, i u njihovu naselju i do danas pamtim to sjajno i nezaboravno druženje.“

Iako je jednom prilikom predsjednik Ivo Josipović posjetio Pričigin i ispričao jedan ne baš uspjeli vic, Petar Filipić ističe kako se na Pričiginu ne priča o politici i nema političkih gostiju:

„Josipović je bio na Pričiginu kao pričač, a ne predsjednik, tako je i tretiran i ljudi su ga takvog i doživjeli. Ta naša publika je doista fantastična, osobito uzimajući u obzir da se sve to događa u Domu mladih koji nije dovršen i u kojem je prilično hladno u ožujku, bez grijanja. Međutim, ljudi tamo sjede tri-četiri sata i trpe hladnoću kako bi slušali priče. Teško je to objasniti nekome tko to nikada nije doživio – zamislite kakve su te priče magnet. Ta publika je raznolika, svih generacija, a u posljednje vrijeme se i pomlađuje, što mi je osobito drago. Ipak, najviše ljudi je bilo kada je bila ‘Večer priča iz Vlaške’, kada je u publici bilo oko tisuću ljudi.’’

Osim Maje Vrančić koja će se uključiti u vodstvo Pričigina, nova umjetnička direktorica Pričigina je Patricija Horvat. Predstavljajući novosti koje donosi plan i program Pričigina u 2023., ,Patricija Horvat kaže kako su program ovogodišnjeg, 16. festivala, zajednički osmislili i stari i novi tim Pričigina.

„Našli smo se možda u malo nezgodnom položaju jer smo imali samo šest mjeseci, odnosno od današnjeg dana samo tri mjeseca do sljedećeg Pričigina. Trebalo se raditi brzo i neću previše otkrivati, ali ono što mogu reći jest da će ostati ono što publika najviše voli i nećemo, barem za sada, dizati nikakvu revoluciju. Pričigin će zadržati svoju prepoznatljivu formu i tradicionalne programe koji su kroz godine postali omiljeni kod publike. To je, prije svega, večer hrvatskih pisaca i spisateljica, splitskih pisaca i spisateljica, koju smo uveli prije nekoliko godina, jer smatramo da Split ima kvalitetne autorice i autore koji zaslužuju svoju posebnu večer. Osim ovih, planiramo i Večer regionalnih priča. Od početka Pričigina to su stupovi programa koje publika posebno voli i oni ostaju. Osim ovih, ove godine pričat će svoje priče i PR-ovci i turistički vodiči, a imat ćemo i jednu otočku večer. Bit će tu još iznenađenja, a o imenima još nećemo govoriti. U svakom slučaju, Pričigin će se pojaviti u starom ruhu, ali s novom energijom. Bit će pomaka u sljedećim godinama, ali oni sigurno neće biti tektonski.“

Maja Vrančić dodala je kako su one kao tim, u kojem je i Viktoria Šižgorić Zorić, dugogodišnja voditeljica PR-a i producentica, hrabro preuzele vođenje Pričigina koji sada prelazi u ženske ruke:

„Kako diše Pričigin, dišemo i mi. I tradicija i publika Pričigina i Patriciju i mene nadahnjuju i nameću nam obvezu da budemo barem onoliko dobre kakvi su bili naši prethodnici, to jest Renato Baretić, barba Pero Filipić i Viktoria sve ovo vrijeme. Naravno, moramo se truditi biti i bolji, jer dolaze neka nova vremena i nova, mlađa publika koju treba privući i zaintrigirati. Moramo pratiti nove digitalne trendove i pokušati od Pričigina napraviti nacionalni festival, što on zaslužuje. Pred nama je veliki zadatak.“

Osim što će zadržati i Dječji Pričigin subotom, planiraju i gostovanja po otocima, Cresu i Malom Lošinju, u okviru ideje da Pričigin izađe iz grada Splita. Uoči novog Pričigina bit će otvorena i izložba u suradnji s Fotoklubom Split, na kojoj će biti retrospektiva fotografija – 15 godina Pričigina.

Na pitanje kako ide suradnja s gradom Splitom i Ministarstvom kulture i medija, Filipić kaže:

„Pa pomažu koliko mogu, ali to ni blizu nije dovoljno. Ako važemo, onda je to 20 posto od onoga što je potrebno. S ostalih 80 posto snalazimo se kako znamo i umijemo, ali ne smijemo zaboraviti Ministarstvo kulture i medija, Županiju i Turističku zajednicu koji su nam veliki partneri. Od početka smo imali i privatne, neinstitucijske sponzore koji podržavaju Pričigin i voljeli bismo ih ubuduće imati još više.“