Zagrebačka Scena Amadeo ove godine obilježava dvadeset godina rada. U jubilarnoj sezoni na Sceni će se izvesti vremeplov, kao podsjetnik na izvođače koji su učinili da Scena postane nezaobilazna zagrebačka ljetna destinacija. Sezona se otvara u srijedu, 3. srpnja, koncertom Amigo – Arsenu u spomen, na kojem će nastupiti Gabi i Matija te pijanist Branko Bulić – Bula. Arsen je na Sceni Amadeo održao više od 40 koncerata, a 2015. godine održao je ondje i svoj posljednji nastup. Osamnaest godina od posljednjeg zajedničkog nastupa na sceni Amadeo, ovoga ljeta nastupaju Miroslav Tadić i Rade Šerbedžija, uz američku violinisticu Yvette Holzwarth. Tu su i nastupi Cinkuša, Mariachi Los Caballerosa te ansambla Lado. Svoje nove albume predstavit će Andreja, Rundek & Ftičeki te jedna od ponajboljih svjetskih harmonikašica Merima Ključo koja je nedavno s pjevačicom Jelenom Milišić objavila album „Lume“. Dva svjetski poznata virtuoza, gitarist Petrit Çeku i pijanist Aljoša Jurinić, postali su stalni izvođači Scene. Petrit Çeku nastupit će u srpnju, dok će Aljoša Jurinić nastupiti u dva navrata; prvi nastup je u srpnju, kada će svirati s gostima na humanitarnom koncertu Korak u život, dok će se na drugom nastupu u kolovozu publici predstaviti svojim solističkim recitalom.

Scena Amadeo nastavlja suradnju sa Zagrebačkim solistima, koji ove godine obilježavaju 65 godina postojanja. Na prvom koncertu u kolovozu koji nosi naziv Ivo & prijatelji – Zagrebački solisti sviraju Josipovića, predstavit će se djela skladatelja Ive Josipovića. Bit će praizvedeno Josipovićevo djelo naručeno za Soliste od Scene Amadeo. Od 2002. do 2005. Scena je od suvremenih hrvatskih skladatelja naručila sveukupno dvanaest novih djela koja su praizvedena na sceni Amadeo. Od samoga početka svoga rada Scena Amadeo bila je okrenuta promoviranju mladih i talentiranih glazbenika. Ove godine kroz dvije multimedijalne večeri u kolovozu, ugostit će ponajbolje hrvatske kantautorice Saru Renar, Ninu Romić, Luce i Ivanu Picek te njihove gošće.

Unutar 20. obljetnice ovoga ljeta Scena Amadeo obilježava i deset godina izložbenog ciklusa posvećenog uspomeni na Izabelu Šimunović koja je 2010. godine nakon duge i teške bolesti preminula u 39. godini života. Te godine, u suradnji s domaćinom scene Hrvatskim prirodoslovnim muzejem, pokrenuta je serija likovnih izložbi na kojima su izlagali likovni umjetnici koji svoju inspiraciju traže u prirodoslovlju. Na izložbi koja se otvara 11. srpnja publika će, uz djela Izabele Šimunović i Vladimira Filakovca, imati priliku vidjeti radove Denisa Kraškovića, Petra Dolića, Vatroslava Kuliša, Bane Milenkovića, Marije Ujević, Dominique Jurić i Dore Kovačević.

Dva desetljeća rada zagrebačke Scene Amadeo povod je za razgovor s njenim utemeljiteljem i voditeljem Nenadom Jandrićem.

Nacional: Kad pogledate iza sebe, što biste istaknuli kao najveći uspjeh kad je Scena u pitanju?

Naš najveći uspjeh je to što smo izdržali sve ove godine ne radeći ustupke, unatoč brojnim pokušajima da nas se izbaci iz kolosijeka koji smo zacrtali, a to je promoviranje kvalitete i izvrsnosti. U ovoj obljetničkoj sezoni posebno gorak okus ostavlja činjenica da već godinama nemamo kazališni program. Naime, Scena Amadeo osnovana je kao kazališno-glazbena scena u kojoj se izmjenjuju kazališni, glazbeni i povremeno filmski programi. Godine 2016., bez ikakvog obrazloženja, članovi Vijeća za kazališnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu, koje i danas djeluje u istom sastavu pod vodstvom Zlatka Viteza, uz članove Almiru Osmanović, Joška Ševu, Snježanu Abramović Milković i Ivicu Prlendera, ukinuli su financijsku potporu kazališnom programu Scene Amadeo.

Nacional: Zašto ste uopće željeli pokrenuti takav festival i zašto baš ovaj prostor? Što je bila prvotna ideja i jeste li zadovoljni danas, dva desetljeća poslije?

Osnovna ideja bila je oživjeti zagrebački Gornji grad, koji je u vrijeme kada smo mi krenuli s programom bio zapuštena gradska spomenička oaza. Željeli smo probuditi uspavanu ljepoticu, udahnuti zaboravljenom prostoru dašak umjetnosti, vratiti Zagrepčane na Gornji grad. Izbor atrija Hrvatskoga prirodoslovnog nametnuo se sam po sebi: izvrsna je akustika, kao i povijest prostora u kojem je od 1797. do 1834. djelovalo prvo javno zagrebačko kazalište koje je vodio veliki župan zagrebački Anton Amade de Varkony po kome je Scena dobila ime. Tu želju iz prve je prepoznao i naš domaćin, Hrvatski prirodoslovni muzej, koji je objeručke prihvatio koncepciju našega programa. Izuzetno nas veseli činjenica da je u projektu novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja predviđena i nova suvremena multimedijalna dvorana u kojoj ćemo, nakon dovršetka radova na obnovi i dogradnji postojeće palače 2023., moći nastaviti s programom. Naravno, to znači da ćemo morati privremeno preseliti svoje djelovanje izvan Prirodoslovnog muzeja te trenutačno razmatramo nekoliko interesantnih prostora na Gornjem gradu, uključujući i dvorište Zagrebačkih solista. Ovo nam nije prvi put da se zbog radova moramo iseliti iz Demetrove 1. Između 2006. i 2009. Scena Amadeo djelovala je u prostoru Muzeja za umjetnost i obrt. Nakon završetka radova Scena se vratila u svoj matični prostor te očekujemo da će se isto dogoditi i u sezoni 2024. godine.

Nacional: Kako birate program, što vam je najvažnije?

Isključivi kriterij izbora je kvaliteta izvođača. Na ruku nam ide i sretna okolnost da scena djeluje u intimnom prostoru gornjogradske plemićke palače koju karakterizira izuzetna akustika. Vrhunski umjetnici nakon nastupa na Amadeu uvijek ponovno žele nastupiti na našoj pozornici. To je ujedno i odgovor onima koji nas stalno pitaju kako sa skromnim budžetom te nevelikim gledalištem od 250 sjedećih mjesta uspijevamo iz godine u godinu angažirati takve umjetnike.

Nacional: U ovih 20 godina izvedeno je dosta premijernih predstava, skladbi, kakva je situacija danas?

Spremajući program ove godine zavirili smo u arhivu scene. Od prve sezone davne 2000. do danas izvedeno je više od 700 kazališnih predstava, uključujući 11 premijera, kao i brojne dječje predstave u okviru Malog Amadea te Festivala kazališnih akademija, 12 praizvedbi djela hrvatskih skladatelja, koncerata i filmskih projekcija – Motovun u Zagrebu, Pula u Zagrebu, brojni dokumentarni filmovi, devet izložbi poznatih hrvatskih likovnih umjetnika posvećenih uspomeni na Izabelu Šimunović…

Situacija danas razlikuje se iz godine u godinu i ovisi o potpori Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Turističke zajednice Grada Zagreba. I danas, kao i na samim počecima naše scene, svaka nova sezona je novi izazov.

Nacional: Kako ocjenjujete kulturnu ponudu Zagreba iz vremena osnutka festivala i danas?

To se ne može usporediti. U vrijeme kada smo mi počinjali, Zagreb je bio uvelike zapuštena kulturna palanka u kojoj su negdje na marginama djelovala sjajna kazališta, komorni sastavi i orkestri. Danas je Grad Zagreb, zahvaljujući sredstvima koje izdvaja za kulturu, mjesto u kojem možete sudjelovati u vrhunskim europskim i svjetskim kulturnim delicijama, bez potrebe putovanja u Pariz, Beč ili New York.

Nacional: Koji su planovi za iduće godine?

Scena Amadeo će se i u narednim godinama nastaviti držati visokih kriterija u izboru programa i izvođača te se sve više otvarati prema mlađim naraštajima izvođača i novim umjetničkim estetikama i trendovima. Kao prva i jedina polivalentna ljetna zagrebačka pozornica, Scena Amadeo i u budućnosti će nastojati zadržati raznolikost umjetničkih izražaja te učvrstiti svoju poziciju kao nezaobilazna ljetna kulturna oaza Gornjega grada.