Viši sud u Podgorici u četvrtak je nepravomoćno osudio čelnike oporbenog prosrpskog i proruskog Demokratskog Fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina zbog sudjelovanja u organizaciji pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora Crnoj Gori 16. listopada 2016. godine, “s ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO”.

Mandić i Medojević nisu prisustvovali izricanju presude, što je bila njihova zakonska obveza.

Presudom Višeg suda ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerija Bratislav Dikić osuđen je na 8 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti.

Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na 7 godina zatvora.

Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani, članovi srpskog četničkog pokreta Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do 3 godine zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.

Tijekom izricanja presude policija je pojačala mjere sigurnosti na Višem sudu, a ulica u kojoj se sud nalazi zatvorena je za promet. U Crnoj Gori već nekoliko dana vlada velika napetost, nakon što je iz DF priopćeno da neće dozvoliti da njihovi čelnici idu u zatvor, najavljujući “specijelne mjere protiv nositelja vlasti u Crnoj Gori”.

Crnogorsko suđenje stoljeća, kako su ga nazvali mediji u Podgorici, počelo je u rujnu 2017. i trajalo je godinu i pol dana. Održano je 170 ročišta koja su prvi put u povijesti crnogorskog sudstva prenošena izravno na nacionalnim televizijama u Crnoj Gori.

Mjesec dana nakon prvog ročišta u sudnici se pojavio svjedok Saša Sinđelić, srbijanski državljanin, koji je svjedočio kako se povezao s ruskim agentom Eduardom Šišmakovim, što je bio plan kriminalne organizacije, kakve su veze postojale s liderima Demokratskog fronta. Obrana optuženih tijekom suđenja pokušala je osporiti njegovo svjedočenje, navodeći da je on na sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubojstva Mirka Fotesa.

Suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori izazvao je veliko zanimanje domaćih i stranih medija. Tako su, primjerice, Guardian, Washington Post i Daily Telegraph opširno izvještavali o pokušaju terorizma u Crnoj Gori, iznoseći detalje koji su upućivali na umiješanost Rusije u događaje u Crnoj Gori. Ocjene o povezanosti Moskve s pokušajem nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori otvoreno su kasnije iznosili visoki dužnosnici vodećih država svijeta, što je Kremlj opetovano opovrgnuo.