Deseci tisuća prosvjednika na ulicama poljskih gradova i upozorenje legendarnog poljskog sindikalnog vođe Lecha Wałęse da se država nalazi pred građanskim ratom, samo je jedna od posljedica zakona koji je poljski parlament donio u subotu rano ujutro. Tim zakonom prihvaćena je reforma poljskog Vrhovnog suda unatoč upozorenjima Europske unije, zabrinute za neovisnost pravosuđa u tolikoj mjeri da je zaprijetila neviđenim sankcijama. Prije glasovanja kojemu su prethodile burne rasprave u parlamentu, oporba je upozorila da se događa “državni udar” koji ugrožava neovisnost pravosudnog sustava. Ovom reformom vlada u roku od dva tjedna može poslati u mirovinu čak 83 suca iz najviših pravosudnih institucija u državi te može zamijeniti sve suce Vrhovnog suda. Osim toga, vlada će moći smjenjivati i premještati svakog suca, a na njihova mjesta imenovati one koji su po njenom političkom ukusu. Ministarstvo pravosuđa dobilo je pravo imenovati većinu od 25 sudskih upravitelja koji mogu poništavati odluke sudaca ili preuzeti od njih slučajeve na kojima rade, a imat će i odlučujuću riječ pri izboru sudaca u visoke sudove. Ministar pravosuđa sada ima također pravo smijeniti predsjednike regionalnih i apelacijskih sudova pa je Ewa Łętowska iz Poljske akademije znanosti zaključila da je “stranka Pravo i pravda slomila pravosudni sustav u Poljskoj”. O nestabilnosti situacije u Poljskoj govori i neočekivana odluka predsjednika Andrzeja Dude koji je u ponedjeljak odlučio da će staviti veto na dva od tri nacrta zakona kojima se reformira pravosudni sustav u zemlji. “Odlučio sam poslati nacrt zakona o Vrhovnom sudu kao i onaj o Državnom pravosudnom vijeću nazad u Sejm (donji dom parlamenta), što znači da ću staviti veto. Ti zakoni moraju biti ispravljeni “, rekao je Duda u izjavi na televiziji.

Iako se čini da prijetnje sankcijama iz Bruxellesa stižu zbog narušavanja demokratskih standarda i uvođenja “hibridne diktature” poljskih konzervativaca na čelu s vođom stranke Pravo i pravda Jarosławom Kaczyńskim, u Bruxellesu postoji strah da je ovo prvi korak prema jačanju utjecaja SAD-a u Europi. Američki predsjednik Donald Trump je početkom srpnja stigao u posjet Poljskoj i održao nekoliko govora, u kojima je nahvalio aktualnu konzervativnu vladu te im je pružio punu podršku u reformama. Trump je poljsku vladu nazvao zaštitnicima zapadnih vrijednosti i demokracije te je bez ikakve zadrške dijelio komplimente vođama stranke Pravo i pravda.

“Baš kao što Poljska nikada nije slomljena, danas šaljem poruku svijetu da ni zapad nikada neće biti slomljen. Naše vrijednosti će opstati, naši građani će napredovati i naša civilizacije će pobijediti”, rekao je između ostalog američki predsjednik u govoru održanom 6. srpnja u Varšavi. Trump je tom prilikom pohvalio borbu poljske vlade protiv islamskog terorizma, iako ta država dosad nije bila meta napada islamskih radikala. Njegova nacionalistička poruka bila je više nego jasna i Bruxelles je shvatio da poljska vlada ima Trumpovu podršku, iako svojim potezima ruše demokratske standarde. Do Trumpova govora još su i postojale naznake da bi Jarosław Kaczyński mogao odustati od sporne reforme, ali nakon nedvosmislene podrške Donalda Trumpa poljski su konzervativci ubrzali proceduru i 16 dana kasnije novi je zakon dobio podršku obaju domova poljskog parlamenta.

Trump je tako dao zeleno svijetlo za provedbu reforme koju poljska oporba zove “sudove na sudove” i koja u potpunosti ocrtava način na koji konzervativne vlade želi vladati Poljskom. Kaczyński je deklarirani euroskeptik i u Bruxellesu postoji strah da Trump preko svog poljskog istomišljenika želi uvesti nered u Europsku uniju u trenutku kada su na izborima u Nizozemskoj i Francuskoj populističke i euroskeptične snage doživjele velike poraze, a slično bi se moglo dogoditi i na skorim izborima u Njemačkoj. Angela Merkel gotovo će sigurno osvojiti još jedan mandat, a samim time će i ideja o jakoj Europskoj uniji dobiti novi zamah. Američki predsjednik već je nekoliko puta izrazio svoje neslaganje s politikom Angele Merkel i usprotivio se ideji ekonomski snažne i jedinstvene Europske unije. Nakon poraza Gerta Wilders i Marine Le Pen, novog je saveznika našao u Poljskoj i u Jarosławu Kaczyńskom koji je neosporni vladar iz sjene u toj državi. Šef stranke Pravo i pravda nema nijednu službenu državnu funkciju, ali bez njegova odobrenja ne može se donijeti nijedna odluka.

Od kada je 2015. njegova stranka preuzela vlast, Kaczyński je krenuo u bitku za kontrolu nad pravosuđem preko kojeg se želi obračunati s oporbom i svim neistomišljenicima. Već ranije je ostvario jednu pobjedu kada je Ustavni sud donio odluku koja pogađa Državno pravno vijeće (KRS), dosad neovisni ustavni organ koji igra odlučujuću ulogu u imenovanju sudaca. Prema odluci Ustavnog suda o sastavu KRS-a odlučivat će parlament, što je i bio cilj vladajuće stranke PiS (Pravo i pravda). Isto tako bi i mandat sadašnjih članova KRS-a trebao biti skraćen. Ustavni sud je zaključio kako je sadašnje pravilo o popunjavanju KRS-a bilo protuustavno, čime je otvoren put zakonu nakon čijeg je stupnja na snagu PiS dobio pojačan utjecaj na pravosuđe i mogućnost utjecaja na neposlušne suce. Godinama se Ustavni sud opirao ovakvoj odluci, ali otpor je prestao kada je na čelo ovog organa postavljena PiS-u odana Julia Przyłębska. Međutim, da plan o potpunom preuzimanju utjecaja nad pravosuđem uspije trebalo se nekako riješiti i problem Vrhovnog suda. Prošle subote i taj je problem riješen kada je usvojen prijedlog po kojem bi na svojim funkcijama mogli bi ostati samo suci koje je već imenovao predsjednik Andrzej Duda. Poljski Vrhovni sud iznimno je važan jer može poništavati ili potvrđivati rezultate izbora, a funkcionira i kao žalbeni sud za tvrtke i pojedince koji su nezadovoljni kako se prema njima odnose vladine institucije i službenici ili se žale na kršenje zakonitosti. Od kada je u listopadu 2015. stranka Pravo i pravda osvojila vlast, propovijedajući katolički konzervativizam i velikodušne društvene beneficije, korak po korak, smanjivala je demokratska prava: uspostavila je kontrolu nad vladinim medijima, ograničila javna okupljanja i aktivnosti nevladinih organizacija, smijenila je menadžere u svim državnim tvrtkama, a potkopala je ljudska prava, posebice ona koja se odnose na prava žena.

Koliko je Kaczyńskom bilo stalo da se ovaj posljednji zakon usvoji svjedoče i scene iz poljskog parlamenta u noći s petka na subotu. Kaczyński j nekoliko puta bez dozvole predsjednika parlamenta jurio prema govornici i s nje ispaljivao rafale uvreda na račun svih koji su se protivili spornom zakonu. Optuživao ih je da su “ubojice mog brata”, “izdajničke gubice” i “gadovi”. Komešanje i fizički sukobi kakvih nije bilo u poljskom parlamentu u novije doba, barikade i prepreke koje su od parlamenta napravile utvrdu, policija u stanju uzbune, i mržnja i prijezir na svim stranama samo su neke od posljedica politike koju je Kaczyński odlučio provesti uz potporu svog novog američkog prijatelja. Kaczyński se obrušio na desetke tisuća prosvjednika koje je optužio da pokušavaju izvršiti državni udar protiv demokratski izabrane vlade. Međutim, takvo ponašanje vodećeg poljskog političara ostvarilo je kontraefekt, pa prve ankete govore da su se mnogi umjereni birači njegove stranke doslovce uplašili od onoga što su vidjeli: taj ispad bijesa i čiste mržnje njihova stranačkog šefa je skinuo masku s lica vlastodržaca u Poljskoj. Kaczyńskom neskloni analitičari smatraju da bi kratak noćni nastup Kaczynskog u Sejmu mogao biti početak njegova političkog kraja jer pitanje je vremena kada će poljski birači shvatiti da ih trčanje u naručje Donalda Trumpa može stajati puno više nego svađe s ostalim članicama Europske unije.

Varšavu bi skupo mogao koštati postupak povrede europskog ugovora. O tome ne odlučuju vlade zemalja članica, nego samo Europska komisija i Europski sud koji može odrediti i novčanu kaznu

Zahvaljujući novcu iz fondova Europske unije, Poljska je oporavila poljoprivredu i izbjegla recesiju. Članstvo u EU-u toj zemlji je omogućilo modernizaciju poljoprivrede i konkurentnost na europskom tržištu. Poljsku je nakon pada komunizma pogodila teška ekonomska situacija, ali se zahvaljujući naporima građana, bolnim reformama i vještom korištenju novca iz EU fondova uspjela ekonomski uzdići. Nakon 13 godina članstva u EU-u Poljska se drastično promijenila nabolje jer ta je zemlja u višegodišnjem budžetu EU-a za period od 2007. do 2013. imala na raspolaganju 68 milijardi eura, a u sadašnjem ciklusu od 2014. do 2020. taj iznos je povećan na 82 milijarde eura. Poljska je najbolje od svih novih članica Europske unije iskoristila priliku koja joj se ukazala te je izbjegla recesiju jer je novac iz fondova Europske unije potaknuo rast investicija. Poljska je nakon pristupanja EU-u za polovinu povećala gospodarski rast, a nezaposlenost je prošle godine smanjila na 8,2%. Prosječna plaća u toj zemlji 2016. povećana je s 510 eura, koliko je iznosila 2003., na 945 eura.

Sve to mogla bi ugroziti konzervativna politika Jarosława Kaczyńskog i njegove stranke. “Prije ili kasnije morat ćete poduzeti potrebne korake za poštivanje demokratskih normi. Novi zakon ukida svaku preostalu pravosudnu neovisnost i stavit će sudstvo pod punu političku kontrolu nad vladom. Stoga se očekuje da će posljedice biti brze i potencijalno razorne”, upozorio je Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije. EU već sljedećeg tjedna može pokrenuti sudski postupak protiv Poljske pred Sudom pravde, najvišeg tribunala Europske unije. Međutim, podizanje optužnih prijedloga zbog toga što neka zemlja članica krši standarde demokracije i vladavine prava, dug je i kompliciran proces koji ponekad može trajati i godinama. Ako se doista ispune prijetnje Europske komisije da će aktivirati članak 7. sporazuma Europske unije, to ne bi bilo samo golema šteta za ugled Poljske, pa čak i ako saveznik Kaczyńskog Viktor Orban sa svojim vetom uspije spriječiti najgoru kaznu, oduzimanje glasa Poljske u Europskom vijeću. Varšavu bi skupo prije svega mogao koštati postupak povrede europskog ugovora. O tome ne odlučuju vlade zemalja članica, nego samo Europska komisija i Europski sud koji može odrediti i novčanu kaznu, a ako povrh toga dođe i smanjivanje europskih potpora za poljoprivredu, srdžbu poljskih seljaka Kaczyńskog politički neće preživjeti. Međutim, s obzirom na njegov konotativan i beskompromisan stil politike i zatrovane atmosfere u zemlji postoji opasnost da sve izmakne kontroli, na što je upozorio i Lech Wałęsa. Ako se to doista i dogodi, bit će to veliki problem ne samo za Poljsku, nego i za cijelu Europsku uniju, a baš to bi mogao biti i cilj podrške koju je Trump dao Kaczyńskom i njegovoj konzervativnoj politici.