Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izjavio je za Nacional da nema smisla “mijenjati igrača koji daje golove” te da bi volio kompletan tim poreznog Uskoka angažirati u policiji ako se porezni Uskok želi reorganizirati i dislocirati. “Bilo bi šteta za opće stanje u državi da se djelatnici Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara svedu na službenike koji više praktički neće znati kome odgovaraju ili će ostati bez postojećih ovlasti. Oni su tijekom vrlo kratkog vremena pokazali da posjeduju znanja koja u sustavu dotad nisu bila primijećena. Sve je to dovelo do uspješnih istraga u nekoliko iznimno osjetljivih slučajeva. Učinit ću sve da se korigira prijedlog Općeg poreznog zakona u dijelu koji predviđa ukidanje postojećih ovlasti za djelatnike poreznog Uskoka. Ako će se iz meni neobjašnjivih i posve neopravdanih razloga i dalje na tome ustrajati, predložit ću da se ti ljudi angažiraju u policiji, gdje ću im otvoriti maksimalan prostor da nastave s radom još jače nego dosad”, izjavio je za Nacional Vlaho Orepić.

Nova je to pljuska premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Zdravku Mariću zbog najavljene porezne reforme, konkretno zbog tendencije da marginaliziraju istražitelje koji su po mnogima ključno pridonijeli procesuiranju najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa Zdravka Mamića, ali i brojnih drugih koji su pod sumnjom za velike porezne prijevare. Na spornu tendenciju ministra financija Zdravka Marića, koju očito zasad podržava i premijer Andrej Plenković, da se potiho raspusti porezni Uskok, u svom subotnjem izdanju upozorio je Jutarnji list. Taj je Samostalni sektor osnovan uredbom Vlade od konca 2014. Svoje ovlasti crpio je iz Općeg poreznog zakona koji ga opisuje kao ustrojstvenu jedinicu ministarstva financija koja je nadležna za prikupljanje, kontrolu, analitičku obradu i razmjenu podataka bitnih za oporezivanje… Bivši ministar financija Boris Lalovac poslao je djelatnike tog sektora na posebno stručno usavršavanje u američki IRS, kako bi se lakše mogli boriti protiv krupnog poreznog kriminala. Rezultati njihova rada odmah su počeli privlačiti pažnju javnosti. Na njihovu udaru našao se najmoćniji čovjek hrvatskog nogometa Zdravko Mamić, Blaž Petrović koji je odnedavno u pritvoru zbog sumnje u poreznu utaju, kao i brojni drugi u slučajevima koji ukupno dosežu vrijednost od najmanje milijardu kuna.

“Dugo smo izgledali potpuno bespomoćno. Tek kad su se tog posla primili djelatnici poreznog Uskoka, počeli su stizati rezultati. Ništa se nije promijenilo, osim činjenice da su oni na temelju iste dokumentacije počeli postavljati druga pitanja. Ona ključna, koja mi nismo ni znali postaviti, jer naprosto nismo imali takva specifična znanja. Drugim riječima, djelatnici Uskoka su u pojedinim situacijama bili potkapacitirani i nisu raspolagali specifičnim znanjima potrebnima za rekonstrukciju kompliciranijih poreznih prijevara. Ali kada su se u slučaj Zdravka Mamića i druge umiješali djelatnici poreznog Uskoka, stvari su se potpuno preokrenule”, izjavio je za Nacional visoki pravosudni dužnosnik.

Prve su se tendencije o ukidanju poreznog Uskoka počele javljati još za vrijeme prošle vlade, u kojoj je kao najmoćniji čovjek figurirao tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Karamarko je bio naročito blizak sa Zdravkom Mamićem. Mamić je do dugo u noć ostao s Karamarkom u VIP prostoriji nakon izborne noći, Karamarko se s njim posebno sastajao u zagrebačkom hotelu Sheratonu, a sumnjalo se da su njihovi odnosi tako prisni prvenstveno jer je Mamić izdašno donirao HDZ, puno izdašnije no što je nominalno tvrdio. Zato se moglo sumnjati da je možda i prisan odnos Karamarka i Mamića mogao biti u pozadini tendencije za ukidanje poreznog Uskoka. Zbog postojećih odnosa snaga na hrvatskoj političkoj sceni, moglo se čak tvrditi i da je Zdravku Mariću taj aspekt reforme u vrijeme Tomislava Karamarka mogao biti nametnut.

Međutim, to se nije promijenilo ni nakon dramatičnih potresa na hrvatskoj političkoj sceni. Nakon što je vijest o ukidanju poreznog Uskoka počela privlačiti pozornost javnosti i izazvala i reakcije Mosta, koji se usprotivio tim najavama ustrajući na tome da porezni Uskok mora biti samostalan, Plenković je izjavio da se taj sektor ne ukida, ali je dao jednu dvosmislenu i neodređenu izjavu u kojoj je naveo da je porezni Uskok dio ministarstva financija i nastavlja s radom.

Plenković nije precizirao u kakvom obliku, a upravo je to presudno, jer i novi sporni prijedlog Općeg poreznog zakona predviđa nastavak rada tog odjela, ali bez dosadašnjih ovlasti koje su zaslužne i za izvrsne rezultata rada poreznog Uskoka. Sve dok se premijer oko tog pitanja preciznije ne izjasni, može se tvrditi da Plenković marginalizira istražitelje zaslužne za procesuiranje Zdravka Mamića.

Da se radi o neprimjerenoj intenciji sumnjive pozadine, sugerira i činjenica da se nitko iz Ministarstva financija nije usudio službeno braniti poziciju da bi porezni Uskok u postojećem obliku trebalo ukinuti. Umjesto toga, argumente protiv postojećeg poreznog Uskoka Jutarnjem listu iznosio je “sugovornik iz Ministarstva financija”.

Argumenti kojima se pokušava opravdati ukidanje postojećeg poreznog Uskoka, svode se na tvrdnje da se to radi kako bi se spriječio utjecaj politike na rad poreznih stručnjaka. Osim toga, ukidanje poreznog Uskoka pokušava se opravdati u funkciji relativizacije njihova rada, odnosno iznose se teze da se njihov doprinos precjenjuje.

“Da nije licemjerno i tragično, bilo bi smiješno. Osim toga, dovoljno je podsjetiti na to da su upravo najveće ‘žrtve’ poreznog Uskoka na sav glas javno isticale da su žrtve političkog progona. Sve to jasno govori kome se ide na ruku ukidanjem poreznog Uskoka. Bilo bi pošteno da se Plenković izjasni koja to pozadinska ruka upravlja poreznom reformom, a ne da se brani formulacijama tipa da se o tome još nije razgovaralo i sličnim verbalnim akrobacijama u funkciji izbjegavanja odgovora”, tvrdi visoki politički izvor.

Sve te nedoumice oko prave pozadine najave ukidanja poreznog Uskoka, svojom izjavom prekinuo je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić. Naprosto je najavio da ih se može pokušati marginalizirati, ali će ih on preuzeti i njihova znanja nastaviti maksimalno koristiti.

Orepićeva izjava najavljuje nove komplikacije za premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića, kada je porezna reforma u pitanju. Više izvora bliskih i Mostu i HDZ-u Nacionalu je ispričalo da bi porezna reforma mogla eskalirati u prvu veliku krizu funkcioniranja Vlade. Naročito ako se Most i HDZ ne usuglase oko toga što su od predviđene porezne reforme spremni zajednički podržati.

“U ovom trenutku postoji realna opasnost da se SDP i Most usuglase oko pojedinih pitanja vezanih uz poreznu reformu. To bi mogao biti prvi veliki sukob u Vladi. Sve to pokazuje da postoje greške u načinu pristupanja poslu pripreme i uvođenja porezne reforme. Javnosti je potpuno nejasno tko je i kako utjecao na prijedlog izrade porezne reforme, kada je ona zapravo nastajala, zašto je inicijalni prijedlog pušten u javnost bez da se adekvatno raspravio između HDZ-a i Mosta te zašto se s njom toliko žurilo. Sve to pokazuje da postoji ozbiljan prostor za napredak kada je u pitanju komunikacijska strategija Plenkovićeve vlade. On osobno ostavlja dobar dojam u javnosti, ali sadržaj rada njegove vlade i način predstavljanja aktivnosti Vlade javnosti, pokazuju da nije riječ o dobro uigranom timu. Takvu situaciju Most vrlo kvalitetno koristi za vlastito političko profiliranje. Plenkoviću zato treba kvalitetan komunikacijski i strateški savjetnik koji će biti usmjeren na promišljanje komunikacije kada su generalni operativni procesi u pitanju. Sve je očitije da on nema kadar takvog potencijala u svojoj neposrednoj blizini”, izjavio je za Nacional izvor blizak Plenkoviću.

Sada već i ljudi iz Plenkovićeve blizine strahuju da bi tijekom saborske rasprave o poreznoj reformi moglo doći do novog približavanja SDP-a i Mosta. Naročito jer su i neki kandidati za novog šefa SDP-a počeli kritizirati prijedlog porezne reforme s pozicija koje su slične onome što o pojedinim aspektima te reforme misle dužnosnici Mosta. “Moram reći da je porezna reforma nažalost rađena po mjeri tajkuna, a ne za sve građane Hrvatske. Profitirat će oni koji su i dosad imali najviše”, izjavio je nedavno Ranko Ostojić. Slične kritike iznio je i Orsat Miljenić. “Ja ne vidim po čemu bi to bila reforma. Ja to vidim kao HDZ-ovu prevaru birača. Plenković je treći premijer HDZ-a koji nudi smanjenje PDV-a pa je od toga odustao u prvih 20 dana. Obećanja HDZ-a traju 10 do 20 dana. To je, nažalost, to. Reformom se onima koji imaju nudi još, a oni koji nemaju, neće dobiti ništa. Naš izračun je da će samo dva posto najbogatijih ostvariti neki stvarni dobitak. Stvarno ne mogu prihvatiti reformu koja uzima onima kojima treba. Nećemo prihvatiti reformu koja dovodi u pitanje turizam. To je opasna igra u kojoj ugrožavate bitnu granu. Ne vidimo, i oni nigdje nisu rekli, kako će se odraziti na lokalne samouprave. Porez na nekretnine? U ovoj zemlji lupiti porez na nekretnine ljudima koji su ih teško stjecali, koji imaju jednu nekretninu, ne dolazi u obzir. Onima koji imaju puno, da. Onima kojima će porez potaknuti neizgrađeno građevinsko zemljište, da se stavi u funkciju, to da, ali porez na prvu nekretninu? Ja to ne mogu nazvati reformom, to je porezni udar nad onima kojima treba, da bi se dalo nekim drugima’, izjavio je Miljenić.

I neki drugi protivnici porezne reforme ističu da se može tvrditi da je Plenković odmah po dolasku na vlast ponudio projekt kojim sebi i svojim bliskim suradnicima povećava plaće. Kada se Most tome počeo protiviti, najavljujući amandman o plaćama dužnosnika prema kojem one ne bi rasle nakon predloženog poreznog rasterećenja, koji bi ih mogao povezati sa SDP-om, Plenković je te najave nazvao populizmom i demagogijom.

Uz navedeno, sve je izraženije i nezadovoljstvo ugostitelja. Oni su počeli svoje kritike također iznositi sa sve više argumenata. U tijeku su i izrade više studija koje bi trebale dodatno argumentirati stav HUP-a – Udruge ugostiteljstva i turizma kako je planirano povećanje PDV-a u tom sektoru nepromišljeno i štetno. U jednoj od tih studija navodi se da je 2016. donijela više od devet milijardi eura prihoda te porast investicija od 36 posto, odnosno 4,3 milijarde novih ulaganja u turizam, da su 2017. u planu investicije u obnovu i gradnju 50 novih hotela, što bi moglo doseći novih sedam milijardi kuna godišnje već 2019. te da bi to moglo potaknuti dodatni rast zapošljavanja, multiplikativne efekte na brojne druge industrijske grane, kao i porast BDP-a u cijelosti. Sve se to, prema njihovu viđenju, dovodi u pitanje povisi li se stopa PDV-a. Nacionalu je dostavljena i ekstenzivna prezentacija o strukturi troška i ostalog što čini ugostiteljski proizvod. Ta prezentacija pokazuje da bi povećanje PDV-a moglo biti devastirajuće za ugostiteljstvo, ali i da bi utjecaj ostalih predloženih mjera iz porezne reforme, koji bi prema tumačenju predlagatelja trebao amortizirati negativne efekte, zapravo zanemariv. “Iako su ugostitelji već počeli osjećati pritisak raznih inspekcija i poreznih nadzora, sve više se organiziraju i počinju ulagati u ozbiljne savjetodavne usluge kako bi argumentirano javnosti predstavili svoje pozicije i upozorili na nepromišljenost pojedinih dijelova predložene porezne reforme. Neki od njih već su zatražili i izradu analize postoji li prostor za tužbu za naknadu štete protiv države, jer je u strateškim državnim dokumentima bilo najavljeno postupno spuštanje, a ne povećanje stope PDV-a do 2020. Već su izrađene i detaljne analize zašto nije došlo do smanjenja cijena kada je PDV svojedobno spušten, kao i brojne druge projekcije s kojima žele privući pozornost javnosti prema njihovu uvjerenju da su kolateralne žrtve jednog ofrlje napravljenog projekta čiji se autori skrivaju od javnosti”, izjavio je za Nacional izvor koji koordinira sve te aktivnosti ugostitelja.

Do Nacionala su stigle i dodatne projekcije koje sugeriraju da je predviđena porezna reforma mogla biti temeljitije pripremljena, ali i da se predviđeni porast PDV-a na ugostiteljske usluge možda može izbjeći ako država odluči ponovo uvesti PDV na univerzalne poštanske usluge. Radi se o kontroverznoj temi, koja je izazvala prijepore i u trenutku kada je prije nekoliko godina tadašnji ministar financija Ivan Šuker zagovararao ukidanje PDV-a na te usluge.

Tvrdi se da država godišnje zbog toga gubi više stotina, možda čak i do 500 milijuna kuna godišnje.

“Osnovna cijena običnog pismena je 3,10 kn, a HP zna odobriti i popuste do čak 68 posto na tu cijenu. Ono što treba naglasiti jest da se najveći dio obavljenih univerzalnih poštanskih usluga na koje HP jedini ima pravo, odnosi na velike korisnike kao što su banke, osiguranja… Oni od toga najviše i profitiraju, ponajprije jer jedan dio njih taj PDV nikako ne može izbiti s druge strane. Uvođenje PDV-a na tu uslugu zanemarivo bi osjetili građani, jer oni sve manje šalju, a sve više primaju poštanske pošiljke. Time se narušava i tržišna utakmica s ostalim davateljima poštanskih usluga. Naime, kada pošta ponudi cijenu za obavljanje poštanskih usluga, drugi ponuditelji moraju dati cijenu koja je 25 posto niža od cijene HP-a, da bi se ponudila ista cijena. S naglaskom na to da HP-u ide u prihod cijeli iznos (jer nema PDV-a), a drugi ponuditelji moraju platiti PDV na ponuđenu cijenu. Samim time je jasno u koliko je HP u boljem položaju u odnosu na konkurenciju. HP kao obvezni davatelj univerzalnih poštanskih usluga ima pravo na nadoknadu gubitka za njihovo obavljanje od države. Pa je tako za 2015. HP dobio nadoknadu u iznosu od skoro 80 milijuna kuna iz proračuna, iako je sporno kako je moguće da se ostvari pravo na nadoknadu gubitka, a pritom su se na te iste usluge odobravali popusti i do 68 posto. Ukratko, zbog obavljanja univerzalnih poštanskih usluga država je zakinuta za PDV. Radi se o značajnim iznosima, a poznati su i primjeri kada su pojedine države prvo ukidale, a potom vraćale PDV na te usluge. Što se tiče naputaka europske administracije, radi se uglavnom o okvirnim propisima čija provedba nije uklesana u kamenu, već se radi o preporukama koje razne članice EU-a primjenjuju kako im najbolje odgovara”, tvrdi izvor upućen u tu problematiku. Sve to pokazuje da postoji puno prostora za dodatne korekcije predloženog modela porezne reforme te da bi tijekom rasprave o toj temi moglo biti novih iznenađenja, nekih potencijalno presudno važnih i za političku stabilnost aktualne vlade.