Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida nad Bošnjacima Srebrenice što su ga u srpnju 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba pokopani su u četvrtak u Potočarima, a pozivima da se genocid ne smije nijekati pridružio se i američki državni tajnik Mike Pompeo.

Najmanje petnaest tisuća ljudi sudjelovalo je na komemoraciji i pokopu žrtava, a među njima su bili visoki bosanskohercegovački te međunarodni dužnosnici uključujući predsjednika Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmela Agiusa. Svi su oni upozorili da je osim pravde za žrtve potrebno učiniti kažnjivim nijekanje karaktera počinjenih zločina i osporavanje činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid.

Genocidom je srebrenički zločin u četvrtak nazvao i američki državni tajnik Mike Pompeo u posebnoj izjavi u povodu 24. godišnjice tog zločina u kojoj je kazao da se američki narod pridružuje građanima Bosne i Hercegovine u odavanju počasti za više od osam tisuća nevinih žrtava.

“Ovo bolno poglavlje u europskoj povijesti ne smije se nikada nijekati niti zaboraviti. Stojimo uz one koji i dalje traže pravdu. Potvrđujemo našu stalnu potporu onima koji rade na poštivanju dostojanstva svih žrtava, uključujući one koji još čekaju svoje posljednje počivalište”, izjavio je Pompeo i dodao da je nužno osigurati da se tragedija poput srebreničke nikada više ne ponovi.

Središnju molitvu za duše pokojnika u Potočarima predvodio je poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović podsjećajući pri tom na poruke iz islamske svete knjige Kur’an kako je Bog zabranio nasilje nad nedužnima i da je konačna pravda samo u Božjim rukama.

“Molimo te Bože da tuga bude nada, da zločincima kazna bude pravda, da majčina suza bude molitva i da se nikada i nikome više ne ponovi Srebrenica”, izgovorio je reis Kavazović riječi već tradicionalne molitve koje se izgovaraju na komemoracijama u Srebrenici.

Vlasti bosanskih Srba još niječu genocid

Članovi obitelji u četvrtak su pokopali dijelove tijela svojih srodnika koji su u proteklim godinama pronađeni u nekima od desetaka masovnih grobnica. Najmlađa žrtva je dječak Osman Cvrk koji je u vrijeme kada je ubijen imao samo 16 godina, a najstarija žrtva čiji su ostaci pokopani je Šaha Cvrk koja je 1995. imala 82 godine.

Na potočarskom groblju od sada počivaju kosti 6643 žrtve najvećeg ratnog zločina koji je od Drugog svjetskog rata počinjen na europskom tlu. Najstarija žrtva ondje pokopana je Šaha Izmirlić koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine, a najmlađa je Fatima Muhić, beba koja se rodila upravo u trenutku kada su srpske postrojbe okupirale zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga počele masovne likvidacije Bošnjaka.

Vojnici i policajci iz reda bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića su nakon pada srebreničke enklave 11. srpnja 1995. godine ubile 8372 srebrenička muškarca, žena i djece.

Prema podacima Instituta za nestale osobe do danas su pronađeni ostaci 7119 osoba, a za ostalima se i dalje traga.

Među pronađenim skeletnim ostacima su oni 102 osobe kojih identitet do danas nije utvrđen jer nemaju živih srodnika, a riječ je o slučajevima u kojima su cijele obitelji ubijene u srebreničkom genocidu.

Vlasti bosanskih Srba, uključujući sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika, uporno odbijaju prihvatiti činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid te uglavnom koriste kvalifikaciju “teškog zločina”.

Na sličan je način genocid u Srebrenici ranije ovaj tjedan opisala i predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić za radnog posjeta BiH kazavši da je 1995. godine počinjen “užasan zločin”.

Dodik je još 2007. godine izjavio da je u Srebrenici zapravo počinjen genocid no naknadno je promijenio mišljenje.

“Ja znam savršeno dobro što je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Den Hagu i to je nesporna pravna činjenica”, izjavio je prije dvanaest godina Dodik u intervjuu za sarajevsku komercijalnu “Face” televiziju.