Sortirnica otpada na Žitnjaku, čije se dovršenje planira za dvije godine, progutat će godišnje 120.000 tona otpada koji će se razvrstavati po veličini, boji, balističkim i magnetskim svojstvima,

Kako piše u nedjelju Jutarnji list, iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO), koji je nositelj projekta, sortirnica vrijedna 391,920.000 kuna, koja će moći godišnje progutati čak 120.000 tona otpada, do kraja ove ili početka iduće godine mogla bi se početi graditi.

Ima gotovu dokumentaciju, čisto zemljište propalog Diokija od gotovo 100.000 četvornih metara, lokacijsku dozvolu, a na ljeto bi, nakon pribavljanja građevinske dozvole, trebala uslijediti javna nabava za izvođače radova. Predviđeni rok gradnje je dvije godine, a dotad je najvažnije da građani usvoje naviku odvajanja otpada u svojim kućanstvima!

Plastiku u žute vreće, biološki otpad u smeđe vrećice, a miješani, kako je najavljeno, u službene gradske vrećice od 4 ili 8 kuna. Usput rečeno, otpad sada razvrstava samo 17 posto Zagrepčana. To da će Zagreb konačno imati postrojenje koje će moći primiti, pročistiti, zbrinuti, pa čak i plasirati na tržište 120.000 tona suhog reciklata, pokušao je slikovito objasniti direktor ZCGO-a Igor Zgomba.

Sadržaj žutih kanti ide u sortirnicu

Zagrebačka sortirnica prvi je korak. Ona će primati oko 120.000 tona žutih vreća tj. već razdvojenog tzv. suhog reciklata – plastike, papira, kartona, metala i stakla – što će se u postrojenju na 16.500 četvornih metara dodatno razdvajati i na koncu kao čisti reciklat (iako nikada ne može biti popuno čist) prodavati na tržištu.

Dakle, kada Zagrepčani razdvoje svoj otpad na kućnom pragu – plastiku, papir i metal u žute, odnosno biootpad u smeđe kante i miješani otpad u, kako se najavilo, službene gradske vrećice – u sortirnicu će ići sadržaj žutih kanti. Još jednom fino razvrstan taj će otpad izlaziti u obliku papirnatih, plastičnih, metalnih ili staklenih kocki od nekoliko tona. Pritom, prema riječima Žgombe, od ukupne količine otpada koji ulazi u postrojenje, u visoko pročišćenom obliku iz sortirnice izaći može malo više od 80 posto onoga što uđe, piše novinar Jutarnjeg lista Filip Pavić.