Nacional je koncem proteklog tjedna od dvaju neovisnih izvora s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Ini, koji zasad ne žele javno istupati zbog straha za svoj status i sigurnost, saznao da mađarski MOL ulazi u završnu fazu operacije Project One s ciljem da kompletno upravljanje Inom doslovno prebaci u Budimpeštu. Prema navodima istih izvora sve se to događa u netransparentnom dogovoru s hrvatskom vladom i mimo Zakona o trgovačkim društvima. Oni su Nacionalu otkrili da je u posljednjih par mjeseci upravo u okviru tog projekta na raznim razinama smijenjeno devet značajnih osoba unutar Ine: operativni direktor maloprodaje Vlatko Dujanić, operativni direktor istraživanja i proizvodnje ugljikovodika Tvrtko Perković, operativni direktor rafinerijske prerade Stjepan Nikolić (pozicije sve trojice navedenih su odmah ispod Uprave), potom direktor projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji Rijeka (DCU) Laszlo Boda (jedini Mađar među otpuštenima), direktor strateškog razvoja Ine Damir Miletić, direktor odjela za razvoj projekta biorafinerije Mladen Ištuk, direktorica odjela korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću Marina Burazer, direktor odjela domaće prodaje Andrej Šolaja i direktorica razvoja poslovanja s prirodnim plinom Davorka Tancer.

Da su izvori koji na to upozoravaju izuzetno kredibilni potvrđuje i to što je jedan od njih Nacionalu dostavio senzacionalnu internu videosnimku sa zoom-konferencije menadžmenta mađarske MOL Grupe. Taj elektronički dokument otkriva kako visoki dužnosnik MOL-a, koji tom prilikom govori na engleskom jeziku, navodi da se u najmanju ruku jedna faza te operacije provodi, ni manje ni više, nego uz suglasnost hrvatske vlade. A hrvatsku javnost ni jedna od strana u tom tajnom dogovoru ni o čemu nije informirala.

Drugim riječima, visoki dužnosnik MOL-a navodi da postoji tajni dogovor između MOL-a i premijera Andreja Plenkovića o nezakonitim upravljanjem Inom.

‘’Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio ovaj potez i to je pozadina ove smjene’’.

Ključna je to rečenica koju je 5. ožujka 2021. izgovorio Gabriel Szabó, član Nadzornog odbora Ine i potpredsjednik Upravnog odbora MOL Grupe za rafinerijsku preradu koja predstavlja dosad najsnažniju indiciju da je hrvatski premijer Andrej Plenković sklopio tajni pakt s mađarskim MOL-om te da se bavi nečim za što uopće izravno nije nadležan ni on, niti Ministarstvo gospodarstva, nego uprava Ine, odnosno barem bi trebali biti oni članovi koji uživaju povjerenje hrvatske vlade.

Gabriel Szabó tu je rečenicu izgovorio u kratkom videu koji je u posjedu Nacionala. Radi se o dijelu zoom-sastanka na kojem on odgovara na pitanja zaposlenika tvrtki unutar MOL Grupe na online sastanku koji su predstavnici tvrtki članica Grupe održali 5. ožujka 2021.

Snimka Zoom-konferencije na kojoj je Gabriel Szabó rekao da za svoje poteze MOL ima podršku hrvatske Vlade. VIDEO: Nacional

Jedno se pitanje odnosilo na tada posve „svježu“ smjenu operativnog direktora za rafinerije i marketing Stjepana Nikolića koja je u tišini obavljena krajem veljače ove godine. Informacija o njegovoj smjeni nije bila ni objavljena na Ininim korporativnim stranicama, a Szabó je na pitanje odgovorio riječima:

„Kao što vam je poznato imam prilično nov tim oko sebe. Još uvijek ima promjena i ne možete biti sigurni da ćete svoju poziciju zadržati na duži vremenski rok. Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio taj potez i to je pozadina ove smjene.“

Poslovi postavljanja i smjena operativnih direktora, prema Zakonu o trgovačkim društvima i Ininim internim dokumentima, isključivo su u nadležnosti Uprave Ine. No budući da MOL u svojim rukama drži sve procese u Ini, ne brinući pritom previše za zakone, ovaj video sada otkriva da Mađari u Ini ne samo da ne funkcioniraju sukladno važećim zakonima, nego da ih izigravaju u izravnom dogovoru s Vladom Andreja Plenkovića.

U vrijeme kada je ovaj online razgovor vođen, direktor projekta razvoja biorafinerije u Sisku bio je Mladen Ištuk, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom za kojeg je Nacionalu u svibnju ove godine potvrđeno da je jedini od preostalog stručnog kadra u ‘’upstreamu’’ (proizvodnji ugljikovodika) imao dovoljno iskustva i znanja za dovršetak toga projekta. No i on je 1. svibnja, dakle nepuna dva mjeseca nakon Szabove izjave, naprasno i bez objašnjenja smijenjen, a na njegovo je mjesto dovedena Slavica Rukavina, mlada inženjerka biokemije sa završenim Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom i upitnim kapacitetima za realizaciju ovako zahtjevnog zadatka.

Bila je to jedna u nizu odluka u okviru do sada nepoznatog Projekta One koje se izgleda u kontekstu tajnog dogovora s Plenkovićevom vladom upravo provode, koji bi u konačnici kompletni sustav upravljanja Inom mogao preseliti u Budimpeštu. To su Nacionalu ekskluzivno otkrila i dva međusobno neovisna izvora bliska samom vrhu Ine koji tvrde da je Projekt One krenuo u svoju završnu fazu prije nešto više od godinu dana, odnosno nakon smjene Ivana Krešića i Davora Mayera, dva ranija člana Uprave iz hrvatske kvote. U međuvremenu je MOL, u sklopu provođenja Projekta One, od početka godine do danas s najviših rukovodećih pozicija naprasno i bez suvislog objašnjenja smijenio spomenutih devet dosadašnjih direktora u različitim segmentima poslovanja.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada otkupiti dionice Ine od MOL-a, ali je potom o svemu odlučio zašutjeti. PHOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Jedan od izvora s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Ini navodi kako MOL svojim zaposlenicima objašnjava kako Projektom One želi postići “simplifikaciju i univerzalizaciju rukovodećih pozicija i donošenja poslovnih odluka unutar MOL Grupe”, no da se spomenuta “simplifikacija i univerzalizacija” zapravo svodi na kompletno preuzimanje upravljanja Inom iz Budimpešte.

Isti izvor otkriva da će reorganizacija poslovanja, nakon što bude dovršena, oduzeti sve ovlasti za donošenje odluka direktorima odjela i menadžerima na svim razinama u Ini te da će se u novom sustavu sve poslovne odluke na svim razinama donositi isključivo u Budimpešti. On o tomu kaže:

„Konkretnije, to znači da će svaki odjel u Ini, svaka služba i radna jedinica koja je do sada imala svojeg šefa i svojeg direktora, sada imati direktora u MOL-u. Dio će sadašnjih Ininih šefova i direktora ostati na svojim pozicijama, no oni neće imati nikakve stvarne ovlasti“, pojednostavljenim je rječnikom objasnio Nacionalov izvor.

Postojanje Projekta One i njegove stvarne ciljeve pokušali smo provjeriti u MOL-u i u Ini, no na naš zahtjev da nam pojasne što je točno Projekt One, koja je njegova svrha te je li i Ina dio toga projekta i na koji će način on utjecati na njezino poslovanje ni iz jedne od tih dviju kompanija nije stigao odgovor. Ostali smo uskraćeni i za pojašnjenje pitanja je li MOL s Projektom One upoznao hrvatsku vladu.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon najavio je još prije svog dolaska u Hrvatsku da će Inu svesti na običnu podružnicu MOL-a i to mu pred očima blagonaklonog hrvatskog ministra Tomislava Ćorića zasad i uspijeva. PHOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Nacionalov izvor s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Ini navodi da su na njihove pozicije postavljeni „manekeni“, ljudi apsolutno odani MOL-u koji u stvarnosti neće imati gotovo nikakve ovlasti i koji će za svaku odluku trebati tražiti odobrenje sebi nadređenog šefa u Budimpešti.

Jedan od izvora s kojim smo razgovarali, koji dobro poznaje poslovanje Ine, tvrdi da je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić bio upoznat s ovim smjenama i da nije djelovao previše zabrinut zbog načina na koji su otpuštanja odrađena niti kako će te smjene utjecati na nastavak realizacije projekta modernizacije rafinerije u Rijeci (izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka).

No je li MOL i na koji način službeno obavijestio hrvatskog suvlasnika o Projektu One i je li im objasnio na koji će način provođenje projekta utjecati na poslovanje Ine? Na to pitanje iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića Nacionalu odgovaraju ovako: „Upoznati smo s činjenicom da je Projekt One predstavljen Upravi Ine u ožujku 2019. te da ga je u svibnju 2019. Uprava Ine jednoglasno odobrila. Provedba Projekta One, kao niti sličnih inicijativa koje se tiču učinkovitosti upravljanja kompanijom, ne može derogirati odredbe dioničarskog ugovora Vlade i MOL-a. Stoga Projekt One nema utjecaja na autonomiju i prava Uprave i Nadzornog odbora Ine propisane dioničarskim ugovorom.“

No pritom su zaboravili napomenuti kako upravo odredbe prvog dodatka dioničarskom ugovoru na koje se Ministarstvo i Vlada pozivaju, onoga iz siječnja 2009. zbog kojeg tadašnji premijer Ivo Sanader danas služi zatvorsku kaznu zbog primanja mita i davanja upravljačkih prava MOL-u, praktički oduzima sva prava hrvatskom suvlasniku i svodi ga tek na pukog promatrača procesa urušavanja nekad najjače kompanije u Hrvatskoj.

Nacionalov izvor koji je kao dužnosnik blizak hrvatskoj vladi godinama sudjelovao u procesima vezanima uz Inu i koji je bio dobro upoznat s funkcioniranjem Uprave upozorava da tvrdnje o tome da je Uprava jednoglasno prihvatila Projekt One koje dolaze iz Ćorićeva ministarstva blago rečeno ne odgovaraju istini. Taj izvor o tomu kaže:

„Pouzdano znam da je članovima Uprave početkom 2019. na jednoj od sjednica predstavljen Projekt One ali isključivo kao projekt MOL-a razvijen s namjerom optimizacije i smanjenja troškova poslovanja, ali na razini MOL Grupe. Tada je rečeno da se Projekt One ne odnosi na Inu i da je Ina iz toga izuzeta. Također sam informiran da Uprava o tom projektu nije raspravljala niti je o njemu glasala i nije ga prihvatila, kako to tvrde iz Ministarstva jer je to projekt na razini MOL Grupe i Uprava Ine nije imala ni ovlasti o njemu glasati. Projekt je članovima Uprave Ine predstavljen tek kao prezentacija poslovnih planova MOL Grupe, a nikako kao poslovni plan za Inu“, kategorički tvrdi Nacionalov izvor.

Drugi pak Nacionalov izvor upoznat sa sustavom upravljanja unutar Ine kaže:

„Tragično je što Vlada kao dionik u Ini ne štiti svoje nego MOL-ove interese. Protuzakonito je što se Ina kao kompanija ne vodi u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, a uz to članovi Uprave rade po nalogu samo jednog dioničara, a ne svih dioničara i trgovačkog društva Ina. Članovi Uprave koje je imenovala hrvatska vlada u jednom vrlo sumnjivom i vrlo upitnom dogovoru između pojedinih članova Vlade i MOL-a, omogućavaju nastavak neprijateljskog preuzimanja Ine, pretvaraju je u distributivni centar i podružnicu MOL-a zanemarujući interese svih dioničara i društva Ina u cijelosti.“

Štoviše, video u posjedu Nacionala otkriva da vrh MOL-a tvrdi kako vuče te nove kadrovske poteze unutar Ine u izravnom dogovoru s hrvatskom vladom. Što može pomoći razumjeti zašto o svemu nema ni glasa članova Uprave imenovanih iz hrvatske kvote.

Takva bi najavljena reorganizacija samo zapečatila proces polaganog ali sigurnog MOL-ova preuzimanja kontrole nad poslovanjem Ine. U tom se kontekstu kao ključno otvara pitanje – zašto to premijer Plenković na takav način dopušta.

Kao i pitanje kakvu će ulogu u budućem funkcioniranju Ine igrati Barbara Dorić, Niko Dalić i Darko Markotić? Dva neovisna izvora povezana s Inom navode da će tri spomenuta člana Uprave iz hrvatskog portfelja dovršetkom ovoga procesa biti i definitivno svedena na lutke koje unutar kompanije neće imati nikakve stvarne ovlasti ni odgovornosti niti će biti u prilici sudjelovati u donošenju bilo kakvih ključnih odluka vezanih uz njezino poslovanje.

U nastavku snimke Szabó je odgovorio i na pitanje o projektu izgradnje biorafinerije na prostoru rafinerije nafte u Sisku. On je na snimci rekao:

„Još nismo odabrali vrstu postrojenja koje će biti montirano u biorafineriji u Sisku. Još je uvijek biramo. CAPEX troškovi za ovakvo postrojenje su oko 300 milijuna eura i trebam napomenuti da su sve te tehnologije još uvijek u povojima i da nisu potpuno kvalificirane proizvodne jedinice za punu proizvodnju. Stoga sam od hrvatskog tima zatražio da ulože više napora kako bismo odabrali pravu tehnologiju za postrojenje u Sisku.“

MOL je u prezentaciji za investitore o poslovanju MOL-a do 2030. koja je početkom kolovoza objavljena na službenim stranicama MOL-a, u dijelu poslovanja koji se odnosi na Inu, naveo da je MOL-ov prioritet „maksimizirati vrijednost MOL-ove investicije u Ini“. Dva su načina da se to postigne, ističe se u prezentaciji. Jedan je „zadržati/voditi Inu po tržišnim uvjetima i uz kontrolnu poziciju MOL-a“, a drugi „prodati/unovčiti investiciju“.

Implementiraju li se ove riječi u situaciju u kakvoj se sada nalazi Ina, oba načina su nepovoljna i ne idu na ruku Plenkovićevoj vladi. Prvi način znači potpuno preuzimanje Ine koje se ionako već događa. Drugi pak način sugerira da će MOL visoko procijeniti sve svoje dosadašnje investicije u Ini i da će za svoj paket dionica tražiti priličnu svotu.

Plenkovićeva vlada već mjesecima krije sadržaj izvješća o dubinskom snimanju poslovanja Ine koje je još prošle godine dovršila i u rujnu naručitelju – hrvatskoj vladi – predala konzultantska kuća Lazard. Što točno piše u tom izvješću do danas je tajna koju znaju samo premijer Plenković i njemu najbliži suradnici, a Vlada uporno izbjegava nalaze Lazarda predočiti hrvatskoj javnosti.

Plenković je odlučio zatajiti hrvatskoj javnosti i je li MOL uopće u roku odgovorio na ponudu hrvatske vlade za otkup mađarskog portfelja u Ini. Jedino što se zna da je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić još početkom godine izjavio da rok za odgovor istječe u lipnju. Nacional je sredinom lipnja objavio da MOL nije ni poslao službenu ponudu te da je ministru Ćoriću poslao neslužbenu i neformalnu poruku kako hrvatsku ponudu nisu ni razmatrali.

Iz Ine nam također nisu željeli odgovoriti na pitanje je li nedavna odluka o kupovini 92,25 posto dionica u tvrtki OMV Slovenija, koja je donesena u lipnju ove godine, direktna posljedica provođenja Projekta One. No nove spomenute okolnosti vezane uz ovu poslovnu odluku ukazuju na zaključak da jest. Nacional je početkom godine pisao o otkupu dionica slovenske podružnice naftne kompanije OMV, da bi se u lipnju potvrdilo da su dionice kupljene za iznos od oko 301 milijun dolara, od čega je MOL osigurao 70 posto toga iznosa, odnosno oko 201 milijun dolara, a Ina preostalih 30 posto, oko 100 milijuna dolara. Prividna „zajednička“ kupovina ukazala je na sav apsurd te poslovne odluke jer je očitom odlukom MOL-a Ina, koja ionako svake godine pleše na rubu gubitaka, uložila 100 milijuna dolara u posao u kojem s 33 posto udjela u budućoj kompaniji neće imati pravo utjecanja na donošenje poslovnih odluka jer je u svakom trenutku može preglasati većinski vlasnik MOL.

MOL je u stvarnosti grubo zloupotrijebio Inino pravo prvokupa OMV-ovih dionica – jer je Ina od ranije posjedovala 7,75 posto dionica u tvrtki OMV Slovenija – kako bi na slovenskom tržištu preuzeo novih 120 benzinskih postaja koje će poslovati pod brendom MOL-a, iz Inine je blagajne za tu kupovinu izvukao trećinu potrebnog iznosa a zauzvrat joj nije dao ništa osim udjela koji ne donosi nikakva prava. Hrvatska vlada na to nije rekla ništa. Sada se otvara pitanje je li i to napravljeno baš tako također na temelju dogovora s premijerom Plenkovićem.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na traženje Nacionala da prokomentira moguću povezanost MOL-ove odluke o kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija s provođenjem ciljeva Projekta One unutar Ine, odgovorilo je ovako:

„U odnosu na stjecanje dodatnih udjela u OMV Slovenija d.o.o., Vlada je prethodno već priopćila da pozdravlja tu transakciju jer je kroz nju Ina prepoznala poslovni interes i priliku za širenje na slovensko tržište. Vlada osobito pozdravlja dogovor Ine i MOL-a da upravo Ina bude glavni opskrbljivač goriva na slovenskom tržištu čime se jamči dugoročna stabilnost i uspješnost poslovanja Ine, osobito imajući na umu projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka.“

Međutim, MOL nigdje i ničim nije garantirao da će se opskrba novokupljenih benzinskih postaja u Sloveniji vršiti derivatima prerađenima u riječkoj rafineriji. To doduše jest najlogičnije rješenje zbog blizine riječke rafinerije i nižih troškova transporta, no to ne znači da je to MOL-ov interes, potvrdio nam je jedan od naših sugovornika. S druge strane je potvrđeno da je o opskrbi slovenskog tržišta derivatima iz riječke rafinerije postignut „načelni dogovor“, no taj dogovor nije pretočen u konkretni ugovor koji bi MOL obvezivao da derivate na slovenske postaje dovozi iz Rijeke.

Jedan od Nacionalovih izvora ovim riječima objašnjava poziciju Ine u poslu oko OMV-a:

„MOL je već 2011. potpuno nepartnerski prema Ini u Sloveniji preuzeo 31 benzinsku postaju od maloprodajnog lanca Tuš, a 2016. još dodatnih 11 benzinskih postaja od talijanskog Agipa. Naravno, obje odluke donesene su bez sudjelovanja Ine. Ina je imala mogućnost prvokupa OMV-a, a tu je mogućnost MOL iskoristio za sebe. U slučaju eventualnog budućeg razdruživanja s MOL-om, Ina takvom kupnjom ne dobiva ama baš ništa, a dala je veliki novac. U ovom slučaju izvjesna je kaznena odgovornost svih članova Uprave Ine, i hrvatskih i mađarskih jer su odradili posao koji je očito protivan interesima kompanije. Nije logično da članovi Uprave Ine, koji trebaju predstavljati interese Hrvatske i koje je hrvatska vlada s tom namjerom imenovala u Upravu, podrže kupnju samo jedne trećine tvrtke OMV Slovenija. Ovim činom u slučaju razdruživanja Ine i MOL-a Mađari bi potpuno kontrolirali tržište Slovenije, a Ina bi bila u vrlo lošoj, gotovo bezizglednoj situaciji da ikada više radi na tržištu susjedne države. Naime, kupnja samo 30 posto dionica OMV-a još je veće nedjelo nego prepuštanje cjelokupnog udjela MOL-u.“

Zbog predaje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u sudilo se bivšem premijeru Ivi Sanaderu, a predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernádi bio je na tjeralici Interpola. PHOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Isti izvor smatra da su za ovu odluku odgovorni članovi Uprave koje je Vlada prošle godine u travnju predložila u Upravu – Barbara Dorić, Niko Dalić i Darko Markotić. Taj izvor o tomu kaže:

„Ovo nije zona odgovornosti ni premijera Plenkovića ni ministra Ćorića, izuzmemo li njihovu odgovornost da su takve ljude imenovali kao svoje predstavnike.

Ako su hrvatski članovi Uprave doista podržali ovu odluku, ostaje potpuno nejasno zbog čega joj se nisu usprotivili i zbog čega nisu iskoristili mogućnost rušenja kvoruma kako bi spriječili donošenje odluke koja je očigledno štetna po kompaniju i po većinskog dioničara čije bi interese trebali štititi“, pita se on i dodaje da su hrvatski članovi Uprave Ine ovime počinili kazneno djelo nanošenja štete Ini i svim njenim dioničarima, a osobito hrvatskoj vladi.

Ovime se, tvrdi, stječu uvjeti da ih kazneno tuži bilo koji dioničar Ine, a nadležni bi pravosudni organi, posebno Državno odvjetništvo, imali sasvim dovoljno materijala za preispitivanje kaznene odgovornosti članova Uprave zbog prihvaćanja ove odluke. S ovim se zaključkom složio još jedan od Nacionalovih izvora koji također dobro poznaje situaciju u Ini.

Jednom riječju, sve ono što je MOL do sada radio tajno, kamuflirajući vrlo vješto činjenicu da su se odluke o kojima je naizgled odlučivala Uprava Ine u stvarnosti donosile u Budimpešti, dovršetkom Projekta One Mađari bi radili otvoreno i neprikriveno. Preciznije kazano, u takvom bi ustroju menadžeri, direktori i šefovi u Ini izgubili bilo kakve ovlasti za donošenje odluka jer će iznad njih biti mađarski direktori. Činjenica jest da ovakav sustav vođenja jedne vrlo važne državne tvrtke koja u svojim rukama drži 50 posto energetskih zaliha Hrvatske ide na ruku strateškim interesima Mađarske, a na štetu strateških interesa Hrvatske.

U takvom kontekstu Državno odvjetništvo, čiji je jedan od temeljnih zadataka zaštita imovine Republike Hrvatske i koje bi u svojem djelovanju trebalo biti samostalno i neovisno, trebalo bi odgovoriti na pitanje zbog čega po službenoj dužnosti nije pokrenulo istrage i podiglo optužnice protiv odgovornih osoba za višegodišnje nanošenje štete Ini, a time i državnoj imovini te tko ih je i u čijem interesu u tome sprječavao.

Stoga je krajnje vrijeme da premijer Andrej Plenković konkretno i opsežno pojasni kakvu to zapravo politiku oko Ine vodi.

Dijelom i zato što se snimka u posjedu Nacionala može uspoređivati sa sadržajem do svibnja 2020., kada ga je otkrio upravo Nacional, temeljito prešućenog i skrivanog memoranduma o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku. I to zato što pokazuje da visoki menadžment MOL-a sugerira da hrvatska vlada igra prljavu dvostruku igru. Odnosno da se Plenković kontinuirano, barem kada je taj segment njegove politike u pitanju, ponaša krajnje snishodljivo prema mađarskim nacionalnim interesima, a na štetu hrvatske države.

Ako je točno ono što tvrdi Gabriel Szabó u spornoj snimci, onda i ovaj video u bitnome pokazuje da je Plenković samo produžio kontinuitet sluganske politike koju je prema mađarskom MOL-u uveo bivši premijer i šef HDZ-a Ivo Sanader. Sanaderova politika u tom je segmentu imala i svoju koruptivnu stranu, a zbog otvorenog zagovaranja podilaženja mađarskoj strani oko odnosa s Inom, kao i sukoba interesa u kojem se našao zbog poslova svoje supruge Ane, Tomislav Karamarko morao je napustiti visoku politiku.

Nakon što je Karamarkovo političko potonuće Plenkoviću trasiralo put prema vrhu HDZ-a, Plenković se po preuzimanju vlasti u državi počeo prema toj temi, barem u svojim izjavama, odnositi drugačije. Suočen s identičnim kompleksnim izazovima u odnosima između Ine i MOL-a, Plenković je na početku svog mandata obećao da će Vlada otkupiti dionice Ine od MOL-a. Ali je onda zašutio, a u međuvremenu se potiho privodi kraju ono što je javno zagovarao Karamarko.

Ako je točno što je na toj snimci izgovorio Gabriel Szabó, ono upućuje na kontinuitet Plenkovićeve političke slabosti, po svemu sudeći i na manjak brige za nacionalne interese, a može predstavljati i ozbiljnu indiciju da se radi i o nečemu puno zlokobnijem.

Ono što u spornom videu govori Gabriel Szabó sugerira da se premijer Plenković i njegova Vlada zapravo ponašaju upravo suprotno onomu što je nedavno izjavio premijer odgovarajući na novinarsko pitanje je li upoznat s okolnostima skandalozne odluke Vijeća za elektroničke medije o dodjeli koncesije koju je donedavna koristio zagrebački Radio 101. Plenković je tada izjavio:

‘’Nisam pratio to, imate VEM pa ih pitajte, ne odlučujemo o tome ni ja ni Ministarstvo kulture. Mi se bavimo onime za što smo nadležni, ako netko ima problem neka koristi pravo na žalbu i prigovor. Vlada se ne bavi time’’.

Jednako tako, Vlada se ne bi trebala baviti niti kadroviranjem u Ini na nižim razinama. Jer je za to nadležna uprava Ine. Ali visoki dužnosnik MOL-a pozvao se u tom segmentu upravo na dogovor s Plenkovićevom vladom.