Hrvatski premijer Andrej Plenković boravi u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, u Sarajevu i Mostaru tijekom srijede i četvrtka.

“Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji europski put BiH. Temeljno načelo naše politike ostaje isto: pomažemo Hrvatima, a istodobno je podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH”, poručio je Plenković, kako prenosi Večernji list BiH.

Plenković je podsjetio na to da je nakon posljednjeg zajedničkog posjeta s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Europskog vijeća.

FEŠTA U HERCEGOVINI Velika proslava Plenkovića i HDZ-ovaca uz klapu s komemoracije Praljku

“Nakon što smo se zajednički izborili za povijesno otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na europskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu potporu Hrvatske. Zato je važno u razdoblju nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama”, naglasio je hrvatski premijer u razgovoru za Večernji list BiH, napominjući da je nužno provesti i izmjene izbornog zakonodavstva kojima će se osigurati puna ravnopravnost konstitutivnih naroda.

FOTO: Facebook

Politički analitičar i profesor na Sarajevskoj školi nauke i tehnologije, Adnan Huskić, kaže za nacional.hr da je posjeta premijera Bosni i Hercegovini tek pitanje podrške Draganu Čoviću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH pred lokalne izbore u listopadu.

“Mi smo navikli na ovu vrstu podrške takozvanih sestrinskih stranaka. Očekivano je da se sada, posebno u razdoblju kad ulazimo službeno u izborni proces, počne govoriti o bitnim pitanjima za izbore. Netom su završeni izbori, HDZ je potvrdio ono što je imao u Hrvatskoj, završeni su izbori za Europski parlament i tu je na određeni način HDZ napravio solidan rezultat. Mislim da u tom smislu ne postoje intencije da se ova posjeta kapitalizira u Hrvatskoj. Barem ne vidim na čemu bi to uspjelo. No, ovo je sada podrška koja je usmjerena ka Čoviću, jer imate situaciju da podrška HDZ-u BiH nije bila dovođena u pitanje ranije, a sad već postaje problematična i u Središnjoj Bosni, i u Tuzlanskom kantonu i u Hercegovini.

Ovo su vrlo bitni izbori za HDZ BiH i mislim da se malo prepušta šansi u tom slučaju, jer je nekoliko bitnih dužnosnika HDZ-a BiH na mjestima gradonačelnika odstupilo i izašlo iz HDZ-a BiH, podsjeća Huskić.

“Ono što je duže vremena HDZ imao kao solidan politički kapital, to je bilo neriješeno pitanje hrvatskog statusa i jednakopravnosti, a posebno pitanje koje se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i prethodno Doma naroda. Odlukama Visokog predstavnika Vijeća za provedbu mira to je pitanje dijelom anulirano i sklonjeno s dnevnog reda. No, tu se sada otvorio prostor i osjeti se čak i od strane oponenata HDZ-a BIH u tim dominantno hrvatskim sredinama. Tu se događa politički promjena u određenom smislu. Mislim da sada HDZ BiH pokušava na neki način pojačati vlastitu poziciju”, objasnio je Huskić.

ISTRAŽILI SMO Koliko i zašto Plenkovićeva vlada ‘ulaže’ u BiH? Kritičari: Hrvatska vodi politiku podržavanja HDZ-a, a ne države

Niz otvorenih pitanja

Analitičar dodaje i da, bez obzira na Plenkovićev posjet, postoji serija otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Intenzitet rješavanja pitanja nije ovisan o tome, već o agilnosti organa i političke želje da se ta pitanja otvore. Imamo pitanje demarkacije granice, rješavanja sporazuma o granici između Hrvatske i BiH, imamo otvorena pitanja u neumskom kanalu, imamo pitanje dva Školja, dakle seriju davno otvorenih pitanja koja nikad nisu zatvorena. Ne mislim da se ovim pitanjima ozbiljno pristupa, čak ni u pitanju Trgovske gore koje je primarno od interesa za stranke poput SNSD-a Milorada Dodika i ministra Staše Košarca. Ne vidim da se ta stvar pomiče, ne vidim da se pokazuje ozbiljna želja ni s hrvatske ni s bosanskohercegovačke strane da se ova pitanja riješe. Od Hrvatske se ipak očekuje zreliji odnos što zbog transformacije, uozbiljenja politike, što zbog ulaska u Europsku uniju. Očekivao bih da Hrvatska bila normativni predvodnik, no izgleda da previše tu očekujem”, ističe Huskić.

Financijske potpore Hrvatske su konzistentne i stalne, nisu netransparentne i jasno je o čemu se radi. U Hrvatskoj se to pitanje povremeno otvori: Je li ipak nužno to financirati. No ondje gdje imate HDZ koji je dominantna vlast najdulji vremenski period u Hrvatskoj, to je naprosto tako, podsjeća Huskić.

“Je li to podrška samo HDZ-u BiH ili podrška Hrvatima u BiH, to bi bilo teže raščlaniti. Naposljetku, to je ustavni zadatak Hrvatske: da skrbi o Hrvatima u BiH, jer je to pitanje ustavom određeno. Odnos prema Hrvatima u BiH nije isto što i odnos prema dijaspori, jer to je pitanje ustavnog uređenja”, zaključuje Huskić.