Aquarium Pula nudi jedinstven pogled na fascinantan podmorski svijet, a bavi se i spašavanjem ugroženih vrsta i upravo dovršavaju novi laboratorij za eksperimentalni uzgoj periski po japanskom sustavu, riba, školjki i rakovica.

Jeste li ikad poželjeli zaroniti duboko u podmorje Jadrana i pratiti kovača koji lijeno pliva između stijena, pozdraviti se s murinom kojoj iz rupe viri tek niz oštrih zuba u očekivanju plijena ili pak promatrati ražu koja se dostojanstveno, laganim pokretima krila ukopava u pijesak? Ne morate zbog toga polagati ispite za ronioca. Dovoljno je posjetiti Aquarium Pula koji već gotovo četvrt stoljeća brojnim posjetiteljima kroz svoje bogate zbirke nudi jedinstven pogled na fascinantan podmorski svijet flore i faune ne samo Jadrana, već i tropskih grebena. Akvarij uz to pruža i jedinstven doživljaj šetnje kroz povijest jer su njegovi bazeni i izložbeni prostori smješteni u utvrdi Verudela i bateriji San Giovanni, dijelovima pulske fortifikacije iz 19. stoljeća, a uskoro će za posjetitelje biti otvoren i kompletni postav muzejske zbirke koja će predstaviti život austrougarske mornarice u Puli u 19. i početkom 20. stoljeća. Direktorica i vlasnica Aquariuma Pula Milena Mičić provela nas je kroz stalni postav akvarija i ispričala nam njegovu zanimljivu prošlost, ali i još bogatiju i sadržajniju sadašnjost i budućnost u kojoj igraju aktivnu ulogu u očuvanju morskog ekosustava Jadrana i ugroženih vrsta flore i faune koji zbog destruktivnog djelovanja čovjeka i klimatskih promjena polako gube bitku za opstanak.

Milena Mičić je znanstvenica biologinja i direktorica i vlasnica Aquariuma Pula, u kojem rade i njezina kći agronomkinja Klara Mičić i sin Marko Mičić, informatičar | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Kao dugogodišnja zaposlenica i istraživačica Centra za istraživanje mora u Rovinju, interdisciplinarnog istraživačkog centra koji djeluje pod okriljem zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, Milena Mičić je pratila rad tamošnjeg manjeg akvarija koji postoji u okviru Centra. “Promatrajući taj akvarij, u meni se rodila želja da otvorim svoj vlastiti akvarij. I u tome sam uspjela, 2000. godine otvoren je Aquarium Pula. Idućih osam godina paralelno sam radila u rovinjskom Centru i u svojem akvariju i postepenom sam povećavala broj suradnika, posebno stručnjaka biologa koji su sa mnom radili na održavanju i širenju akvarija”, pripovijeda nam direktorica Milena Mičić. Dvije godine kasnije, 2002. godine, od nekadašnjeg Turističkog poduzeća Arenaturist, današnje Arena Hospitality Group, dobili su na korištenje pulsku utvrdu Verudela. “Utvrda, inače Puljanima znana kao Fort Verudela, u vlasništvu je Grada Pule, a tadašnji Arenaturist imao je koncesiju. Mi smo je ugovorom s tvrtkom dobili u najam i odmah uredili za potrebe akvarija. Ovo je ne samo ljepši, prikladniji, nego i puno veći prostor od prve lokacije na kojoj smo otvorili akvarij”, kaže Milena Mičić i dodaje da je u Verudeli otvoren prvi postav akvarija, mediteranski postav.

Tropski postav Aquariuma Pula | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Kako je Aquarium Pula brzo napredovao i širio se, uskoro je i verudelska utvrda postala premala za sve ideje i projekte koje je akvarij htio razvijati. “Postepeno smo širili postav. A 2014. smo pokrenuli i edukativni program za osnovnoškolce i srednjoškolce pod nazivom ‘Plava škola’, kroz koji su djeca stjecala informacije o biologiji i kemiji mora, pa smo jedan dio utvrde prenamijenili za edukativne radionice i laboratorije”, prisjeća se Milena Mičić. Tijekom epidemije korone, 2020 i 2021., kada su edukativni programi prestali s radom, pa je prostor u kojem su se odvijale radionice prenamijenjen za potrebe karantene i uzgoja žive hrane za veće ribe. A kad je utvrda Verudela postala premala za njihove potrebe, od Arena Hospitality Group su dobili dozvolu da se prošire na bateriju San Giovanni, dio pulske fortifikacije u neposrednoj blizini utvrde kojom su dobili novih 5000 kvadratnih metara prostora za nove zbirke i nove postave. U jednom dijelu prostora baterije izgrađen je i veći bazen za tropske morske pse, kojima je prijašnji bazen postao premali, a baterija je uskoro, već 2023., dobila i novi, tropski postav akvarija.

Ekipa Aquariuma Pula koji je smješten u utvrdi Verudela i bateriji San Giovanni, dijelovima pulske fortifikacije iz 19. stoljeća, pa prikazuje i povijesne pomorske zbirke | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

“Te 2023. otkupili smo pomorsku zbirku eksponata austrougarske ratne mornarice. I upravo obavljamo konzervatorske radove na obnovi baterije San Giovanni te ćemo u tom prostoru u suradnji s Pomorskim muzejom iz Pule uskoro izložiti kompletni postav te zbirke koja je vrlo zanimljiva jer detaljno prikazuje brodove austrougarske mornarice, uniforme, naoružanje, ali i način života i rada pripadnika carske ratne mornarice koja je imala sjedište upravo u Puli. Uostalom, upravo je činjenica da je carska ratna mornarica bila smještena u Puli potaknula snažniji razvoj grada u 19. stoljeću. Dio te zbirke je od 2023. moguće vidjeti na malom prostoru od svega 500-tinjak kvadratnih metara, no kada konzervatorski radovi budu dovršeni i prostor uređen, zbirka će zasjati u punom sjaju”, objasnila nam je direktorica i dodala da su već sada primijetili da su posjetitelji zainteresirani za ovakve sadržaje i da čak i ovaj mali dio izložene zbirke izaziva veliko zanimanje gostiju.

Osim predstavljanja fascinantnog podmorskog života, cilj Aquariuma Pula je i očuvanje morskog ekosustava i edukacija posjetitelja o zaštiti morske flore i faune | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Pulski akvarij, osim stalnog mediteranskog i tropskog postava, aktivno radi i na brojnim drugim projektima razvoja i širenja samog akvarija, ali i pridruženih aktivnosti. Jedna od takvih aktivnosti je i uzgoj planktona, ribe i školjkaša. “U jednom dijelu našeg akvarija uzgajamo živu hranu za vlastite potrebe, odnosno za hranu većim ribama i to je uobičajeni dio svakog akvarija. No osim ribe uzgajamo i zooplankton i fitoplankton i našim organizmima osiguravamo kvalitetniju prehranu, ali kroz taj proces stječemo i dragocjeno znanje. Uskoro će se našem stručnom timu pridružiti i stručnjak za akvakulturu, a prošle smo godine otvorili i molekularni laboratorij kroz koji pratimo stanje periski u Jadranu”, tumači nam dok obilazimo impresivan prostor baterije San Giovanni. Aquarium Pula ravnopravni je partner Nacionalnog projekta spašavanja periski u Jadranskom moru, a od 2019. njegovi se biolozi intenzivno bave i eksperimentalnim projektom razmnožavanja periski u laboratorijskim uvjetima i njihova održavanja na životu.

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

“Naš akvarij se 2019. aktivno uključio u projekt spašavanja periski koje su u čitavom Mediteranu, pa tako i u Jadranskom moru, počele ugibati uslijed zaraze parazitom Haplosporidium pinnae i dio smo mediteranske grupe instituta i akvarija koji se intenzivno bave tom problematikom. Posebno blisko surađujemo sa španjolskim Institutom za okoliš i znanosti o moru (IMEDMAR) u Valenciji, prvenstveno u projektu očuvanja juvenilnih, odnosno mladih periski”, tumači nam Milena Mičić. Pulski je akvarij, naime, početkom ove godine od talijanskih kolega dobio osam odraslih jedinki kako bi njihovim razmnožavanjem pokušali obnoviti gotovo u potpunosti uništenu populaciju periski u Jadranu. U ovom trenutku u njihovu laboratoriju, osim o grupi odraslih, brinu i o 18 juvenilnih periski. “Znanstvenici su ustanovili da se parazit Haplosporidium pinnae nažalost nalazi u morskoj vodi Mediterana i da on neće nestati. Zato nam je cilj uzgojiti periske koje će razviti rezistenciju na taj parazit i koje će preživjeti unatoč činjenici da su njime zaražene. Proteklih je godina nekoliko znanstvenih instituta u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj pokušavalo razmnožavati periske u laboratoriju, no do sada nitko nije uspio uzgojiti zametak do stadija juvenilne jedinke. Zameci su, nažalost, ugibali u određenom stadiju razvoja”, objašnjava nam. No pulski akvarij, koji je jedini, uz institute, pokrenuo projekt razmnožavanja periski, krenuo je drugim putem i u suradnji s japanskim znanstvenicima, koji su u laboratorijskim uvjetima uspjeli uspješno razmnožiti drugu vrstu periske, preuzeo je njihov sustav razmnožavanja i u vlastitim laboratorijima pokrenuo veliki i važan projekt razmnožavanja periske do stadija u kojem bi se mogle razviti kao jedinke rezistentne na kobni parazit.

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Aquarium Pula neumorno radi i na drugim projektima, pa osim uzgoja fitoplanktona i zooplanktona za potrebe prehrane svojeg ribljeg fonda, u svojim bazenima eksperimentalno uzgaja i neke ugrožene vrste. “Kroz nekoliko prijašnjih godina uspjeli smo uzgojiti veliku rakovicu, radili smo i na uzgoju morskih konjica koji su vrlo ugroženi u Jadranu te na uzgoju jedne tropske vrste ribe, Amphiprion ocellaris, poznatije kao ‘riba klaun’, a djeca je znaju kao Nema iz istoimenog crtanog filma. Trenutno smo ipak fokusirani na uzgoj žive hrane za naše morske organizme, odnosno planktona, što je vrlo zahtjevan posao. A to je bitan temelj za uzgoj svih ostalih vrsta. Kad imamo čvrst temelj u uzgoju vlastite hrane, onda se možemo posvetiti i svim ostalim projektima koji su nadgradnja na ovaj temelj”, objasnila je važnost tog segmenta rada u akvariju. Upravo u jednom dijelu baterije San Giovanni u tijeku je uređivanje laboratorija za eksperimentalni uzgoj periski po japanskom sustavu te riba, školjaka i rakovica. “Svi projekti razmnožavanja organizama koje smo do sada proveli bili su tek u eksperimentalnoj fazi. No kada dobijemo novi prostor i puno bolje uvjete za rad, krenut ćemo u ozbiljan i puno širi posao uzgoja”, potvrdila je naša sugovornica.

Molekularni biolog Željko Pavlinec i magistra akvakulture Ludovica Rodriguez intenzivno se bave i eksperimentalnim projektom razmnožavanja periski | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Direktorica Milena Mičić ističe da akvarij aktivno surađuje i s Turističkom zajednicom Pule, s Gradom Pula, ribarima, školama i raznim udrugama u gradu i okolici, s Povijesnim muzejom Pula i s Centrom za istraživanje mora u Rovinju. No s posebnim ponosom naglašava da Aquarium, koji je ispočetka kaskao za sličnim institucijama u Europi, danas u mnogočemu nadmašuje ostale akvarije. “Mi smo svoje djelovanje usmjerili na razvoj konzervacijskog akvarija koji čuva i štiti ugrožene vrste biljaka i životinja. Iz dana u dan naše je more zbog djelovanja čovjeka i klimatskih promjena sve više izloženo promjenama, što neminovno utječe i na biljni i životinjski svijet u njemu. Naš je cilj očuvati morski ekosustav koliko god je to moguće”, objasnila je. U tom smjeru djeluje i već poznato oporavilište za kornjače koje u Aquariumu Pula postoji od njegovih početaka. “Do sada se u našem Centru za oporavak kornjača i gmazova oporavilo više od 200 bolesnih i ozlijeđenih jedinki koje su potom vraćene u more. I dalje radimo na zaštiti kornjača jer vidimo da postoji potreba za našim radom”, dodala je.

‘Trenutno smo fokusirani na uzgoj žive hrane za naše morske organizme, odnosno planktona, što je bitan temelj za uzgoj svih ostalih vrsta’

Brojni posjetitelji su u protekle 24 godine prošli kroz vrata Aquariuma Pula, zainteresirani za upoznavanje podmorja Jadrana i za njegovu iznimno bogatu floru i faunu. Zanimalo nas je što je posjetitelje najviše zanimalo u počecima postojanja akvarija, a što ih zanima danas i postoji li razlika u odgovorima kakve su tražili tada, a kakva pitanja postavljaju danas obilazeći njihove bazene i izložbene prostore. “Ja sam član europske organizacije akvarijskih kustosa (European Union of Aquarium Curators) i na našim redovnim godišnjim kongresima intenzivno razmjenjujemo iskustva u našem radu. Mnogi akvariji u Europi dijelovi su većih korporacija koje su više okrenute profitu, pa se interesi vlasnika akvarija nerijetko ne poklapaju s interesima biologa koji vode takve akvarije i kojima je primarni interes očuvanje vrsta i zaštita morskog ekosustava. Naš je sustav rada posve drugačiji. Budući da sam ja kao znanstvenik biolog ujedno i vlasnik akvarija, ne muči me takav sukob interesa i naš akvarij ide u pravom smjeru kojem je, osim predstavljanja podmorskog života, cilj i očuvanje morskog ekosustava. I to naši posjetitelji dobro primjećuju”, ispričala nam je Milena Mičić.

Oporavilište za kornjače djeluje od otvaranja Aquariuma Pula, vodi ga biologinja Karin Spiech, a ondje se oporavilo oko 200 ozlijeđenih kornjača i gmazova | Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Ona kaže da zaposlenici akvarija stalno provode ankete među posjetiteljima i kroz anketna pitanja nastoje doznati njihove dojmove o akvariju, ali i sugestije i prijedloge koje imaju. “Takvu praksu provodimo od početaka postojanja akvarija. Nekad, u vrijeme prije društvenih mreža, mišljenja posjetitelja smo zapisivali. Danas ih pratimo kroz društvene mreže, njihovo nam je mišljenje jako važno i njihove sugestije uvažavamo”, kaže nam i dodaje da se nerijetko sugestije i želje posjetitelja prikupljene putem anketa i društvenih mreža podudaraju s projektima koje akvarij razvija. Smisao postojanja akvarija, ne samo ovog pulskog već i brojnih drugih koji postoje u Europi i svijetu, više nije isključivo edukativna izložba morskih organizama. ‘’Današnji akvariji značajno nadilaze tu početnu svrhu i naglasak stavljaju na zaštitu podmorja, edukaciju posjetitelja o potrebi i nužnosti zaštite morske flore i faune i istraživanje morskog ekosustava’’, zaključila je naš razgovor direktorica i vlasnica Aquariuma Pula Milena Mičić.