Podignuta je optužnica protiv Horvata, Aladrovića, Tolušića i Miloševića!

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je kako su podignute optužnice protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića te bivših ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Tomislava Tolušića.

Osim protiv bivših Plenkovićevih ministara, optužnica je podignuta i protiv još četiri osobe – Horvatove bivše zamjenice Ane Mandac, Katice Mišković i državnog tajnika Velimira Žunca iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova te bivšeg HDZ-ovca i gradonačelnika Županje, Damira Juzbašića.

Plenković: Ove optužnice nisu nikakav teret za vladu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u Koprivnici dao izjavu za medije, komentirajući optužnice protiv bivših ministara.

“Primio sam tu informaciju. Što će oporba, nakon ankete su ucviljeni, sad će skakat po ovome. Oni skaču po serviranim temama da se zna da postoje. Oni skaču na ono što im mediji ili DORH serviraju”, rekao je.

“Ovo je sad stav DORH-a, vidjet ćemo što dalje. Ovo nije nikakav teret za vladu, nitko od njih nije u vladi”, rekao je.

“Zašto bi Milošević otišao iz Sabora? Pa nije on jedini. Ovo je jedna strana u postupku, DORH. Obrana je druga strana”, rekao je. VIŠE OVDJE

Stižu reakcije na podizanje optužnice: “Zna se da riba smrdi od glave, i zna se tko je glava”

Oglasio se USKOK

“USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv osmero hrvatskih državljana (1970., 1972., 1979., 1970., 1968., 1974., 1985., 1977.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je prethodno 27. kolovoza 2018. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo otvoreni javni poziv za Program „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ za 2018. godinu, za čiju provedbu je zadužio II. okr., pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, radi svog osobnog interesa, kao i na traženje III. do VI. okr. da se neovisno o ispunjavanju uvjeta Programa i ostvarenim bodovima bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima za koje su bili zainteresirani, donio Odluku kojom je upravo tim subjektima dodijelio ukupno 2.655.594,99 kuna bespovratnih sredstava, iako nisu ostvarivali prava na to, a što su I. do VI. okrivljenici znali.

Pritom je II. okr., po nalozima I. okr. i sukladno zahtjevima III. do VI. okr. te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima, koje je u ime resornog Ministarstva potpisao I. okr., kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594,99 kuna.

Također se I. okr. tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom II. okr., pomoćnice ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, zatražio od VII. okr., tadašnjeg ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u. Navedeno je VII. okr. i učinio na način da je posredstvom II. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme. Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Osim toga se II. okr. stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje VIII. okr., zatražila od VII. okr. da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je VII. okr. i učinio te je posredstvom II. i VIII. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.”

Horvat uhićen u veljači

Podsjetimo, Horvat je uhićen u veljači ove godine zbog sumnje u zlouporabu položaja. Prvi je ministar u Hrvatskoj koji je uhićen za vrijeme trajanja mandata, a na funkciji ministra graditeljstva bio je 2020. godine, dok je prethodno neko vrijeme bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

I prije uhićenja, Horvata je policija ispitivala još 2020., nakon što je uhićena njegova pomoćnica Ana Mandac, zbog povezanosti sa slučajem bivše državne tajnice Josipe Rimac. Horvat je na kraju i uhićen zbog poruka koje su pronađene u telefonu Ane Mandac, a koje su istražitelji smatrali važnim dokazom u istrazi protiv bivšeg ministra u aferi s nezakonitim dodjelama potpora malim poduzetnicima.

Istražitelji su pronašli i cijele popise tvrtki koje su Mandac slali bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević i nekadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kao i državni tajnik iz Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac i ravnateljica uprave Katica Mišković. Radilo se o tvrtkama ljudi koji su im bili bliski, s kojima su bili politički povezani, a brojne tvrke bile u vlasništvu predstavnika manjina. Za ove zadnje lobirao je Milošević, a istražitelji su pronašli i poruke u kojima mu Mandac javlja da je popis od petnaestak tvrtki koji joj je dostavio potrebno prepoloviti.

Pogodnosti “po babi i stričevima”

Kako su pisali mediji, Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u drugom slučaju, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani “po babi i stričevima”. Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Optužbe protiv Aladrovića, pak, odnose se na dva slučaja sređivanja zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). U prvome slučaju je, tvrdi USKOK, najprije nabavio pitanja za L. S., kći jednoga Horvatova prijatelja, kako bi se ona na natječaju zaposlila u HZMO-u, najprije na određeno, a zatim na neodređeno.

U drugome slučaju tereti ga se da je to isto napravio za gradonačelnika Županje Damira Juzbašića, koji je zapošljavanje tražio za suprugu svojega rođaka. Ono što međutim do sada nije bilo poznato, a što se samo u natruhama moglo zaključiti iz izjava odvjetnika, jest kako su se osumnjičenici branili.