U 12 kontinentalnih županija i Zagrebu ove je godine do 26. kolovoza ostvareno 14,6 posto turističkih dolazaka u Hrvatsku i 7,1 posto noćenja, od čega se većina odnosi na karlovačku i ličku regiju te grad Zagreb, pokazuju podaci iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Podaci za kontinentalni dio zemlje iz sustava eVisitor, koji je za prijavu i odjavu turista u primjeni od početka ove godine, odnose se na 12 kontinentalnih županija i Grad Zagreb, koji su u turističkom odnosno marketinškom smislu raspoređeni u četiri klastera: Slavoniju, središnju Hrvatsku, Liku-Karlovac te grad Zagreb.

“Zelena ili kontinentalna Hrvatska ima velik potencijal u daljnjem razvoju turizma u Hrvatskoj, pa i aktivnosti koje provodi HTZ idu za tim da se promijeni još uvijek dominantna slika da je Hrvatska zemlja sunca i mora. Imamo stoga zadatak Hrvatsku predstaviti kao turističku destinaciju bogate turističke ponude na cijelom teritoriju, a kako su rezultati na kontinentu iz godine u godinu sve bolji sigurni smo da će se takav uzlazni trend nastaviti, a sve više turista dolaziti i u taj dio zemlje”, poručio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.

U vodećem klasteru Lika-Karlovac 50 posto noćenja u samo jednoj općini – Novalji, a Zagreb ukupno najjači

Analiza podataka iz eVisitora pokazuje da su među četiri kontinentalna klastera u dosadašnjem dijelu godine najveći turistički promet sa 6 posto od ukupnih dolazaka 4 posto od ukupnih noćenja imali klaster Lika-Karlovac s izlazom na more u dijelu Ličko-senjske županije, koji ujedno bilježi najveće turističke brojke.

“Postignuti postotak udjela klastera Lika-Karlovac u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima do 26. kolovoza ove godine rezultat su 705 tisuća dolazaka i više od 2,7 milijuna noćenja, od čega se više od 50 posto ostvaruje samo u jednoj općini – Novalji na Pagu, te je stoga promet tog klastera teško staviti u direktan kontekst ostalih kontinentalnih klastera koji nisu tako direktno oslonjeni i povezani s morem”, komentiraju iz Glavnog ureda HTZ-a.

Na drugom mjestu je Grad Zagreb s 5,7 posto od ukupnih dolazaka ili više od 670 tisuća, te s gotovo 2 posto od ukupnih noćenja ili 1,2 milijuna, čime odskače kao glavna kontinentalna destinacija.

Zagreb je vodeći po ostvarenom prometu, kao što je prvi i po raspoloživim smještajnim kapacitetima s više od 17 tisuća kreveta, od čega oko sedam tisuća u hotelima. Zagreb se od ostalih dijelova Hrvatske razlikuje i po strukturi ključnih emitivnih tržišta, pa su tako na prvim mjestima u Zagrebu turisti iz Koreje, SAD-a i Njemačke, dok su u ostalim dijelovima i ukupnom turizmu manje-više svugdje prvi Nijemci ili Slovenci, pokazuje eVisitor.

Ostala dva turistička kontinentalna klastera – središnja Hrvatska i Slavonija, imaju znatno slabije rezultate. U središnjoj Hrvatskoj do 26. kolovoza ostvareno je približno 2 posto od ukupnih dolazaka i blizu 1 posto od ukupnih noćenja turista, a u Slavoniji svega 1 posto dolazaka i 0,3 posto noćenja.

Izuzev Zagreba, najjače županije Karlovačka i Krapinsko-zagorska

Ako se od 12 kontinentalnih županija koje čine četiri klastera izuzmu Grad Zagreb i Ličko-senjska županija koje su u turistički specifičnoj ili nešto povoljnijoj situaciji zbog geografske pozicije, kao vodeće među kontinentalnim županijama nameću se Karlovačka s više od 357 tisuća noćenja te Krapinsko-zagorska s više od 176 tisuća noćenja do 26. kolovoza ove godine.

Treća je Osječko-baranjska županija s ukupno više od 103 tisuće noćenja, pri čemu se kao mikroregija s napretkom u ponudi i prometom izdvaja Baranja, dok su županije s najmanjim turističkim prometom Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka te Brodsko-posavska. Sve te županije imaju znatno manje noćenja od preostalih – Zagrebačke, Međimurske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske.

Osim Baranje kao mikroregije po rezultatima posjećenosti i napretku ponude iz HTZ-a prema podacima iz eVistora ističu Gorski Kotar, Hrvatsko Zagorje, Dalmatinsku zagoru te Međimurje koje samostalno afirmiraju vlastite turističke brendove promoviraju svoje prednosti.