Pandemija covida pokazala se “El Doradom” za namještanje utakmica zbog negativnog učinka virusa na sportske financije, tvrdi Sportradar, vodeća tvrtka koja sakuplja i analizira sportske podatke.

Sportradar, koji surađuje s više od 100 sportskih federacija i liga, zabilježio je prošle godine 903 sumnjive utakmice, što je dosad najviše u 17-godišnjoj povijesti te tvrtke.

„Bolest namještanja utakmica se širi, a ove brojke trebale bi poslužiti kao upozorenje i poziv na buđenje za globalni sport, na svim razinama”, rekao je izvršni direktor tvrtke Andreas Krannnich.

Do porasta sumnjivih aktivnosti došlo je prošle godine, a istodobno i do rekordnih razina sportskog klađenja čiji promet Sportradar procjenjuje na više od 1,45 bilijuna eura.

Približno je 165 milijuna eura dobiti ostvareno na klađenju na namještene utakmice.

Najveća učestalost sumnjivih susreta zabilježena je u nogometu, odnosno za svaku 201. utakmicu sumnja da je bila namještena.

Zatim slijede esportovi, odnosno natjecanja u videoigrama, gdje se sumnja da je svako 384. natjecanje bilo namješteno.

Sumnja se i da svaka 498. košarkaška utakmica bila namještena.

Krannich, koji se Sportradaru pridružio 2008. nakon prethodnog angažmana u Njemačkom nogometnom savezu i Bundesligi, rekao je da se sport suočava s tolikim financijskim udarcem da su upravna tijela morala pribjeći mjerama štednje.

U prevelikom broju slučajeva proračun je smanjen odjelima za integritet, zaduženim za sprečavanje namještanja utakmica, ili su oni u potpunosti ukinuti.

„Kao rezultat, onima koji namještaju utakmice je ovo El Dorado”, dodao je Krannich.

‘Naučiti na teži način’

Krannich je pozdravio suspenziju devetorice nogometaša iz austrijske treće i četvrte nogometne lige zbog navodnog namještanja rezultata, do koje je došlo nakon uhićenja petero osoba prošlog studenog.

„To je tek početak”, predvidio je.

Sportradarov „obavještajni” odjel pomogao je u istrazi. Sastoji se od 30 istraživača koji su ranije radili za vojsku i policiju, u odjelima za financijske prevare i protuterorizam.

Iako namještanje utakmica u etabliranom i bogatom sportu poput nogometa nažalost nije ništa novo, brinu toliko visoki iznosi za esportove.

Esportovi su osobito popularni u zemljama poput Kine i Južne Koreje i streme tomu da postanu olimpijska disciplina.

„Esportovi žele da ih jednog dana prihvati Međunarodni olimpijski odbor, no oni su još uvijek jako mladi kao sport”, rekao je Krannich.

Glavni problem trenutno jest da postoje strukturni problemi, različiti izdavači rade po svom i nema dovoljno prikladnih pravila u tu svrhu, objasnio je Krannich.

„Najvažnija stvar jest uspostaviti pravila i za doping i namještanje utakmica”, za što su im potrebni financijski resursi i za to obučeno osoblje, dodao je Krannich.

Krannich je iskoristio vlastito neugodno iskustvo kako bi esportove upozorio na vrijeme.

Radio je u odjelu Bundeslige za poslovni razvoj 2005. godine kad je na vidjelo izašao skandal sa sucem Robertom Hoyzerom, koji je završio u zatvoru nakon što je priznao da je od hrvatske mafije primio novac kako bi utjecao na rezultate utakmica.

Nakon skandala koji je zatresao europski nogomet, Krannich je bio zadužen za uspostavljanje i koordinaciju programa za sprečavanje namještanja utakmica u njemačkom nogometu.

„U esportovima postoje dobri i mnogo loših primjera”; rekao je.

Neki izdavači i organizatori esportova još uvijek ne shvaćaju taj problem dovoljno ozbiljno, a neki od njih, kao i u drugim sportovima, reagiraju tek kad bukne skandal, kazao je Krannich.

„Kada se dogodio skandal s Hoyzerom, bili smo uhvaćeni nespremni. Sedamnaest godina kasnije, svi sportovi su čuli za namještanje utakmica i svatko bi problem trebao shvaćati ozbiljno”, rekao je Krannich.

„Nadamo se da esportovi kao cjelina ne moraju naučiti na teži način. Sada mogu poduzeti korake kako bi se suočili s time i smanjili rizike”, dodao je Krannich.