Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen na 2,8 posto na godišnjoj razini. DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već deveti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

“U skladu s našim očekivanjima, gospodarstvo Hrvatske nastavilo je s usporavanjem godišnjih stopa rasta u prvom tromjesečju 2023., iako je taj rast bio snažniji od naših očekivanja”, istaknuli su analitičari Raiffeisenbank Austrije u svom osvrtu na najnovije podatke DZS-a o BDP-u. U RBA su procjenjivali stopu rasta BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto za prvo tromjesečje.

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice bruto investicija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto.

“I u prvom tromjesečju godišnji rast bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a, izuzev uvoza roba i usluga, gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8 posto kao rezultat pada uvoza roba za 1,5 posto, dok je uvoz usluga bio viši za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga, što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, rast izvoza usluga za 9,1 posto godišnje ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni. Posljedično, doprinos neto inozemne potražnje u prvom je tromjesečju bio pozitivan”, navode iz RBA.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto. Nastavak rasta tih investicija peto tromjesečje za redom sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca, napominju iz RBA.

Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,4 posto.

Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjek u EU.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj te 1,2 posto na godišnjoj razini.

Promatrano usporedno sa zemljama u okruženju, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije uz Poljsku (rast BDPa za 3,9 posto) predvodnik rasta. U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Slovenije porastao je za 0,6 posto, Bugarske 0,4, Slovačke 0,2, Češke i Rumunjske za 0,1 posto, dok je Mađarska zabilježila tromjesečni pad gospodarstva za 0,2 posto, navode iz RBA.

“Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je za sada izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije”, ocjenjuju analitičari RBA.

U travnju pad industrijske proizvodnje šesti mjesec za redom

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ovogodišnjem travnju smanjena je 3,5 posto na godišnjoj razini, zabilježivši pad šesti mjesec zaredom, što ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak da je industrijska proizvodnja u travnju pala za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine pala 3,5 posto.

To je šesti mjesec zaredom kako je domaća industrijska proizvodnja pala na godišnjoj razini. Pritom je pala po najvećoj stopi u proteklih pola godine, ubrzavši pad nakon u ožujku zabilježenog smanjenja za 0,8 posto.

Pad proizvodnje u travnju na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora. Tako je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u travnju bila za 15,7 posto niža nego u istom mjesecu lani, intermedijarnih proizvoda za 8,3 posto, a energije za 1,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je istodobno za 1,2 posto, a kapitalnih proizvoda za 1,1 posto.

Na mjesečnoj razini, pak, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 3,7 posto, kapitalnih proizvoda za tri posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto i intermedijarnih proizvoda za 2,1 posto. Proizvodnja energije, pak, bila je veća za 1,5 posto u odnosu na ožujak.