Visoki dužnosnik HDZ-a dostavio je u ponedjeljak ujutro Nacionalu internu dokumentaciju stranke o čijem bi se sadržaju trebalo glasovati na Predsjedništvu HDZ-a tijekom utorka i time prihvatiti uvjete pod kojima će se u HDZ-u održati unutarstranački izbori. Taj dužnosnik HDZ-a tvrdi da se iz pripremljenih nacrta tih dokumenata definitivno vidi da se u HDZ-u neće provesti izbori po načelu jedan član, jedan glas, nego da se s nekoliko odredbi pokušava olakšati Tomislavu Karamarku da praktički bez prave borbe i protukandidata osvoji još jedan mandat na čelu HDZ-a. Nacionalu su dostavljeni nacrti dokumenata koji nose sljedeće nazive: Propisnik o provođenju unutarstranačkih izbora i izboru tijela i dužnosnika HDZ-a, Propisnik o postupku kandidiranja i izbora predsjednika HDZ-a te Propisnik o postupku kandidiranja i izbora u Središnja tijela HDZ-a na Općem saboru. Prema tvrdnjama istog izvora, ako ti dokumenti budu usvojeni u tom obliku, to bi značilo da se praktički znatno ograničavaju pošteni natjecateljski uvjeti za izbor predsjednika HDZ-a. “Ako se ti dokumenti usvoje u predloženom obliku, bit će to praktički suspenzija demokracije u HDZ-u. U njima su sadržane neke sulude konstrukcije, koje doživljavam kao ucjenu članstva. Mislim da se toga ne bi postidio ni prezreni Staljin”, izjavio je za Nacional visoki dužnosnik HDZ-a.

Prema njegovim tvrdnjama, ključni dio spornog sadržaja nalazi se opisan u članku 6. Propisnika o postupku kandidiranja i izbora predsjednika HDZ-a koji kaže: “Kandidature za predsjednika HDZ-a moraju biti podržane s 10.000 potpisa članova HDZ-a koji imaju pravo sudjelovati na izborima za predsjednika HDZ-a u skladu s odredbama članka 2. ovog Propisnika.”

Prema navodima četvrtog članka istog Propisnika, spomenutih 10.000 potpisa kandidati će morati prikupiti u svega deset dana od trenutka kada se raspišu unutarstranački izbori. Uz sve navedeno, svaki član HDZ-a s pravom glasa moći će potpisom podržati svega jednog kandidata za predsjednika HDZ-a. To otkriva članak 8. koji glasi: “Svaki član HDZ-a koji ima pravo birati i biti biran na izborima za predsjednika HDZ-a, svojim potpisom može podržati samo jednog kandidata za predsjednika HDZ-a.”

VISOKI IZVOR IZ HDZ–a TVRDI da se tijekom proteklih izbora za predsjednika stranke moralo skupiti svega 500 potpisa potpore za kandidaturu te da su članovi stranke mogli svojim potpisom podržati više kandidata. “Nije mi posve jasno kako misle odlučivati čija je kandidatura valjana ako se pojavi više kandidata te ako se pokaže da je svakoga od njih podržalo više istih članova stranke. Drugim riječima, ako zamišljeni član HDZ-a Ivo Horvat potpiše podršku većem broju kandidata, komu će se pripisati njegova podrška? Može li se dogoditi da zbog toga nijedan kandidat ne skupi dovoljno potpisa podrške? To je, pak, manje vjerojatno da će se dogoditi. Puno je vjerojatnije, a to se zapravo zato i radi, da će visoki dužnosnici stranke, ali i brojni drugi članovi, ponajprije zbog straha potpisati powdršku Karamarku. Čini mi se da se takva procedura želi nametnuti prvenstveno zbog Karamarkova straha od kvalitetnih protukandidata, kao i podrške koju bi mogli osvojiti”, tvrdi visoki izvor iz HDZ-a.

Protivnici tako sročenih nacrta spomenutih Propisnika tvrde da postoji još jedna na prvi pogled teško vidljiva podvala kojom se želi suspendirati masovnost izlaska članstva HDZ-a na svim razinama unutarstranačkih izbora. Prema njihovim tvrdnjama, ta se podvala nalazi u članku 9. Propisnika o provođenju unutarstranačkih izbora i izboru tijela i dužnosnika HDZ-a. Taj članak glasi ovako: “Na unutarstranačkim izborima mogu sudjelovati – birati i biti birani – isključivo članovi HDZ-a koji su to pravo ostvarili sukladno Statutu HDZ-a i drugim važećim aktima HDZ-a.

Izvršni odbori temeljnih organizacija HDZ-a, općinski, gradski, područni, županijski i Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba, dužni su u suradnji s Tajništvom HDZ-a do početka održavanja unutarstranačkih izbora ažurirati, odnosno uskladiti popise članova HDZ-a koji ostvaruju pravo sudjelovanja na unutarstranačkim izborima. Tako usklađeni i od Tajništva HDZ-a ovjereni popisi bit će mjerodavni za sudjelovanje i ostvarivanja biračkog prava članova HDZ-a na unutarstranačkim izborima.

ZA RAZRJEŠAVANJE MOGUĆIH DVOJBI po pitanju utvrđivanja i ostvarivanja članskih prava i obveza članova HDZ-a, ako ih nije moguće razriješiti na razinama temeljnih, općinskih, gradskih, županijskih i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, mjerodavno je Tajništvo HDZ-a.

Za razrješavanje mogućih dvojbi po pitanju utvrđivanja i ostvarivanja prava i obveza punopravnih izaslanika ako ih nije moguće razriješiti na razinama temeljnih, općinskih, gradskih, županijskih i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, mjerodavno je Tajništvo HDZ-a.”

Tvrdnje da glasovati na unutarstranačkim izborima mogu isključivo članovi HDZ-a koji su to pravo ostvarili sukladno Statutu HDZ-a i drugim važećim aktima HDZ-a, Nacionalovi izvori iz HDZ-a tumače ovako: “To u biti znači da će glasovati moći samo oni članovi koji plaćaju članarinu. To zapravo znači da će na unutarstranačkim izborima moći sudjelovati ukupno možda 30 tisuća stranačkih članova. To proizlazi iz onog dijela koji se eksplicitno ne citira, ali se može isčitati iz drugih odluka nadležnih strančkih tijela. Primjerice, u statutu HDZ-a nigdje ne piše da onaj član stranke koji ne plaća članarinu ne može glasovati. U Statutu stranke piše da svaki član HDZ-a ima pravo birati i biti biran u tijela stranke te da mora plaćati članarinu. Međutim, ne navodi se da će zbog neplaćanja izgubiti pravo glasa niti da će zato biti isključen iz stranke. No da se stvari preciziraju, 3. prosinca 2015. pobrinuo se glavni tajnik stranke Milijan Brkić. On je tada poslao požurnicu svim odborima, ograncima i koordinacijama stranke s molbom da se ažuriraju podaci o članovima stranke, bazi članstva i plaćanju članarine HDZ-a, koju je utemeljio i na Odluci Središnjeg odbora HDZ-a od 10. studenoga 2014. o članarini i ostvarivanju članskih prava na temelju plaćanja članarine HDZ-a. U toj odluci konstatiralo se da glasovati mogu samo oni članovi HDZ-a koji plaćaju članarinu. To su ti drugi akti kojima se odlučuje tko ima pravo glasa. U konačnici će se na to pozivati, a javno iznesene tvrdnje da će se glasovati po sistemu jedan član, jedan glas, bit će vrlo brzo zaboravljene”, tvrdi visoki izvor iz HDZ-a.

ISTI IZVOR TVRDI da trenutno nitko u stranci nema precizno utvrđeno stanje o tomu tko doista i koliko ažurno plaća članarinu, osim dužnosnika od čijih se plaća pet posto odvaja za HDZ. Nacional je pokušao od HDZ-a dobiti odgovor na to pitanje, ali do zaključenja ovog broja Nacionala taj odgovor nije stigao. Visoki izvori iz HDZ-a tvrde da je izborni proces koji prethodi unutarstranačkim izborima prekratak, a kao sporno vide i ono što piše u članku 7. Propisnika o postupku kandidiranja i izbora u Središnja tijela HDZ-a na Općem saboru u kojem stoji: “Kandidati za zamjenika predsjednika, potpredsjednike i članove Predsjedništva HDZ-a dužni su najkasnije 30 dana prije održavanja Općeg sabora HDZ-a najaviti svoju kandidaturu te pisanu obavijest o kandidaturi za točno određenu dužnost, odnosno tijelo koje se bira na Općem saboru HDZ-a, dostaviti u Tajništvo HDZ-a. Kandidati za dužnosti zamjenika predsjednika, potpredsjednike i članove Predsjedništva HDZ-a u daljnjem postupku provođenja unutarstranačkih izbora ne mogu se kandidirati ni za jednu drugu dužnost ili tijelo koje se bira na Općem saboru HDZ-a, što podrazumijeva i promjenu kandidature.” Sadržaj tog članka smatra se neprimjerenim, ali i doživljava kao sredstvo pritiska na članstvo koje se namjerava kandidirati na spomenute funkcije. Dio visokih dužnosnika HDZ-a smatra da se propisivanjem takvog roka ostavlja mogućnost da se na dio potencijalnih kandidata rade pritisci iz vrha stranke. Sve navedeno tek je dio bojazni jednog dijela visokih dužnosnika HDZ-a koji strahuju da će se time izborni proces u HDZ-u odvesti u zonu sve izraženije netransparentnosti, što bi, prema njihovu sudu, moglo dovesti do opadanja članstva, ali i popularnosti stranke u javnosti.

No, dio dužnosnika ocjenjuje i da pokušaj aktualnog vodstva stranke da na svaki mogući način otežaju prijavu Karamarkovih protukandidata za mjesto predsjednika stranke, ali i za druge najviše pozicije u stranci, prvenstveno pokazuju Karamarkovu slabost pa čak i strah njemu odanih kadrova da vlast u stranci mogu održati jedino na način da u startu ‘ubiju’ svaku konkurenciju.