U fokusu jedanaestog izdanja ‘Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma’, pod naslovom REFLEKSIJE ZA BUDUĆNOST dvosmjerna je refleksija autorskog filma Montea Hellmana i Víctora Ericea te u pohvalu Hellmanovim iznenadnim filmskim linijama bijega, neočekivano skretanje u nepoznati nam arhiv albanskog filma.

Naime, sam Monte Hellman nadahnuo je razmišljanje o povezivanju ovih triju mutacijskih linija svojim tekstom iz 1995. godine o misterijama ‘Duha košnice’ (1973.) Víctora Ericea, jednom od slavnih filmova gotovo bez refleksije kojem se Hellman neprestano vraća. Također, kada smo planirali njegov dolazak u Zagreb spomenuo je bliskost s filmom ‘Svijet’ (2014.) i albanskim redateljima i povjesničarima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem, suosnivačima Albanskog filmskog projekta.

Víctor Erice

Iris Elezi je upravo imenovana ravnateljicom Albanskog državnog filmskog arhiva te će u kustoskom programu s Logorecijem ‘Slike opsade: Albanski zaboravljeni film’ podijeliti s nama filmsko iskustvo koje tek treba otkriti s filmovima koji nikada nisu prikazivani izvan Albanije. Svoje filmove će predstaviti i ugledni redatelj Fatmir Koçi ‘Rijeku koja ne umire’ (Balada metaka,1989.) i prvu projekciju ‘Zemlje orlova’ (2007.), fascinantni found-footage iz trezora Albanskog državnog filmskog arhiva, filmsko svjedočanstvo turbulentne albanske povijesti uz esejističku naraciju pisca Ismaila Kadarea, koji je producirala Donika Bardha.

Umjetnički iznimno vrijedan, cjeloviti filmski opus Víctora Ericea gledat ćemo uz razgovore s autorom i njegova predavanja. Pokazat ćemo i šest Hellmanovih filmova uz kustosku i filmološku podršku Brada Stevensa te filmskog estetičara i glazbenika Charlesa Bossona. Brad Stevens, autor briljantne knjige o Hellmanovu radu, održat će predavanje Film marginalnosti prije prikazivanja filma ‘Dvostruki asfalt’ (1973.) u kinu Europa u Zagrebu. Stevensonovo predavanje govori o neodvojivosti Hellmanove radikalne suprotstavljenosti vrijednostima američke kulture zbog koje je morao prihvatiti rubnost (u svim oblicima) od rubne distribucije njegovih filmova. Iz produkcije Rogera Cormana prikazat ćemo Hellmanove rane dekonstrukcije vesterna u autorskoj suradnji s Jackom Nickolsonom ‘Jahanje kroz uragan’ i ‘Pucnjavu’ iz 1966. godine. Izdvajamo i hrvatsku premijeru njegova posljednjeg remek-djela ‘Cesta za nigdje’ (2010.) koje je prikazano na 67. Venecijanskoj Mostri gdje je Monte Hellman osvojio posebnog Zlatnog lava za životno djelo, a nagradu mu je uručio njegov veliki obožavatelj Quentin Tarantino.

Monte Hellman

U filmskoj povijesti kratkih karijera poput one Jeana Vigoa, ova dvojica filmskih umjetnika slučaj su dugih filmskih poetologija, ali i filmografija s dugim elipsama zbog nemogućnosti snimanja svojih filmova, dvosmjernog makadama kako je Ivan Martinac preveo Hellmanov egzistencijalistički film ceste u svojoj Filmskoj teci. Početna misao za dovođenje u odnos i povezivanje ideja ovogodišnjih Filmskih mutacija nastala je sa željom supostavljanja stalnih beketovskih refleksija u materijalističkoj estetici Montea Hellmana i komplementarog rastvorenog doživljaja fizičke zbiljskosti Víctora Ericea.

Iz Hellmanova teksta o ‘Duhu košnice’ otkrivamo neke od inherentnih sklonosti filma “koji polako razotkriva svoje tajne… tajnovitom i misterioznom radu, zaokupljenim najvećim misterijama: stvaranjem i smrću” te “moći filma da zaposjedne naše snove i pobudi naše spoznaje i strahove.” Film nas zajedno s Hellmanovim tekstom vraća prvom pitanju iz knjige Miram Hansen ‘Film’ i iskustvo o udaljenoj estetici fotografije i filma Kracauera, Benjamina, Adorna: kako pokrenuti živu misao koja nije povijesno aktualna, a to je i temeljno nastojanje Filmskih mutacija.

Zvučna selekcija Ericea i Hellmana počinje 18. siječnja 2018. u Art-kinu Croatia u Rijeci s filmovima koji uvijek iznova oduševljavaju ‘Duh košnice’ (1973.) i ‘Dvostruki asfalt’ (1971.), koji su nastali u istom razdoblju. Šestodnevni program u Zagrebu odvija se 19. i 20. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti, a od 21. do 24. siječnja u kinu Europa.

Film ‘Dvostruki asfalt’ redatelja Montea Hellmana

Program počinje panel-razgovorom s Víctorom Ericeom 19. siječnja 2018. u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti te raritetnom projekcijom ‘Korespondencije’, razmjene video-pisama između Víctora Ericea i Abbasa Kiarostamija. Njihovih deset video-pisama nastalo je uz stvaranje izložbe o korespondencijama dvojice umjetnika, koji su znali da će pisma biti dijelom konačnog postava. Između projekcija odvijat će se razgovori s Víctorom Ericeom, filmašima i arhivistima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem te Fatmirom Koçijem, filmolozima Bradom Stevensom i Charlesom Bossonom te domaćim filmolozima koje će moderirati Tanja Vrvilo.

Pozivamo vas na masterclass Víctora Ericea i razgovore s impresivnim autorom nakon filmova, uvodno predavanje Brada Stevensa o filmovima Montea Hellmana te izlaganja Iris Elezi i Thomasa Logorecija uz razgovore o albanskom filmskom iskustvu.

Konačno, 20. siječnja 2018. u Muzeju suvremene umjetnosti otvorit ćemo iscrpan filmski esej u formi video instalacije za šest ekrana iz sobe za montažu Haruna Farockija i Antje Ehmann ‘Proždirati ili letjeti’ (2008.), dekonstrukciju tragičnih muških junaka u filmu. Ova zvučna atrakcija iz Farockijeva kabineta za ispitivanje odnosa među slikama gostovat će u stalnom postavu muzeja – Zbirke u pokretu do 28. veljače 2018. Program se odvija u sklopu Serija za invizibilno kino, a nastavit ćemo ga s Antje Ehmann i Institutom Harun Farocki tijekom veljače.

Posebno najavljujemo filmski projekt Naomi Kawase: 3.11 SENSE OF HOME FILMS nastao nakon prirodne i nuklearne katastrofe 11. ožujka 2011. u japanskoj regiji Tohoku i Fukushimi, a koji čine filmovi u trajanju tri minute i jedanaest sekundi povezavši osjećajem doma furusato dvadeset i jednog autora i autoricu. Ovim radom filmske umjetničke zajednice u kinu Europa zatvaramo jedanaesto izdanje Filmskih mutacija i najavljujemo filmski i galerijski program Naomi Kawase i njezin dolazak na dvanaeste Filmske mutacije, u siječnju 2019. godine.

Ulaz na sve programe je besplatan.

18.–24. 01. 2018.
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Kino Europa, Zagreb
Art-kino Croatia, Rijeka

20. 01.–28. 02. 2018.
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Harun Farocki & Antje Ehmann
PROŽDIRATI ILI LETJETI
video instalacija za šest ekrana

‘Filmske mutacije: festival nevidljivog filma’, filmološki projekt o politikama filmskog kustostva pokrenula je 2007. godine filmologinja i izvođačica Tanja Vrvilo s grupom utjecajnih filmologa i kustosa, autora epistolarnih eseja “Filmske mutacije: Pisma neke djece (nekoj djeci) 1960-ih” (Alexander Horwath, Nicole Brenez, Raymond Bellour, Jonathan Rosenbaum, Adrian Martin, Kent Jones). Tijekom deset izdanja festivala predstavili smo filmove bez refleksije u našoj sredini kroz programe filmskih teoretičara, filmskih autora i umjetnika od stalnih programa o japanskom nezavisnom i underground filmu (nastojeći potaknuti osnivanje studija japanskog filma i u našoj sredini, koje je bilo presudno za razvoj akademskog proučavanja filma na Zapadu), preko brojnih retrospektiva do programa koji izazivaju granice između filma i suvremene umjetnosti, poput instalacija za kino i specifične lokacije te arhivskih prisvajanja i izmještanja živih slika prošlog stoljeća.

Program ‘Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma’ i Serija za invizibilno kino organizira umjetnička organizacija Film-protufilm, a ovo izdanje odvija se u partnerskoj suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i kinom Europa u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci, Austrijskim filmskim muzejom u Beču, Institutom Harun Farocki u Berlinu, Language Barrier Productions, Inc i Albanskim državnim filmskim arhivom u Tirani. Program su podržali Hrvatski audiovizualni centar, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Albanije u Republici Hrvatskoj i Veleposlansvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj.