Objavljeno u Nacionalu br. 661, 2008-07-15

Čelnici fonda branitelja odlučili su da će 7 posto dionica Ine prodati najboljem ponuđaču, bez obzira na odluku Vlade

Čelnici Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji u svom portfelju posjeduje 7 posto vlasničkog udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini, odlučili su svoje dionice neovisno o odluci Vlade prodati onom ponuđaču koji im ponudi najbolju cijenu, a ona ne može iznositi manje od 4 tisuće kuna po dionici. Budući da Fond posjeduje 700 tisuća dionica Ine, to znači da će novi vlasnik za ukupni vlasnički udio hrvatskih branitelja u Ini morati izdvojiti najmanje 2 milijarde i 800 milijuna kuna. Tu je informaciju Nacional doznao od jednog visokopozicioniranog dužnosnika Fonda. Po hrvatskom zakonu ponuđači moraju iste uvjete za otkup ponuditi i svim ostalim malim dioničarima hrvatske naftne kompanije, pa prema tome svi koji posjeduju te dionice mogu očekivati značajnu zaradu.

Iako se proteklih tjedana u medijima spekuliralo kako je Vlada sklonija prihvatiti ponudu MOL-a, kojom bi svojih 19 posto vlasništva u Ini zamijenila za određenu količinu dionica te kompanije, Nacionalov sugovornik tvrdi kako su u Fondu odlučni u namjeri da svoj udio u Ini prodaju najboljem ponuđaču:

“Mi smo još prije mjesec dana dobili pismo iz OMV-a u kojem ta kompanija izražava svoju želju da otkupi naš dionički portfelj u Ini. Sada čekamo da se Hanfa očituje o toj ponudi, a nakon što se to dogodi održat ćemo sastanak Upravnog odbora Fonda i odlučiti što dalje. Ono što je bitno naglasiti je to da za nas ono što radi Vlada nije nikakva obveza. Njihova je stvar kojim će se kriterijima oni voditi pri prodaji svog udjela u Ini, ali što se nas tiče kriterij će biti samo jedan, a to je otkupna cijena dionice koja će nam biti ponuđena. Došlo je vrijeme da se što bolje kapitalizira i oplodi ono što hrvatski branitelji posjeduju u ovom fondu i to će biti jedini faktor o kojem ćemo razmišljati kad budemo procjenjivali ponude. Zbog toga smatramo da je najbolje da se privatizacija Ine obavi putem međunarodnog natječaja na koji će se s javnim ponudama javiti svi zainteresirani. Uvjereni smo kako će se na taj način postići najbolja cijena.”

Ovako odlučan stav čelnika braniteljskog fonda svakako nije dobra vijest za Vladu. Naime, trenutačno stanje vlasničke strukture u Ini je takvo da je praktički braniteljski udjel od sedam posto ključan za svakoga tko želi preuzeti kontrolu nad kompanijom. U ovom trenutku najveći dioničar Ine s vlasničkim udjelom od 44 posto je država, dok su iza nje MOL s 25 posto i Fond branitelja sa 7 posto vlasničkog udjela. Država u ovom trenutku planira prodati daljnjih 19 posto dionica, kako bi se uskladila s propisima Europske unije po kojima država ne smije posjedovati više od četvrtine vlasništva u privatiziranim tvrtkama.

Kao prvi kandidat za otkup državnog udjela javio se Mol. Kada bi Vlada prihvatila njihovu ponudu, Mađari bi posjedovali 44 posto kompanije, a uz braniteljskih 7 posto postali bi većinski vlasnici i ostvarili potpunu kontrolu na Inom.

S druge strane, austrijski OMV trenutno ne može postati većinski vlasnik, ali uz uvjet da kupi i Vladin i braniteljski udjel može postati najveći pojedinačni dioničar u hrvatskoj naftnoj kompaniji.

Za obje kompanije kupovina Vladinih dionica ne znači puno ako si uz njih ne osiguraju i dionice koje posjeduje Fond branitelja. Zbog toga su sada čelnici Fonda branitelja u poziciji da oni diktiraju cijenu i uvjete prodaje, iako prodaju znatno manji udio nego Vlada. Nacionalov sugovornik ističe kako su spremni sastati se s Vladom i razgovarati o modelima privatizacije:

“Otkad je krenula cijela priča o privatizaciji Ine mi nismo službeno komunicirali s Vladom. Mislim da će do tog sastanka morati doći u što kraćem roku, kako bi sjeli i porazgovarali o tome što su njihovi, a što naši strateški interesi. Fond branitelja je od starta bio projekt u kojem smo s Vladom imali dobar i partnerski odnos, pa bi stoga voljeli da i u ovom poslu dogovorimo zajedničku strategiju. No, mi nećemo odstupiti od svojih principa, od toga da svojim članovima, vlasnicima udjela u Fondu, osiguramo što veću financijsku korist. Vlada je možda u poziciji da osim snage financijskih ponuda razmatra i neke druge faktore, kao što su buduća ulaganja u kompaniju, očuvanje radnih mjesta i slično, no naša odgovornost ide samo prema našim članovima i nikome drugom.”

Ako Vlada i predstavnici Fonda ne uspiju dogovoriti zajedničko stajalište prema ponudama, Vladini dužnosnici nemaju nikakvih formalnih mogućnosti da utječu na odluku o tome kome će Fond prodati svoje dionice. Naime, tu odluku donosi Upravni odbor Fonda koji se sastoji od 7 članova. Četvero njih dolaze iz braniteljskih udruga, a to su Tomislav Merčep, Ivo Posilović, Petar Lovrić i Đuro Dečak. Osim njih, u Upravnom odboru je i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, HDZ-ov saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić te predstavnik ministarstva financija.

Budući da se sve odluke o raspolaganju s imovinom Fonda donose nad polovičnom većinom članova Upravnog odbora, ako pripadnici branitelja budu jedinstveni oko toga koju će ponudu prihvatiti Vlada putem svojih službenika u Odboru ne može utjecati na njihovu odluku.

Upravo zbog toga u javnosti su se pojavile spekulacije kako će Vlada, koja navodno preferira MOL-ovu ponudu, sad na neko vrijeme stopirati privatizaciju. To će učiniti u nadi da će čelnici braniteljskog fonda, zbog problema s nelikvidnošću i nemogućnosti da iz svojih sredstava isplaćuju vrijednost vlasničkih udjela u Fondu članovima koji to zatraže, odustati od svojih uvjeta, pod uvjetom da se privatizacija provede što prije.

Ipak, čak i kad bi informacije kako Vlada namjerno odugovlači s privatizacijom bile istinite, Nacionalov sugovornik tvrdi kako to za Fond ne bi stvorilo nikakve probleme s likvidnosti: “Fond nema nikakvih problema s likvidnosti. Uredno isplaćujemo sve svoje obveze, a tako ćemo činiti i u budućnosti. Zbog toga nama odgoda privatizacije nije nikakav problem, dapače mi ćemo sigurno pričekati dok ne stigne ponuda koja nas zadovoljava. Što se tiače nas, ta ponuda može doći sutra, a može i za dvije godine. Okolnosti su sada takve da vjerujemo kako bi se to moglo dogoditi uskoro, ali sigurno nećemo prodati ispod cijene oko koje se dogovorimo.”

Visoka cijena koju će čelnici braniteljskog fonda tražiti za svoje dionice vjerojatno više pogoduje OMV-u, nego MOL-u. Naime, procjenjuje se kako je u ovom trenutku austrijska kompanija puno financijski jača od MOL-a. OMV je tijekom prošlih godina u više navrata pokušavao ući u vlasničku strukturu MOL-a. Prvo su predlagali spajanje kompanija, a kada su Mađari to odbili pokušali su preuzeti MOL putem javne ponude dioničarima te kompanije. Da bi obranio od tog neprijateljskog preuzimanja, MOL je bio prisiljen otkupljivati vlastite dionice na burzi i u tu svrhu je potrošio golema financijska sredstva. Upravo zato je MOL Vladi predložio model privatizacije po kojem bi udjel u Ini platio određenom količinom svojih dionica. Sada, kad je svoj interes za Inu obznanio i OMV i kad je postalo izvjesno da branitelji nisu skloni zamjeni dionica, austrijska kompanija može se smatrati glavnim favoritom za privatizaciju Ine.

Vlada nema kontrolu

Odluku o prodaji dionica Ine donijet će Upravni odbor Fonda branitelja, koji se sastoji od 7 članova. Četvero ih dolazi iz braniteljskih udruga, a to su Tomislav Merčep, Ivo Posilović, Petar Lovrić i Đuro Dečak. Osim njih, u Upravnom odboru je i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, HDZ-ov saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić te predstavnik ministarstva financija.

Ponuda MOL-a u roku od 30 dana

Mađarski MOL je preko svog odvjetničkog društva Žurić i Partneri obavijestio Hanfu u ponedjeljak, 14. srpnja, da će objaviti dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje dionica Ine, za sve dionice koje nisu u vlasništvu MOL-a i vlasništvu hrvatske države. MOL u obavijesti podsjeća da djeluje zajednički s Vladom RH na temelju Dioničarskog ugovora koji su sklopili 17. srpnja 2003., a zajednički drže 69,84 posto glasova na glavnoj skupštini Ine – MOL ima 25 posto plus jednu dionicu, a Vlada 44,84 posto dionica Ine. Iz Hanfe navode da objavljivanjem obavijesti za MOL nastaje obveza objavljivanja ponude za preuzimanje pod uvjetima i na način uređen odredbama Zakona. To znači da je MOL obvezan u roku od 30 dana podnijeti Hanfi zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje. Na Zagrebačkoj burzi je jučer privremeno bilo obustavljeno trgovanje dionicama Ine.

Utrka za Inu bez Rusa

Ruski naftni div Lukoil, koji od ove godine posluje u Hrvatskoj, objavio je nedavno da je za spajanja i akvizicije u ovoj godini izdvojio 3,5 milijardi dolara. Taj iznos uključuje 2,12 milijardi dolara za već dogovoren posao kupnje 49-postotnog udjela sicilijanske rafinerije ISAB. Predsjednik uprave Lukoila Vagit Alekperkov pritom je rekao da Lukoil trenutačno ne planira nove akvizicije u istočnoj Europi, već da će tržišnu ekspanziju ostvariti razvojem maloprodaje, odnosno otvaranjem novih benzinskih postaja. Slično je najavio i direktor Lukoila u Hrvatskoj Nikolaj Ivčikov, koji je rekao da je osnovni cilj stvaranje mreže od 100 benzinskih postaja.

Za Inu 20 milijardi kuna

Kada krene javno nadmetanje, dostupno će biti 50 posto dionica Ine. Od toga je 19 posto državnih dionica, 7 posto iz Fonda branitelja, dok je ostatak u vlasništvu mirovinskih i investicijskih fondova te malih dioničara. Ako ponuđena cijena bude na donjoj razini očekivanja čelnika braniteljskog fonda, ponuđači će morati izdvojiti 20 milijardi kuna.