Više od tri tisuće popisivača krenulo je u nedjelju ujutro od vrata do vrata kako bi popisali crnogorsko stanovništvo i domaćinstva.

Sudjelovanje u popisu znači odlučnost svakog pojedinca da osigura temelj za bolju budućnost zasnovanu na točnim podacima”, priopćila je crnogorska statistička agencija Monstat i obavijestila da će popisivači idućih 15 dana biti na terenu i prikupljati podatke od 8 do 20 sati.

Prethodno su i vlast i oporba ustvrdili da su ispunjeni svi uvjeti za početak popisa stanovništva, drugog od obnove crnogorske neovisnosti.

Popis u Crnoj Gori bio je najavljen za 1. studenog, ali ga je nova vlada Milojka Spajića odgodila za 30. studenog, zbog prijetnji oporbe da će ga bojkotirati jer u popisnim komisijama nema njezinih članova.

Nakon toga, crnogorska vlada i predstavnici crnogorske oporbe i Vijeća manje brojnih naroda u Crnoj Gori potpisali su prošlog tjedna Sporazum o popisu, koji između ostalog predviđa proširivanja popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru te zabranu strankama da provode kampanju vezanu uz popis.

Pritisci prosrpskih stranaka i Srpske pravoslavne crkve 

Slijedila je nova odgoda 29. studenog jer je oporba ustvrdila da nisu ispunjeni svi uvjeti.

Premijer Spajić tada je još jednom i “posljednji put” po njegovim riječima, izašao u susret oporbi te odgodio popis za tri dana kako bi se do kraja ispunili svi traženi uvjeti, ponajprije softver koji će omogućiti stanovnicima Crne Gore da kontroliraju svoje popisne podatke.

Pitanja o nacionalnosti i jeziku učinile su popis političkim pitanjem, ponajprije zbog prebrojavanja po nacionalnoj osnovi iako je europska agencija za statistiku Eurostat ranije preporučila crnogorskim kolegama da to pitanje izostave iz upitnika.

Osnovno pitanje koje rabe političari jest tko je većinsko stanovništvo Crne Gore i kojim jezikom govori najviše stanovnika.

Prema popisu iz 2011. godine, pet godina od obnove crnogorske neovisnosti, oko 45 posto stanovništva izjasnilo se da su Crnogorci, a Srba je bilo 29 posto.

No kada je u pitanju jezik, situacija je drugačija. Gotovo 43 posto stanovnika Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, a 37 posto da govori crnogorskim.

Upravo zbog tih pitanja popisna kampanja u Crnoj Gori tijekom listopada nalikovala je predizbornoj, a posebno su pritisak na građane da se izjasne kao Srbi činile prosrpske političke stranke, ali i Srpska pravoslavna crkva.

Tako je patrijarh SPC Porfirije tijekom posjeta Podgorici sredinom listopada pozvao građane da “iskažu svoj identitet kao vjernici SPC, govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda”.

Manjine čine petinu stanovništva Crne Gore

U Crnoj Gori prema popisu iz 2011. godine u Crnoj Gori živi oko 18 posto pripadnika islama koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Crnogorci.

Tako je 2011. u Crnoj Gori bilo 8,5 posto Bošnjaka, ali i tri posto Muslimana koji za sebe kažu da su autohtono islamizirano stanovništvo Crne Gore kojima je matica Crna Gora i jezik crnogorski.

Ostali pripadnici islamske vjeroispovijesti – njih oko 6,5 posto, izjasnili su kao Albanci ili Crnogorci.

Bosanskim jezikom prema podacima iz 2011. govorilo je 5,5 posto stanovništva Crne Gore, a isti je postotak onih koji su se izjasnili da govore albanskim jezikom.

Hrvati, prema popisu iz 2011. godine, 0,97 posto stanovništva Crne Gore, dok se 0,45 posto stanovništva izjasnilo da govori hrvatskim jezikom.

Veliki broj stranaca

Ovogodišnji popis mogao bi pokazati da se broj stanovnika Crne Gore znatno povećao, ponajprije zbog velikog broja Rusa, Ukrajinaca i Turaka koji su se doselili u Crnu Goru.

Prema popisu iz 2011. godine, Crna Gora ima 620 tisuća stanovnika, no procjena je da se u posljednjih nekoliko godina preko 100 tisuća stranaca doselilo u tu državu i da oni sad čine gotovo 15 posto stanovništva te zemlje.

Broj Rusa i Ukrajinaca naglo je porastao početkom agresije Rusije na Ukrajinu, a seoba Turaka počela je 2016. godine nakon neuspjelog prevrata u toj zemlji pa je, prema neslužbenim podacima, u Crnoj Gori trenutno registrirano oko 17 tisuća turskih državljana.

Rezultati popisa u Crnoj Gori bit će poznati najranije za šest mjeseci od završetka.