Obilježavanje 29. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba počelo je u srijedu polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Groblju sv. Luke na spomen-obilježju kod masovne grobnice.
Osim članova obitelji poginulih branitelja i civila, vijence su položila službena izaslanstva, u ime predsjednika Republike Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Sabora Ante Sanader, te u vladinom izaslanstvu ministri Gordan Grlić Radman, Marija Vučković i držani tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
U 10,30 s Ambara do crkve Blažene djevice Marije krenula je Kolona sjećanja, koju će predvoditi vojnici sa zastavama ratnih postrojba, a u 11 sati misno slavlje predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić.
Zbog trenutačne epidemiološke situacije, u Škabrnju je stiglo manje sudionika nego prijašnjih godina kada se u tom ravnokotarskome mjestu znalo okupiti i do 15.000 građana iz cijele Hrvatske.
Općina Škabrnja, u suradnji s Gradom Zadrom, angažirala je tridesetak tzv. covid-redara koji paze na poštovanje epidemioloških mjera.
Nakon mise neće se, kako je bilo uobičajeno, održati hodnja od župne crkve do groblja, a crkvena zvona zvonit će u 18 sati u cijeloj Hrvatskoj za Vukovar i Škabrnju.
Znatno je manje ljudi u Škabrnji, prema procjenama dvije do dvije i pol tisuće. Velika većina je nosila maske. Dosta je bure podigla najava Milorada Pupovca da bi volio doći, ljudi se s njim ne slažu i u njemu vde personifikaciju loše srpske politike. Sve je prošlo u redu bez većih problema.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman stigao je u Škabrnju i rekao:
“Okupili smo se na ovaj tužni dan kako bi s obiteljima stradalih prije 29 godina odali počast. Održana je misa zadušnica za poginule. Čuli smo puno teških trenutaka i potresnih svjedočanstava, još je otvorena rana. Moramo graditi budućnost, zlo se ne smije dogoditi. Gradimo mir, stabilnost, dobrosusjedske odnose, ali svaki zločin treba biti procesuiran. Istina se mora utvrđivati i dalje. Želimo zaliječiti rane, dati zadovoljštinu obiteljima, a to je zadovoljština i našem obrambenom ratu.”
istaknuo je da su se pridržavali mjera i na otvorenom i u crkvi.
Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.
Komentari