Izbori za Europski parlament, na kojima će tijekom četiri dana glasati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a, započinju u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje.

Izlazeći iz pandemije covida-19 s prigušenim gospodarskim rastom, šokirana ratom u Ukrajini, boreći se s rastućom imigracijom i pokušavajući se suočiti s opasnostima koje donose klimatske promjene, Europska unija ulazi u ove izbori prepuna neizvjesnosti o putu koji slijedi.

Riječ je također o prvim izborima otkako je Velika Britanija postala jedina zemlja koja je formalno napustila Europsku uniju, 2020. godine.

Ako su predizborna predviđanja točna, krajnje desne stranke ovoga će puta proći bolje nego ikada prije, potencijalno utječući na sve politike EU-a, od migracija i klime do izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije.

Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj koje je naručila televizijska kuća Euronews pokazuje da bi krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa mogla osvojiti 8 od 31 mjesta u Europskom parlamentu.

Ako bi se dobar rezultat krajnje desne stranke u Nizozemskoj ponovio i u drugim zemljama, one bi zajedno mogle osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu, koji ima ovlasti mijenjati i blokirati zakonodavstvo EU-a.

Nakon Nizozemske, u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja.

U ostatku EU-a izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja.

Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja mjesta u Europskom parlamentu, političke stranke formirat će različite paneuropske skupine.

Europska pučka stranka desnog centra (EPP) najveća je takva skupina u posljednjih 25 godina, iako nijedna skupina nikada nije imala parlamentarnu većinu.

Drugi trenutni blokovi su socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D); liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew); ekološki Zeleni; krajnje desni Identitet i demokracija (ID), zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Europski konzervativci i reformisti (ECR), te radikalna socijalistička skupina, Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i neovisni zastupnici.

Nakon što budu objavljeni rezultati i novi parlament počne poprimati oblik, čelnici EU-a okupit će se na neformalnom summitu kako bi započeli proces odabira novog predsjednika Europske komisije, najmoćnije izvršne pozicije u EU-u.

Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen traži drugi mandat. Kako bi osigurala mjesto predsjednice, Von der Leyen mora dobiti potporu kvalificirane većine čelnika EU-a, a zatim Europski parlament mora odobriti njezinu nominaciju većinom glasova.

Godine 2019. Von der Leyen je odobrena s razlikom od samo devet glasova. S očekivanim rastom stranaka krajnje desnice u parlamentu, ona bi se ovaj put mogla suočiti s još težim izazovom kako zadržati svoj posao.