Počelo je zimsko sezonsko sniženje, koje traje maksimalnih 60 dana. Novinarka Silvana Skočajić istaknula je da je počela sezona zimskih sniženja koja mogu trajati narednih 2 mjeseca, do kraja veljače. Uobičajena “trgovačka praksa je takva da su prvih dana sniženja popusti manji, a kako se bliži kraj sniženju popusti su i do 70-80 posto”, rekla je i dodala da potrošači trebaju paziti da se na proizvodima nalaze dvije cijene. Nova snižena i ona stara po kojoj se proizvod prodavao zadnjih 30 dana.
“Iako se dvije trećine kupnje odvija u trgovinama, sve više je popularna internetska potrošnja. Ista pravila vrijede i za njih. Stara i nova cijena moraju se prikazati i na internetu”, kazala je. Naglašava kako su ova pravila na snazi već 4 godine kako bi se potrošači zaštitili od nepoštene trgovačke prakse, no još uvijek postoji kod građana skepsa.
Prosinac je mjesec u kojem se uobičajeno najviše troši. Prema podacima o fiskalizaciji Hrvati su ovog prosinca potrošili više nego lani. Od početka mjeseca pa do danas, kroz fiskalne blagajne prošlo je oko 2 milijarde i 648 milijuna eura, što je čak 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najviše se trošilo uoči blagdana – gotovo 840 milijuna eura ili čak 25 posto više nego lani, no treba istaknuti da se kupovalo i više jer ne prolazi sve kroz fiskalne blagajne. Velika potrošnja velikim je dijelom posljedica inflacije i visokih cijena. Ove smo godine do Božića potrošili gotovo 400 milijuna eura više nego li u isto razdoblje lani.
“To znači da su na neki način kućanstva ohrabrena da bi više potrošila, bilo je više dohodaka zahvaljujući realnom rastu plaća, plaće su rasle iznad inflacije ove godine a i mirovine su imale povijesno najvišu stopu rasta”, istaknuo je ekonomski stručnjak Damir Novotny.
FOTO: Josip Regovic/PIXSELL
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever ustvrdio je da se rast potrošnje očekivao jer su građani zbog inflacije i rasta cijena bili primorani trošiti više. “Međutim ,ako se pogleda struktura onda se vidi da je taj rast broja izdanih računa tek neznatno rastao u odnosu na prošlu godinu ali je zato iznos koji je fiskaliziran, to je ključ svega i po tome se vidi da građani nisu ništa izdašnije kupovali ali su puno izdašnije trošili jer su rasle cijene”, smatra.
Novotny je istaknuo da je Vlada reformom otvorila prostor za rast mirovina, jednako kao i plaća. No, ističe, treba gledati dugoročno. “Vladine fiskalne politike su doprinijele ovom rastu potrošnje, to je nedvojbeno i rast plaća ali tu moramo biti oprezni oko rasta plaća jer u toj utrci rast plaća i inflacije, nažalost plaće su uvijek gubitnik jer inflacije uvijek brže raste”, rekao je Novotny.
Kako osigurati rast plaća, time i kupovnu moć građana, a istodobno snižavati inflaciju bilo je važno pitanje za Ministarstvo financija. “Tu je potrebno imati onaj fini balans između povečanja realnog dohodka, realne kupovne moći građana kako bi oni mogli se nositi sa izazovima inflacije a da opet s druge strane neselektivnim povečanjem plaća općenito taj porast ne bude prevelik da on dodatno podgrijava inflaciju. I u tom smislu je potrebno pomagati odnosno osiguravati plaće onima s najnižim dohotcima”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Tako se očekuje da će dogodine inflacija biti na razinama od oko 3 posto, što će uravnotežiti šokove koje su građani imali prelaskom na euro kao i dvoznamenkastom inflacijom koju smo ipak doveli pod kontrolu. “Božić je prošao, no trgovine i dalje privlače različitim ponudama i sniženjima. Nakon dva dana pauze zbog blagdana, trgovine i trgovački centri danas rade normalno, a potrošače je u trgovinama dočekalo zimsko sezonsko sniženje, koje može trajati sljedeća dva mjeseca, znači do kraja veljače. Uobičajena trgovačka praksa je do sada bila da se ta sniženja odvijaju u nekoliko krugova, pa tako na početku popusti će biti vjerojatno nešto niži, 20, 30, 40, dok bi do kraja veljače ti popusti trebali narasti i do 70 posto” rekla je u središnjem Dnevniku HRT-a novinarka Silvana Skočajić.
Potrošači trebaju znati da na proizvodima trebaju biti istaknute dvije cijene, nova snižena cijena i stara, najniža cijena po kojoj su se proizvodi prodavali posljednjih mjesec dana. “Iako će gotovo dvije trećine prodaje dogoditi u trgovinama, ipak online prodaja postaje sve popularnija pa za i taj način kupovine treba reći kupcima da paze na to da cijene budu istaknute na oba načina, znači snižena i stara cijena”, dodala je.
Još jedna specifičnost ove godine je da imamo dvojno iskazivanje cijena i samo će se još samo nekoliko dana cijene pokazivati u eurima i kunama, a nakon toga ostaje samo euro. “Potrošači doista trebaju dobro paziti i preračunavati ako hoće usporediti cijene koje su nekada bile u kunama ili u eurima. Inače, ova pravila koja postoje za zaštitu potrošača postoje upravo da bi se zaštitili potrošači od nepoštene trgovačke prakse, jer i danas kada razgovarate s potrošačima oni kažu da su malo skeptični prema tome da trgovci doista snižavaju cijene u odnosu kako to rade neke druge europske zemlje”, istaknula je.
Komentari